LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 2/15 p. 26-27
  • Ako mei he Fehālaaki ʻa e Kau ʻIsilelí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ako mei he Fehālaaki ʻa e Kau ʻIsilelí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Mei he Felātaní ki he Tauhi ʻAitolí
  • Mei he Ngoué ki he Lotu Pēalí
  • Fakatokanga Fefeka kia Kitautolu he ʻAho Ní
  • “Monuʻiaā ka ko Ia ʻOku Tauhi ʻEne ʻu Fakamoʻoni”
  • Founga-Lotu Pēalí—Ko e Faitau Maʻá e Ngaahi Loto ʻo e Kau ʻIsilelí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • “Tokanga ke ʻOua Naʻa Tauheleʻi Kimoutolu ʻe ha Taha”!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • “Ko e Kakai ʻOku ʻOtua ʻAki ʻa Sihova!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • ʻOua ʻe Hoko ko e Kau Fanongo Kae Ngalo
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 2/15 p. 26-27

Ako mei he Fehālaaki ʻa e Kau ʻIsilelí

NAʻE ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e meʻa naʻe ʻamanekina ʻe Sihova meiate kinautolu ʻi heʻenau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Fakafou ʻia Mōsese, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá: “Te mou kapusi ʻa e kakai kotoa ʻo e fonua mei homou ʻao, pea te mou fakaʻauha ʻenau ngaahi maka tongitongi kotoa, pea fakaʻauha ʻenau ngaahi imisi kuo haka, mo holoki ʻenau ngaahi sia.”—Nom. 33:52.

Naʻe fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke ʻoua te nau faʻu ha talite mo e faʻahinga ʻi he fonua ko iá, pe ko haʻanau femaliʻaki mo kinautolu. (Teu. 7:2, 3) ʻIo, naʻe fai ʻa e fakatokanga ki he kakai fili ʻa e ʻOtuá: “Tokanga kiate koe naʻa ʻiloange te ke fai taliti mo e kakai ʻo e fonua ʻoku ke ʻalu ki ai, kae hoko ia ko e tauhele ʻi ho lotolotonga.” (Eki. 34:12) Ka naʻe talangataʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá pea naʻa nau tō ai ʻi he tauhelé. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻenau toó? Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni fakaefakatokanga ʻe lava ke tau ako mei he meʻa ne nau hokosiá?—1 Kol.1Ko 10:11.

Mei he Felātaní ki he Tauhi ʻAitolí

ʻI hono puleʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe vave hono ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e kakai ʻo e feituʻú. Kae kehe, naʻe ʻikai ke talangofua kakato ʻa e hako ʻo ʻIsilelí ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te nau kapusi ʻosi ʻa honau filí. (Fkm. 1:1–2:10) ʻI hono kehé, ʻi he kamata nofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he haʻohaʻonga ʻo e “kakai ʻe fitu” naʻe nofo ʻi he fonuá, ko e toutou feohi mo e faʻahinga ʻo e ngaahi kakai ko iá naʻe iku ai ʻo nau kaungāmeʻa mo kinautolu. (Teu. 7:1) Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he meʻá ni ʻa e kau ʻIsilelí? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa nau mali mo honau ngaahi ʻofefine, pea naʻa nau ʻange honau ngaahi ʻofefine ke ʻunoho mo e fanau ʻanautolu, pea naʻa nau tauhi honau ngaahi ʻotua. Pea naʻe fai ʻe haʻa Isileli ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova, he naʻa nau fakangalongaloʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtua, pea nau tauhi ʻa e ngaahi Peali mo e ngaahi Asela.” (Fkm. 3:5-7) Ko e meʻa ne hoko ki he kakai ʻIsilelí, ʻi heʻenau felātani mo e kakai ʻo e feituʻú naʻe iku ai ki heʻenau femaliʻaki pea mo e tauhi ʻaitoli. ʻI hono fakahoko pē ʻa e femaliʻakí, naʻe hōloa ʻa e ngalingali ko ia te nau kapusi ʻa e kau lotu panganí mei he fonuá. Naʻe fakameleʻi ʻa e lotu moʻoní, pea naʻe kamata tauhi ʻe he kau ʻIsilelí tonu ʻa e ngaahi ʻotua loí.

ʻI he tuʻunga ko honau kaungāmeʻá, naʻe ʻomai ʻe he kakai ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻa e fakatuʻutāmaki lahi ange fakalaumālie ki he kau ʻIsilelí ʻi he taimi ko ē naʻa nau hoko pē ai ko honau filí. Fakakaukau atu ki he toe founga kehe ʻa ia naʻe hoko nai ai ʻa e fakameleʻi fakalotú.

Mei he Ngoué ki he Lotu Pēalí

ʻI he hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe ʻikai kei hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ko e kau hikihiki holo pea naʻe hoko ʻa e tokolahi ko e kau ngoue. Ko e founga fakaengoue naʻa nau ngāueʻakí ʻoku ngalingali naʻe meimei tatau ia mo e founga naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai naʻa nau ʻuluaki ngoueʻi ʻa e fonuá. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa e tuʻungá ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ngoue ʻa e kau Kēnaní. Ko e feohi mo e kakai ko iá naʻe toe fakataueleʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau tali ʻa ʻenau ngaahi tui fakalotu naʻe fekauʻaki mo e ngoué.

Naʻe lotu ʻa e kau Kēnaní ki he ngaahi Pēali tokolahi—ʻa ia ko e ngaahi ʻotua naʻa nau tui ʻoku nau ʻai ʻa e kelekelé ke moʻui lelei. Tuku kehe ʻa hono ngoueʻi mo utu ʻa hono fuá, naʻe faai atu pē ʻo kau ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi ʻotua Kēnaní ʻo taku ʻoku nau foaki ʻa e ngaahi meʻa lahi fau. Ko ia ai, ko e kau ʻIsileli tokolahi naʻa nau fakangalingali ne nau lotu kia Sihova, ka ko hono moʻoní ne nau kau kinautolu ʻi he tafoki fakaʻaufuli mei he moʻoní.

Fakatokanga Fefeka kia Kitautolu he ʻAho Ní

ʻOku pau pē naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻe taha ʻa e kau ʻIsilelí ke kau ʻi he lotu Pēalí mo hono ngaahi tōʻonga fakalusá ʻi he taimi naʻa nau ʻuluaki feohi ai mo e kakai ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. Neongo ia, ko e meʻa ia naʻe iku atu ki ai ʻi he feohi mo kinautolú. ʻIkai ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ʻa e ngaahi nunuʻa fakatupu maumau peheé kapau te tau felātani mo e faʻahinga ʻoku nau anga fakakaumeʻa nai ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi tui, tuʻunga fakaeʻulungāanga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiane tatau mo kitautolú? Ko e moʻoni, ko ha kiʻi feohi mo e kau taʻetuí ʻe fiemaʻu nai ia ʻi he ngāueʻangá, ʻapiakó, pe naʻa mo e ʻi ʻapí. Kae kehe, ko e meʻa ne hokosia ʻe he kau ʻIsilelí ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu ko e kumi ki ha faʻahinga feohi peheé ko hono fakaafeʻi mai ia ʻo e faingataʻá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e moʻoni taʻealafakakikihiʻi ko ʻení: “ʻOku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe he faʻa talanoa kovi [pe feohi koví].”—1 Kol.1Ko 15:33.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole lahi ʻoku meimei tatau mo e tuʻunga ne fehangahangai mo ia ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he sōsaieti he ʻaho ní, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaitoliʻaki ʻe he kakaí. ʻOku kau ai ʻa e paʻangá, kau sitā ʻiloá, kau sitā sipotí, ngaahi fokotuʻutuʻu fakapolitikale, kau taki lotu pea naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí. Ko ha faʻahinga meʻa pē ʻi he ngaahi ʻotu meʻá ni ʻe ala lava ke hoko ko e meʻa ia ʻoku tokangataha ki ai ʻetau moʻuí. Ko e fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi fakaekaumeʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻofa kia Sihová ʻe lava ke taki atu ai kitautolu ki he ʻauha fakalaumālie.

Ko e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ko ha konga tefito ia ʻo e lotu Pēalí ʻa ia naʻá ne tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻa e kau ʻIsileli tokolahi. Ko e ngaahi tauhele meimei tatau ʻoku kei tō ai ʻa e niʻihi ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko hano kiʻi lomiʻi pē ʻo e komipiutá ʻi haʻate nofo tokotaha ʻi ʻapi ʻe taki atu nai ai ha taha fieʻilo pe taʻetokanga ke ʻuliʻi ai ʻa hono konisēnisi maʻá. He fakamamahi ē kapau ʻe tō ha Kalisitiane ʻi he tauhele ʻo e fakatātā fakalielia ʻi he ʻInitanetí!

“Monuʻiaā ka ko Ia ʻOku Tauhi ʻEne ʻu Fakamoʻoni”

Ko e fili ke talangofua kia Sihova pe ʻikai ʻi hono filifili ʻa e faʻahinga ʻoku tau feohi mo iá ko ha fili fakafoʻituitui ia. (Teu. 30:19, 20) Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘Ko hai ʻoku ou feohi mo ia lolotonga hoku taimi mālōloó? Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí pea mo honau tuʻunga fakaeʻulungāangá? ʻOku nau lotu kia Sihova? ʻE fakalototoʻaʻi au ʻi he feohi mo kinautolú ke u hoko ai ko ha Kalisitiane lelei ange?’

Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Monuʻiaā ka ko ia ʻoku haohaoa hono ʻalunga, ʻoku ne fou ʻi he lao ʻa Sihova. Monuʻiaā ka ko ia ʻoku tauhi ʻEne ʻu fakamoʻoni na, ʻoku hahaʻo kiate ia ʻaki ʻa e loto kotoa.” (Sāme 119:1, 2) ʻIo, “monuʻiaā ka ko ia fulipe ʻoku ʻapasia kia Sihova, ʻo foua hono ngaahi ʻalunga.” (Sāme 128:1) ʻI heʻene haʻu ki he filifili ʻa e faʻahinga ʻoku tau feohi mo iá, ʻofa ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki ʻa e kau ʻIsilelí pea hoko ʻo talangofua kakato kia Sihova.—Pal. 13:20.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e felātani mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻofa kia Sihová ʻe lava ke taki atu ai kitautolu ki he tauhi ʻaitolí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share