ʻAPENITIKI
ʻUhinga ʻOku ʻIkai Ngāueʻaki Ai ʻe he Kau Kalisitiane Moʻoní ʻa e Kolosí ʻi he Lotú
KO E kolosí ʻoku ʻofaʻi ia pea fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakai ʻe laui miliona. ʻOku ui ʻe he Encyclopædia Britannica ʻa e kolosí “ko e fakaʻilonga tefito ʻo e lotu faka-Kalisitiané.” Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ia ʻa e kolosí ʻi he lotú. Ko e hā hono ʻuhingá?
Ko ha ʻuhinga mahuʻinga he ko Sīsū Kalaisí naʻe ʻikai ke pekia ia ʻi ha kolosi. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu lahi ko e “kolosi” ko e stau·rosʹ. ʻOku ʻuhinga tefito iá “ko ha fuʻu pou pe ʻakau hangatonu.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he Companion Bible: “Ko e [Stau·rosʹ] ʻoku ʻikai ʻaupito ʻuhinga iá ko e konga papa ʻe ua ʻokú na tuʻu fakalava ʻi ha ʻengikale pē . . . ʻOku halaʻatā ke lēkooti ha meʻa ʻi he lea faka-Kalisi ʻo e [Fuakava Foʻoú] ke aʻu ʻo fakahuʻunga ai ha konga papa ʻe ua.”
ʻI he ngaahi konga tohi ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he kau tohi Tohi Tapú ha toe foʻi lea kehe ki he founga ʻo e pekia ʻa Sīsuú. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ia ko e xyʹlon. (Ngāue 5:30; 10:39; 13:29; Kaletia 3:13; 1 Pita 2:24) ʻOku ʻuhinga pē ʻa e foʻi leá ni ko e “papa” pe “ko ha vaʻakau, pōvai, pe fuʻu ʻakau.”
ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe faʻa ngāueʻaki ai pē ha ʻakau ki he ngaahi fakahoko tauteá, ko e tohi Das Kreuz und die Kreuzigung (Ko e Kolosí mo e Kalusefaí), ʻa Hermann Fulda, ʻoku pehē ai: “Naʻe ʻikai ha ʻulu ʻakau ne ala maʻu ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē naʻe fili ke fai ai ʻa e fakahoko tautea fakapuleʻangá. Ko ia ai, naʻe hunuki pē ha tokotuʻu ʻi he kelekelé. Naʻe haʻi pe tuki faʻo ki he meʻá ni ʻa e nima kuo haʻi ʻo hiki ki ʻolunga ʻo e kau maumau-laó pea mo honau vaʻé ʻa ia naʻe fao fakahangatonu ki lalo.”
Kae kehe, ko e fakamoʻoni fakatuipau lahi taha ʻi he kotoa ʻo e fakamoʻoní, ʻoku haʻu ia mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ne huhuʻi kitautolu ʻe Kalaisi mei he malaʻia faka-Lao, heʻene hoko ko e koto malaʻia koeʻuhi ko kitautolu; (he kuo tohi, ʻIlonga ʻa ia ʻoku tautau ʻi ha ʻakau ko e malaʻia ia).” (Kaletia 3:13) ʻOku lea heni ʻa Paula mei he Teutalonome 21:22, 23, ʻa ia ʻoku lave mahino ai ki ha ʻakau, ʻo ʻikai ki ha kolosi. Koeʻuhi ko ha founga pehē ʻo e fakahoko tauteá naʻe ʻai ai ʻa e tokotahá ko ha “koto malaʻia,” ʻe ʻikai totonu ki he kau Kalisitiané ke nau teuteuʻi honau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo Kalaisi ʻi hono tutukí.
ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe ngāueʻaki ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe 300 hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí, ʻe he faʻahinga naʻa nau taukaveʻi ko e kau Kalisitiane kinautolú, ʻa e kolosí ʻi he lotú. Kae kehe, ʻi he senituli hono faá, naʻe hoko ai ʻa e ʻEmipola pangani ko Konisitanitainé ko ha tokotaha ului ki he lotu faka-Kalisitiane tafoki mei he moʻoní peá ne pouaki ai ʻa e kolosí ko hono fakaʻilongá ia. Ko e hā pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Konisitanitainé, naʻe ʻikai ha kaunga ʻe taha ʻa e kolosí kia Sīsū Kalaisi. Ko hono moʻoní, ko e kolosí naʻe fakapangani ʻa hono tupuʻangá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he New Catholic Encyclopedia: “Ko e kolosí ʻoku maʻu ia fakatouʻosi ʻi he ngaahi tōʻonga ki muʻa ʻi he Kalisitiané mo e ʻikai Kalisitiané.” Ko e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé kuo nau fakafehokotaki ʻa e kolosí mo e lotu ki natulá pea mo e ngaahi ouau fakaefehokotaki fakasino fakapanganí.
Ko e hā leva naʻe pouaki ai ʻa e fakaʻilonga fakapangani ko ení? Ngalingali, ke ʻai ke faingofua ange ai ki he kau panganí ke nau tali ʻa e “lotu faka-Kalisitiané.” Ka neongo ia, ko e līʻoa ki ha fakaʻilonga fakapangani peé ʻoku fakahalaiaʻi mahino ia ʻe he Tohi Tapú. (2 Kolinito 6:14-18) ʻOku toe tapui ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga kotoa pē ʻo e tauhi ʻaitolí. (Ekisoto 20:4, 5; 1 Kolinito 10:14) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki, ʻi ha ʻuhinga lelei ʻaupito, ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e kolosí ʻi he lotú.a
a Ki ha lāulea fakaikiiki ange ʻi he kolosí, sio ki he peesi 89-93 ʻo e tohi Reasoning From the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.