Vakai ʻa e Tohi Tapú
ʻE Lava ke Tokoni ʻa e Kau Maté ki he Kau Moʻuí?
KUO fuoloa ʻa e tui ʻa e kakaí ʻoku malava ʻa e kau maté ke nau tataki ʻa e kau moʻuí. Ko e fakatātā motuʻa ʻo e tui ko ení ʻoku maʻu ia ʻi ha talanoa naʻe tohi ʻe he faʻu-maau Kalisi ko Houma fekauʻaki mo ʻŌtiasi, ʻoku toe ʻiloa ko ʻIulisesí. Ko e helo fakaetalatupuʻa ʻa Houmá, ʻi heʻene feinga vavale ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke ne foki ai ki hono ʻapi tupuʻanga ʻi Ithaca, naʻá ne fakatoʻotoʻa ke ʻalu ki pulotu ʻo kumi faleʻi mei ha tokotaha vavalo kuo mate.
ʻI he ʻamanaki ke maʻu ha ngaahi tali mei he kau maté ki he ngaahi fehuʻi fakatupu puputuʻú, kuo kumi ai ʻa e kakai tokolahi ki he kau fakahaʻele faʻahikehé, mohe ʻi he faʻitoka ʻenau fanga kuí, pe fai ha ngaahi ouau fakahaʻele faʻahikehe. ʻE malava moʻoni ke maʻu ha tataki mahulu hake ʻi natula mei he kau maté?
Ko ha Tōʻonga Mafolalahia
Ko e lahi ʻo e ngaahi lotu lalahi ʻi he māmaní ʻoku nau akoʻi ʻoku malava ʻa e fetuʻutaki mo e kau maté. Ko e Encyclopedia of Religion ʻoku pehē ai ko e “tōʻonga ʻo hono ui hake ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau maté, ko ha founga tefito ia ʻo e tongafisí.” ʻOku toe pehē ai ko e tōʻongá ni ʻoku “mafolalahia.” ʻOku fakapapauʻi eni ʻe he New Catholic Encyclopedia ʻaki e fakamatala ai ʻo pehē ko e “ui hake ʻo e kau maté, ʻi he ngaahi founga kehekehe, kuo failahia ia ʻi māmani lahi.” ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he feinga ʻa e niʻihi o e kau faitōnungá, ʻi he ngaahi lotu lahi ke maʻu ha ʻilo mei he māmani laumālié!
Neongo ko e fetuʻutaki ko eni mo e kau maté “naʻe fakahalaiaʻi fefeka ia ʻe he Siasí,” ko e lau ia ʻa e New Catholic Encyclopedia, “naʻe toutou fai e ngaahi fakamatala ki he tōʻongá ni ʻi he Kuonga Lotolotó mo e Fakaakeaké.” Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá?
ʻOku Totonu Ke Ke Kumi ki he Kau Maté?
ʻI he kuonga muʻá, naʻe fekauʻi ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa hono kakaí: “Oua naa ilo ha toko taha iate kimoutolu oku . . . kumi ki he mate.” (Teutalōnome 18:9-13, PM) Ko e hā kuo fai ai ʻe Sihova ha tapui peheé? Kapau naʻe malava ki he kau moʻuí ke talanoa mo e kau maté, ko ha meʻa anga-ʻofa ia ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá ke fakaʻatā ha fetuʻutaki pehē, ʻikai ko ia? Ka ko hono moʻoní, ko e fetuʻutaki peheé heʻikai malava. ʻOku tau ʻiloʻi fēfē ia?
ʻOku toutou akoʻi ʻe he Folofolá ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha meʻa. Fakakaukau ki he Koheleti 9:5: “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” ʻOku pehē ʻe he Saame 146:3, 4: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni. ʻOku mole ʻene manava, ʻoku ne foki ki hono kelekele; ko e ʻaho pe ko ia ko ʻene ngaahi fakakaukau ʻoku mate.” Pea naʻe lea pehē ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻo fekauʻaki mo e kau maté ʻoku “ikai te nau toetuu.”—ʻAisea 26:14, PM.
Kae kehe, ʻoku tui ʻa e kakai tokolahi fau, fakafou ʻi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tōʻonga fakahaʻele faʻahikehé, kuo nau malava ai ke fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻofeina kuo maté. Ko e ngaahi hokosia peheé ʻoku hoko lahi, ko ia ʻoku hā mahino ai kuo talanoa ʻa e tokolahi mo ha taha mei he māmani laumālié. Neongo ia, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi konga Tohi Tapu ʻi ʻolungá, kuo ʻikai te nau talanoa mo e kau maté. Ko hai leva kuo nau talanoa mo iá?
Talanoá mo Hai?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi foha laumālie ʻo e ʻOtuá naʻa nau angatuʻu ki honau Tokotaha-Ngaohí pea hoko ai ko e kau tēmeniō. (Sēnesi 6:1-5; Sute 6, 7) Ko e faʻahingá ni ʻoku nau pouaki ʻa e fakakaukau hala ʻoku hokohoko atu ʻa e moʻui ʻa e tangatá ʻi he hili ʻa e maté. Ke fakamafola ʻa e foʻi loi ko ení, ʻoku nau fakangalingali ko e faʻahinga ʻoku maté ʻaki ʻenau talanoa ki he kau moʻuí mei he nofoʻanga laumālié.
ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻo pehē ko Tuʻi Saula ʻo ʻIsilelí, hili hono liʻaki ʻe Sihova ʻi he talangataʻá, naʻá ne feinga ke kumi faleʻi ki he palōfita kuo mate ko Sāmiuelá fakafou ʻi ha tokotaha fakahaʻele faʻahikehe. Naʻe maʻu moʻoni ʻe Saula ha pōpoaki mei he māmani laumālié kae ʻikai meia Sāmiuela. Ko hono moʻoní, ko Sāmiuela, naʻá ne fakafisi ke sio ki he tuʻí, pea naʻe fakafepakiʻi ʻe Sāmiuela ʻa e kau fakahaʻele faʻahikehé. Ko hono moʻoní, naʻe maʻu ʻe Saula ʻa e fakamatala mei ha tēmeniō ʻa ia naʻá ne fakangalingali pē ko Sāmiuela ia.—1 Sāmiuela 28:3-20.
Ko e kau tēmenioó ko e ngaahi fili kinautolu ʻo e ʻOtuá, pea ko e fetuʻutaki mo kinautolú ʻoku fakatuʻutāmaki. ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku fekauʻi ʻe he Folofolá: “ʻOua te mou afe kiate kinautolu ʻoku fakahaʻele faʻahikehe, pe ki he faʻahinga tuki; ʻoua ʻe kumi kiate kinautolu ke mou ʻuli ai.” (Livitiko 19:31) “Koia oku kumi ki he mate,” ko e fakatokanga ia ʻi he Teutalōnome 18:11, 12 (PM), ʻokú ne fai ʻa e meʻa “oku kovi lahi kia Jihova.” Ko e moʻoni, naʻe kau ʻi he ngaahi ngāue kehe ʻo e taʻefaitōnungá ʻa ia naʻe tāmateʻi ai ʻe Sihova ʻa Tuʻi Saulá ko ʻene “huhū ʻi ha toko taha naʻe fakahaʻele faʻahikehe ke fehuʻi meʻa ai.”—1 Kalonikali 10:13, 14.
Ko hai leva ʻoku totonu ke ke hanga ki ai ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e fiemaʻu ki ha tataki māʻolunga ange, ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fehuʻi pe fili fakatupu puputuʻú? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Folofolá ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko e “Faiako Maʻongoʻonga.” Kapau ʻokú ke kumi faleʻi mo e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí mei heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, pea ngāueʻaki moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ne akoʻí, ʻe hangē ia “ko ho telingá tonu ʻe fanongo ki ha lea ʻi mui ʻiate koe ʻoku pehē mai: ‘Ko e halá eni. ʻAʻeva ai, ʻa e kakai ko kimoutolú.’” (ʻAisea 30:20, 21, NW) Neongo ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻamanekina ke fanongo ki ha leʻo tonu mei he ʻOtua moʻoní, ʻoku lava ke ne tataki kinautolu fakafou ʻi he Tohi Tapú. ʻIo, ko Sihova tonu, hangē ko e laú, ʻokú ne pehē mai: ‘Tuku ke u tataki koe.’
KUÓ KE FIFILI?
● ʻOku anga-fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi feinga ke fetuʻutaki mo e kau maté?—Teutalōnome 18:9-13.
● ʻE lava ke tokonaki ʻe he kau maté ʻa e ʻilo ki he kau moʻuí? Ko e hā ʻokú ke tali pehē aí?—Koheleti 9:5.
● Ko hai ʻe lava nai ke tau hanga ki ai ʻi he loto-falala ki ha tatakí?—ʻAisea 30:20, 21.