LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bh p. 212-p. 213 pal. 1
  • Ko e Hā ʻa Seoli mo Hētesi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa Seoli mo Hētesi?
  • Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hai ʻe Toetuʻú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko e Feituʻu Fēfē ʻa Heli?
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ko e Mālohi ʻo e ʻAmanaki ki he Toetuʻú
    Fāʻūtaha ʻi he Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Taha
Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
bh p. 212-p. 213 pal. 1

ʻAPENITIKI

Ko e Hā ʻa Seoli mo Hētesi?

ʻI HONO ongo muʻaki leá, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea faka-Hepelū ko e sheʼohlʹ mo hono tatau faka-Kalisi ko e haiʹdes ʻo laka hake he tuʻo 70. Ko e ongo foʻi leá fakatouʻosi ʻoku felāveʻi ia mo e maté. ʻOku liliu kinaua ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ko e “faʻitoka,” “heli,” “luo,” pe “lolofonua.” Kae kehe, ʻi he ngaahi lea lahi tahá ʻoku ʻikai ha ngaahi foʻi lea ia ai ʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga tonu mātē ʻo e ongo foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ko ení. Ko ia ai, ʻoku ngāueʻaki ʻe he New World Translation ʻa e ongo foʻi lea ko e “Seoli” mo e “Hētesi.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e ongo foʻi leá ni? Tau vakai angé ki he anga ʻo hono ngāueʻaki kinaua ʻi he ngaahi kupu kehekehe ʻi he Tohi Tapú.

ʻOku fakahaaʻi ʻi he Koheleti 9:10: “ʻOku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi lolofonua [pe Seoli], ʻa e feituʻu ʻoku ke fononga ki ai.” ʻOku ʻuhinga ení ko e Seolí ʻoku ʻuhinga iá ki ha feituʻu faʻitoka makehe, pe tāutaha ʻa ia ʻe lava ke tau tanu ai ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai? ʻIkai. ʻI he taimi ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú ki ha tanuʻanga, pe faʻitoka paú, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi kehe, ʻo ʻikai ko sheʼohlʹ mo e haiʹdes. (Senesi 23:​7-9; Mātiu 28:1) Pehē foki, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “Seoli” ki ha faʻitoka ʻa ia ʻoku tanu fakataha ai ha faʻahinga tāutaha, hangē ko ha faʻitoka fakafāmili pe faʻitoka fakatokolahi.—Senesi 49:​30, 31.

Ko e faʻahinga feituʻu fēfē leva ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “Seoli”? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e “Seolí,” pe “Hētesí,” ʻoku ʻuhinga iá ki he meʻa lahi ʻaupito ange ia ʻi ha fuʻu faʻitoka fakatokolahi. Hangē ko ení, ʻoku fakahaaʻi ʻi he Aisea 5:14 ko Seolí ʻoku “fakaava hono ngutu taʻe hano fakangatangata.” Neongo kuo ʻosi folofua ʻe Seoli, hangē ko e laú, ʻa e kakai mate taʻefaʻalaua, ʻoku hā ngali fiekaia maʻu pē ia ki ha toe tokolahi ange. (Palovepi 30:​15, 16) ʻI he ʻikai hangē ko ha feituʻu tanuʻanga moʻoní, ʻa ia ʻe lava ke ʻi ai ha tokolahi fakangatangata pē ʻo e kau maté, ‘oku ikai ke bito a hetesi’ pe Seoli. (Palovepi 27:​20, PM) ʻA ia, ʻoku ʻikai ʻaupito hoko ʻo fonu ʻa Seoli. ʻOku ʻikai hano ngaahi ngataʻanga. Ko ia ai, ko Seolí, pe Hētesí, ʻoku ʻikai ko ha feituʻu moʻoni ia ʻi ha tuʻuʻanga pau. ʻI hono kehé, ko e faʻitoka anga-maheni ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau maté, ko e feituʻu fakaefakatātā ʻa ia ʻoku mohe ai ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he maté.

Ko e akonaki ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e toetuʻú ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e fakamaama lahi ange ki he ʻuhinga ʻo e “Seoli” mo e “Hētesi.” ʻOku fakafekauʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa Seoli mo Hētesi mo e faʻahinga mate ʻa ia ʻe ʻi ai ha toetuʻú.a (Siope 14:13; Ngāue 2:​31; Fakahā 20:13) ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e faʻahinga ko ia ʻi Seoli, pe Hētesí, ʻoku kau ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he faʻahinga kuo nau tauhi kia Sihová kae toe pehē foki ki he tokolahi kuo ʻikai te nau tauhi kiate iá. (Senesi 37:35; Sāme 55:15) Ko ia ai, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻi ai “ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.”—Ngāue 24:15.

a ʻI hono kehé, ko e kau mate ʻe ʻikai ke fokotuʻu haké ʻoku fakamatalaʻi ʻoku ʻikai te nau ʻi Seoli, pe Hētesi, ka ʻi Kīhena, ʻa ia ʻoku toe liliu ko e “heli” ʻi he Tohi Tapu faka-Tongá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “Kīhená” ʻoku ʻasi tuʻo 12 ia ʻi he Tohi Tapú, ʻa ia ʻi he Mātiu 5:​22, 29, 30; 10:28; 18:9; 23:​15, 33; Maake 9:​43, 45, 47; Luke 12:​5; Semisi 3:6. ʻI he hangē ko Seoli mo Hētesí, ko Kīhená ʻoku ʻikai ko ha feituʻu moʻoni ia.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share