LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 5/15 p. 4-7
  • Maʻu ʻa e ʻAmanakí ʻi ha Māmani Fonu Faingataʻa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maʻu ʻa e ʻAmanakí ʻi ha Māmani Fonu Faingataʻa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Matavai ʻo e ʻAmanaki Moʻoni
  • ʻAi ke Mālohi Hoʻo ʻAmanaki kia Sihová
  • Ko ha Makatuʻunga Papau ki he ʻAmanakí
  • ʻAmanaki Lelei kia Sihova, pea ke Loto-Toʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Ko Fē ʻe Lava Ke U Maʻu mei Ai ʻa e ʻAmanakí?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Ko e Pōpoaki Kuo Pau Ke Tau Fanongonongó
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Te Ke Maʻu mei Fē ʻa e ʻAmanaki Moʻoní?
    ʻĀ Hake!: ʻAmanaki—Te Ke Maʻu Ia ʻi Fē?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 5/15 p. 4-7

Maʻu ʻa e ʻAmanakí ʻi ha Māmani Fonu Faingataʻa

“ʻOKU maʻu ʻe he kakai lāuvalé ʻa e mālohi lahi ange ke fai ha meʻa ʻaonga maʻá e kakaí pea solova ʻa e ngaahi palopalema anga-mahení ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” Ko e palesiteni ki muʻa ʻo ʻAmeliká ʻa Bill Clinton naʻá ne fai ʻa e fakamatala ko iá lolotonga ha konifelenisi ʻi Ottawa, Kānata, ʻi Maʻasi 2006. Naʻá ne fakaʻosiʻaki kuo ʻi ai ha hehema ʻo e ongoʻi ʻofa mo e poupou fakavahaʻapuleʻanga talu mei he peau kula ʻo e 2004, peá ne toe pehē fakataha mo ha kiʻi fakatuʻamelie, ko e māmaní he lolotongá ni ʻoku “ʻi ha vahaʻa taimi ia ʻo e fefalalaʻaki taʻehanotatau.”

ʻE lava ke tau ʻamanekina ʻe langaʻi ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatulá ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau ngāue ki ha kahaʻu lelei ange? Ko e “fefalalaʻaki taʻehanotatau” ko ha makatuʻunga alafalalaʻanga ia ki he ʻamanaki ki ha kahaʻu ʻo e melino moʻoni mo e malu tuʻuloa?

Matavai ʻo e ʻAmanaki Moʻoni

Ko e hisitōlia lōloa ʻo e ngaahi feinga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá laka hake he ono afeʻi taʻú ʻoku fakahāhā ai kuo toutou fefakalotomamahiʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI ha ʻuhinga lelei leva ʻoku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapu fakamānavaʻí kia kitautolu: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni.” (Sāme 146:3) Ko hono fokotuʻu ʻetau ʻamanakí ʻi he ngaahi kautaha ʻo e māmani ko ení, ko ʻene ngaahi meʻa fakamatelié mo ʻene ngaahi fakaʻānauá ʻoku iku pē ia ki he ʻamanaki-tōnoa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana.”​—1 Sione 2:17.

Kae kehe, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, kuo hoko ai ʻa e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga papau ʻa e faʻahinga māʻoniʻoni ʻo e tangatá. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú ko e “ʻAmanakiʻanga ʻo Isileli” ʻo e kuonga muʻá mo e ‘amanakileleiaga oe gaahi tamai’ ʻa ʻIsilelí, pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e ʻamanaki, falala mo e tuipau kiate ia. (Selemaia 14:8; 17:13; 50:​7, PM) Ko e moʻoni, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke “amanaki lelei kia Jihova.”​—Sāme 27:​14, PM.

ʻOku ekinaki mai ʻa e Palovepi 3:​5, 6: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻO ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, Pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” ʻOkú ke maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke falala kakato ai ki he talaʻofa ko iá koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku taʻemaliliu, alafalalaʻanga pea fai ki heʻene leá. (Malakai 3:6; Semisi 1:​17) ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate koé, pea kapau ʻokú ke tokanga maʻu pē ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, te ne tataki lavameʻa koe ʻi he ngaahi taimi fakailifia ko ení.​—Aisea 48:​17, 18.

Ko ha taha ʻoku muimui ʻaufuatō ki he tataki ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne falala ki he talaʻofa ko ení: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au; ʻoua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au: te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu.” (Aisea 41:10) Ko e lotu tōtōivi fakataha mo e fakalaulauloto ki he fakapapau ko ení ʻoku fakafiemālie ʻaupito ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻofa moʻoni kia Sihova ko e ʻOtuá, he ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá pea mo e loto-moʻuá.

Fakakaukau kia Andrea, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ko e faʻē ʻa e fānau ʻe toko ua. ʻOkú ne pehē: “Ko e lotu mo e fakalaulauloto pē ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻoku ou maʻu ai ʻa e mālohi ke fakaakeake ʻi he hoko ʻa e ngaahi vahaʻa taimi taʻepau ʻi heʻeku moʻuí. Kapau ʻoku ou ʻai ʻa Sihova ko e tokotaha papau ia ʻi heʻeku moʻuí ʻoku mātuʻaki faingofua ange ai ke tuʻumaʻu ai pē.”

ʻAi ke Mālohi Hoʻo ʻAmanaki kia Sihová

ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻamanaki kia Sihová, naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-saame ʻe taha: “ʻOku lahi ʻa e nonga ʻa e kakai ʻoku ʻofa ki hoʻo lao; pea ʻoku ʻikai ha tukiaʻanga ʻi honau loto.” (Sāme 119:165) Ko hano ako moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke tokoni lahi ia ki hono fakafonu ho ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie lelei mo fakatupu langa hake ko e ‘ngaahi meʻa ʻoku moʻoni, tāu, totonu, maʻa, fakaʻofoʻofa, ongoongolelei, ʻulungaanga lelei, pea fakamaloʻia.’ Kapau ʻokú ke fai ha feinga fakamākukanga ke fanongo, ako, tali pea fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, “ʻe toki ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua ʻoku aʻana ʻa e nonga.”​—Filipai 4:​8, 9.

ʻI he lea fekauʻaki mo ʻene hokosia fakafoʻituitui ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu, ʻoku pehē ʻe John: “Ki muʻa ke liliu ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e kahaʻú, naʻe mahuʻinga ke ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ha liliu lahi ʻi hoku angaʻitangatá mo e fakakaukaú ki muʻa ke lava ʻou langa hake ha vahaʻangatae mo ha ʻOtua haohaoa mo taʻehāmaí. Ko e founga pē taha ʻoku lava ke u fokotuʻu ai ʻa e vahaʻangatae ko iá ko e hoko ko ha tokotaha fakalaumālie. Naʻe kau ki ai ʻeku liliu ke hehema ki he founga ʻa e ʻOtuá, ʻo maʻu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻá ʻaki hono lau ʻa ʻene Folofola fakamānavaʻí pea fakalaulauloto ki ai.”

Kapau ʻokú ke inu ʻi he ngaahi vai fakaivifoʻou mo foaki-moʻui ʻo e moʻoní ʻoku ʻi he Folofola fakamānavaʻí, te ke ngāueʻaki ai ha founga ola lelei mo ʻosi sivisiviʻi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kovi taʻefakangatangata ʻoku fakaʻaliʻali fakaʻaho mai ʻi he mītiá. Ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻoku toe lava ke ʻai ai ke mālohi ʻa e ngaahi haʻi ʻi ho fāmilí pea tokoni ia ke fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá. ʻIkai ngata aí, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá ʻokú ne mateuteu ke “taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate ia.” (2 Kalonikali 16:9) Te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha founga ʻoku ʻikai moʻoni fiemaʻu ke ke manavahē ki ai.

Ko Phinehas, ʻa ia kuó ne hao moʻui ʻi he ngaahi tau mo e ngaahi tāmate fakatokolahí, ʻokú ne pehē: “Kuó u ako ke tuku ʻeku moʻuí ki he toʻukupu ʻofa ʻo Sihová. Ko e pipiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú kuó ne fakahaofi au mei he ngaahi palopalema lahi.” Kapau ʻokú ke falala moʻoni kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ikuʻi ha faingataʻa pē hangē ha ʻā maká. (Sāme 18:​29, PM) Ko ha kiʻi leka ʻoku vāofi mo ʻene ongo mātuʻá ʻokú ne falala kakato kia kinaua pea ongoʻi malu ʻi heʻena tokangaʻí naʻa mo e taimi ʻokú ne puke ai pe faingataʻaʻia ʻi ha faʻahinga tuʻunga. ʻE lava ke ke maʻu ha ongoʻi meimei tatau kapau ʻokú ke kakapa atu ʻo tali ʻa e fakaafe ke ʻamanaki kia Sihová.​​—Sāme 37:34.

Ko ha Makatuʻunga Papau ki he ʻAmanakí

Naʻe tala ʻe Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí: “Ko ia ke pehe ni haʻamoutolu lotu: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani, ke tapuhā ho Huafa, ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.” (Mātiu 6:​9, 10) Ko e Puleʻanga fakahēvani ko iá​—ko ha founga-pule ʻi he nima ʻo Sīsū Kalaisí—​ʻa e founga ʻa e ʻOtuá ki hono fakahāhā Hono tuʻunga-hau totonu ki he māmaní.​—Sāme 2:​7-​12; Taniela 7:​13, 14.

Ko e ngaahi ʻuhinga lahi ʻoku hoko ai ʻa e manavaheé ʻa ia ʻokú ne uesia ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui he ʻaho ní ko ha fakahaaʻi mahino ia ʻoku fiemaʻu ke tuʻu ʻi vahaʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa fakafiefiá he ko e tuʻu ʻi vahaʻa ko iá ʻoku ofi! ʻI hono fakanofo he taimí ni ʻe he ʻOtuá ke ne hoko ko e Tuʻi faka-Mīsaiá, ʻoku tuku kia Sīsū Kalaisi ʻa e mafai ke ne fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻa Hono huafá. (Mātiu 28:18) Kuo vavé ni ke fakahanga mai ʻa e pule ʻa e Puleʻangá ki he māmaní ke toʻo atu ʻa e ngaahi tupuʻanga kotoa pē ʻo e manavaheé mo e loto-moʻuá. ʻOku lave ʻi he Aisea 9:6 (9:​5, PM) ki he ngaahi fakamoʻoni ʻoku fakahaaʻi ai ko Sīsuú ko e Pule taau ia ʻe lava ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei heʻetau manavaheé. Hangē ko ení, ʻoku ui ia ko e “Tamai Taʻengata,” “Fakaofo-ʻene-faleʻi,” mo e “ʻEiki ʻo e Melino.”

Fakakaukau angé ki he kupuʻi lea ʻofa ko e “Tamai Taʻengata.” ʻI hono tuʻunga ko iá, ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi mo e mafai​—pea pehē ki he holi—​ke ʻoange ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní makatuʻunga ʻi heʻene feilaulau huhuʻí. ʻOku ʻuhinga ení ʻe faifai pē ʻo fakatauʻatāina kinautolu mei he angahala mo e taʻehaohaoa naʻe maʻu tukufakaholo mei he ʻuluaki tangata angahalaʻia ko ʻĀtamá. (Mātiu 20:28; Loma 5:​12; 6:​23) ʻE toe ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻa hono mafai kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ke toe fakamoʻui ʻa e tokolahi kuo nau maté.​—Sione 11:​25, 26.

ʻI heʻene ʻi māmaní, naʻe fakamoʻoniʻi ai ko Sīsuú ʻoku “Fakaofo-ʻene-faleʻi.” Koeʻuhi ko ʻene ʻiloʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻene mahinoʻi makehe ʻa e natula ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e founga ke solova ai ʻa e ngaahi palopalema ʻi he moʻui fakaʻahó. Talu hono fakanofo tuʻi ʻi hēvaní mo e hokohoko atu ʻa e hoko ʻa Kalaisi ko “Fakaofo-ʻene-faleʻi,” ʻi heʻene hoko ko e tokotaha tefito ʻi he fouʻanga ʻo e fetuʻutaki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e akonaki ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakapotopoto mo haohaoa maʻu pē. Ko e ʻiloʻi mo tui ki aí ʻe lava ke tataki atu ai koe ki ha moʻui ʻoku ʻatā mei he veiveiuá mo e manavahē moʻutāfuʻuá.

ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he Aisea 9:6 (9:​5, PM) ʻa Sīsū ko e “ʻEiki ʻo e Melino.” ʻI he ngafa ko iá, kuo vavé ni ke ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻa hono mālohí ke toʻo kotoa ʻa e faikehekehe​—fakapolitikalé, fakasōsialé mo e fakaʻekonōmiká. Anga-fēfē? ʻAki hono ʻomai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he malumalu ʻo e pule melino pē taha ʻa e Puleʻanga faka-Mīsaiá.​—Taniela 2:​44.

ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá, ʻe toka ai ʻa e melino tuʻuloa ʻi māmani lahi. Ko e hā ʻoku lava ai ke ke fakapapauʻi ení? Ko e ʻuhingá ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he Aisea 11:​9, ʻa ia ʻoku tau lau: “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau [ʻe he faʻahinga ʻe pule ki ai ʻa e Puleʻangá], pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” Faifai atu pē, ʻe maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he māmaní ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e ʻOtuá pea te nau talangofua kiate ia. ʻOku fakamāfanaʻi ʻe he ʻamanaki ko iá ʻa ho lotó? Kapau ko ia, ʻoua ʻe tautoloi ʻi hono maʻu ʻa e “ʻiloʻi [mahuʻinga] ʻo Sihova.”

ʻE lava ke ke maʻu ʻaonga mei he ʻilo fakatupu tui mo foaki-moʻui ʻa e ʻOtuá ʻaki hono sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻahó pea mo e kahaʻu lelei ʻoku talaʻofa mai ʻi he Tohi Tapú. Ko ia ʻoku mau fakaʻaiʻai koe ke ke maʻu ʻaonga mei he polokalama ako Tohi Tapu taʻetotongi ʻoku tuʻuaki atu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ho feituʻú. Ko ha founga eni ke fakafiemālieʻi ai ʻa e manavaheé pea maʻu ʻa e ʻamanaki moʻoni ʻi ha māmani fonu faingataʻa.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻUhinga ʻOku Langaʻi Ai ʻe he Puleʻangá ʻa e ʻAmanakí

Ko Sīsū Kalaisi, ʻi hono tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo tuku ki ai ʻa e malava mo e totonu ke ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ʻi he ʻunivēsí. (Mātiu 28:18) Te ne fakafoki ʻa e felāveʻiʻaki fakaeʻātakai ʻi he māmaní ki he tuʻunga mafamafatatau haohaoa. ʻOkú ne toe maʻu ʻa e mafai ki he puke mo e mahakí. Ko e ngaahi ngāue fakaemana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi māmaní ko e ngaahi tomuʻa fakaʻali ia ʻo e toe ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻe hoko mai ʻi he malumalu ʻo ʻene pule ko ha Tuʻi haohaoa mo alafalalaʻangá. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e Tuʻi faka-Mīsaia ko ení, ʻa ia ʻoku fakahokohoko ʻi lalo, ʻoku tautefito ʻene fakamānako kiate koé?

▪ Fotungofua.​—Maake 10:​13-​16.

▪ Fakakaukau lelei mo taʻefilifilimānako.​—Maake 10:​35-​45.

▪ Alafalalaʻanga mo taʻesiokita.​—Mātiu 4:​5-7; Luke 6:​19.

▪ Māʻoniʻoni mo faitotonu.​—Aisea 11:​3-5; Sione 5:​30; 8:​16.

▪ Faʻa fakakaukau, fakaʻatuʻi mo anga-fakatōkilalo.​—Sione 13:​3-​15.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Ko e lau Tohi Tapú mo e fakalaulaulotó ʻoku lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ʻamanaki kia Sihova

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share