Ko e Hā Naʻe Hoko kia Kinauá?
KO Nofi mo Noó ko e ongo hingoa faka-Tohitapu ia ki he ongo kolomuʻa ʻiloa ki muʻa ʻo ʻIsipite ko Mefisi mo Fīpesi. Ko Nofi (Mefisi) naʻe kilomita nai ia ʻe 23 ʻi he fakatonga ʻo Kailo, ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e Vaitafe Nailá. Kae kehe, naʻe faifai atu pē ʻo mole mei Mefisi ʻa hono tuʻunga ko e kolomuʻa ʻo ʻIsipité. ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli hono 15 K.M., naʻe maʻu ai ʻe ʻIsipite ha kolomuʻa foʻou, ko Nō (Fīpesi), naʻe tuʻu ʻi he kilomita nai ʻe 500 ʻi he fakatonga ʻo Mefisi. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi toetoenga temipale lahi ʻo Fīpesí ko e temipale ko ia ʻi Karnak, ʻa ia ʻoku vakai ki ai ko e fale lahi taha ia kuo faifai pea langa fakataha mo hono ngaahi ʻotu poú. Ko Fīpesi mo hono temipale Karnak naʻe fakatapui ia ki he lotu kia ʻĀmoni, ko e ʻotua lahi ʻo e kau ʻIsipité.
Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe he kikite faka-Tohitapú fekauʻaki mo Mefisi pea mo Fīpesi? Naʻe talaki ha fakamaau kia Felo ʻo ʻIsipité mo hono ngaahi ʻotuá tautefito ki he ʻotua lahi, ko “Amoni ʻo No.” (Selemaia 46:25, 26) Ko e fuʻu kau lotu naʻa nau fakatahataha ki aí ʻe “tuʻusi” kinautolu. (Isikeli 30:14, 15) Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. Ko e meʻa pē ʻoku toe ʻi he lotu kia ʻĀmoní ko e ngaahi toetoenga temipalé. Ko e kolo fakaeonopooni ʻo Luxor ʻoku tuʻu ia ʻi he konga ʻo e tuʻuʻanga ʻo Fīpesi motuʻá, pea ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi kolo kehe ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi toetoengá.
Ki Mefisi, ko e meʻa siʻi pē ʻoku toé tuku kehe ʻa hono ngaahi faʻitoká. ʻOku pehē ʻe he mataotao Tohitapu ko Louis Golding: “ʻI he laui senituli naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ikuna ʻAlepea ʻo ʻIsipité ʻa e ngaahi toetoenga lalahi ʻo Mefisi ko ha keliʻanga maka ia ki hono langa ʻo honau kolomuʻa ko [Kailó] ʻi he tafaʻaki fehangahangai ʻo e vaitafé. Naʻe mātuʻaki lelei hono fai ʻe he kau langa Naila mo e ʻAlepeá ʻenau ngāué he ʻi he ngaahi kilomita lahi ʻi loto ʻi he feituʻu ʻo e kolo motuʻá naʻe ʻikai ʻasi hake ai ha foʻi maka ki ʻolunga ʻi he kelekele ʻuliʻulí.” Ko e moʻoni, hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻi he Tohitapú, naʻe hoko ʻa Mefisi “ko e lala, . . . ʻo ʻoua ʻe kei nofo ai ha taha.”—Selemaia 46:19.
Ko e ua pē eni ʻo e ngaahi fakatātā lahi ʻoku fakahāhā ai ʻa e totonu ʻo e ngaahi kikite faka-Tohitapú. Ko e fakalala ʻo Fīpesi mo Mefisí ʻoku ʻomi ai kia kitautolu ʻa e ʻuhinga fefeka ke maʻu ai ʻa e tuipau ki he ngaahi kikite faka-Tohitapu ʻoku teʻeki ai ke fakahokó.—Sāme 37:10, 11, 29; Luke 23:43; Fakahā 21:3-5.
[Maʻuʻanga ʻo e tā ʻi he peesi 32]
Photograph taken by courtesy of the British Museum