Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SEPITEMA 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 1-2
“Fakahoko ʻe Sīsū ʻEne ʻUluaki Maná”
(Sione 2:1-3) Pea ʻi he ʻaho hono tolú naʻe fai ai ha kātoanga kai ʻo ha mali ʻi Kena ʻo Kālelí, pea naʻe ʻi ai ʻa e faʻē ʻa Sīsuú. 2 Naʻe fakaafeʻi foki mo Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he kātoanga kai ʻo e malí. 3 ʻI he nounou ʻa e uainé, naʻe pehē ange ʻe he faʻē ʻa Sīsuú kiate ia: “ʻOku ʻikai haʻanau uaine.”
Kalaisi—Ko e Mālohi Ia ʻo e ʻOtuá
3 Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻene ʻuluaki maná ʻi ha mali ʻi Kena. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhingá, ka naʻe ʻikai ke feʻunga ʻa e uainé ki he kotoa ʻo e kau fakaafe naʻe haʻú. Naʻe mei ngalivale ʻaupito eni ki he ongo meʻa mali foʻoú, koeʻuhí he ko hona fatongia ia ke talitali lelei ʻa e kakaí. Ko Mele, faʻē ʻa Sīsū, naʻe kau ʻi he kau fakaafé. Ko ʻene kole kia Sīsū ke tokoní koeʻuhí ko ʻene tui naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke fai pehē? He ko ē, kuo pau pē naʻe fakakaukauloto ʻa Mele ki he kotoa ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo hono fohá, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe ui ia ko e “ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá.” (Luke 1:30-32; 2:52) Ko e meʻa ʻoku hā mahinó naʻe fakatou loto ʻa Mele mo Sīsū ke tokoni ki he ongo meʻa malí. Ko ia naʻe liliu fakaemana ʻe Sīsū ʻa e vai lita nai ʻe 380 (kālani ʻe 100) ki he “uaine leleí.” (Lau ʻa e Sione 2:3, 6-11.) Naʻe pau ke fakahoko ʻe Sīsū ʻa e mana ko ení? ʻIkai. Naʻá ne fai iá koeʻuhí naʻá ne tokanga ki he kakaí, pea naʻá ne faʻifaʻitaki ki heʻene Tamaí, ʻa ia ʻokú ne nima-homo.
(Sione 2:4-11) Ka naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Fefine, ko e hā ke ta hohaʻa ai ki aí? Kuo teʻeki ke hoko mai hoku taimí.” 5 Naʻe pehē ange ʻe heʻene faʻeé ki he kau ngāué: “ʻIlonga ha meʻa te ne tala atu kiate kimoutolu, mou fai ia.” 6 Pea naʻe tuʻu foki ai ha ngaahi siā maka ʻaiʻanga vai ʻe ono hangē ko ia naʻe fiemaʻu ʻe he ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa ʻa e kau Siú, ʻa ia naʻe malava ke ʻutu taki taha ki ai ha fua vai ʻe ua pe tolu. 7 Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Fakafonu vai ʻa e ngaahi siaá.” Ko ia naʻa nau fakafonu ia ʻo fonu ngutungutu. 8 Peá ne pehē kiate kinautolu: “Ohu leva ha meʻa mei ai ʻo ʻave ki he talēkita ʻo e kātoanga kaí.” Ko ia naʻa nau ʻave leva ia. 9 ʻI hono ʻahiʻahiʻi ʻe he talēkita ʻo e kātoanga kaí ʻa e vai kuo liliu ko e uainé, ʻo ʻikai te ne ʻilo pe naʻe ʻomi ia mei fē (neongo naʻe ʻilo ia ʻe he kau sevāniti naʻa nau ohu ʻa e vaí), naʻe ui ʻe he talēkita ʻo e kātoanga kaí ʻa e tangata malí 10 ʻo ne pehē kiate ia: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne tomuʻa tuku mai ʻa e uaine leleí, pea ʻi he taimi ʻoku konā ai ʻa e kakaí, pea toki tuku mai leva ʻa e uaine ʻikai leleí. Kuó ke taʻofi ʻe koe ʻa e uaine leleí ki he taimí ni.” 11 Naʻe fai ʻeni ʻe Sīsū ʻi Kena ʻo Kālelí ko e kamataʻanga ia ʻo ʻene ngaahi maná, pea naʻá ne ʻai ke eʻa hono lāngilangí, pea naʻe tui ʻa ʻene kau ākongá kiate ia.
jy 41 ¶6
Fakahoko ʻEne ʻUluaki Maná
Ko e ʻuluaki mana eni naʻe fakahoko ʻe Sīsuú. ʻI he sio ʻene kau ākonga foʻoú ki he mana ko ení, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻenau tui kiate iá. ʻI he hili iá, ne fononga ʻa Sīsū, mo ʻene faʻeé, mo hono fanga tokoua faʻē tahá ki he kolo ko Kāpaneumé ʻi he matāfanga fakatokelau hihifo ʻo e Tahi Kālelí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 1:1) ʻI he kamataʻangá naʻe ʻi ai ʻa Folofola, pea ko Folofolá naʻe ʻi ai fakataha mo e ʻOtuá, pea ko Folofolá naʻe hoko ko ha ʻotua.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 1:1
ʻa Folofola: Pe “ʻa Lōkosi.” Faka-Kalisi, ho loʹgos. ʻOku ngāueʻaki heni ko ha hingoa fakalakanga, ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he Sione 1:14 mo e Fkh. 19:13. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sione ʻa e tokotaha ko ia ʻoku ʻaʻana ʻa e hingoa fakalakangá ni, ko Sīsū. Naʻe ngāueʻaki ʻa e hingoa fakalakangá ni kia Sīsū he lolotonga ʻene ʻi ai ki muʻa ke hoko ko e tangatá ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui fakalaumālié, lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ko ha tangata haohaoá, pea ʻi he hili hono hakeakiʻi ia ki hēvaní. Ko Sīsuú ko e Folofola fetuʻutakiʻanga ʻa e ʻOtuá, pe Tangata-lea, ki hono fakahoko ʻa e fakamatala mo e fakahinohino ki he ngaahi foha fakalaumālie kehe ʻo e Tokotaha-Fakatupú pea ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakakaukau atu ʻi he ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻe fetuʻutaki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakafou ʻia Folofola, ʻa ʻEne tokotaha-lea fakaeʻāngeló.—Sēn. 16:7-11; 22:11; 31:11; ʻEki. 3:2-5; Fkm. 2:1-4; 6:11, 12; 13:3.
mo e: Fakafoʻilea, “kia.” ʻI he potutohí ni, ko e takinauna faka-Kalisi ko e pros ʻoku ʻuhinga ki he ofi ʻaupito ki ha taha mo e kaungā feohi. ʻOkú ne toe fakahaaʻi ha toko ua kehekehe, ʻi he tuʻungá ni, ko Folofola mo e ʻOtua moʻoni pē tahá.
ko Folofolá naʻe hoko ko ha ʻotua: Pe “ko Folofolá naʻe fakaʻotua [pe “tokotaha hangē ko ha ʻotuá”].” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he lea ko eni ʻa Sioné ʻa e tuʻunga pe natula ʻo “Folofolá” (faka-Kalisi, ho loʹgos; sio ki he nouti ako ʻi he ʻa Folofola ʻi he vēsí ni), ʻa ia, ko Sīsū Kalaisi. Ko e tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻo Folofola heʻene hoko ko e ʻAlo ʻuluaki-fakatupu ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻe fakafou ʻiate ia hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa peé ko ha makatuʻunga ia ki hono fakamatalaʻi ia “ko ha ʻotua, tokotaha hangē ko ha ʻotuá; fakaʻotua; tokotaha fakaʻotua.” ʻOku saiʻia ʻa e kau liliu lea tokolahi ʻi he fakalea “naʻe ʻOtua ʻa Folofola,” ʻo fakatatau ai ia ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki he pehē naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Sione ia ko e tokotaha tatau pē “ʻa Folofola” mo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. ʻUluaki, ko e kupuʻi sētesi ʻi muʻá pea mo ia ʻi muí ʻokú na fakahaaʻi mahino naʻe ʻi ai “ʻa Folofola” “mo e ʻOtuá.” Pehē foki, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e the·osʹ ʻoku ʻasi tuʻo tolu ia ʻi he veesi 1 mo e 2. ʻI heʻene ʻasi ʻuluakí mo hono tolú, ʻoku muʻomuʻa ai ʻi he the·osʹ ʻa e muʻanauna pau ʻi he lea faka-Kalisí; ʻi heʻene ʻasi hono uá, ʻoku ʻikai ha muʻanauna ia. ʻOku loto-tatau ʻa e kau mataotao tokolahi ko e ʻikai ha muʻanauna pau ʻi muʻa ʻi he the·osʹ hono uá ʻoku mahuʻinga. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e muʻanauná ʻi he potutohi ko ení, ʻoku ʻuhinga leva ʻa e the·osʹ ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻikai ha muʻanauna ʻi he faʻunga fakakalama ko ení ʻokú ne ʻai ʻa e the·osʹ ke ʻuhinga ki he natula mo fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo “Folofolá.” Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi liliu Tohi Tapu ʻi he faka-Pilitāniá, faka-Falaniseé, mo e faka-Siamané ʻoku nau fakalea ʻa e konga tohí ni ʻi he founga meimei tatau mo e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú, ʻo fakahoko ai ʻa e foʻi fakakaukau “ko Folofolá” naʻe “hoko ko ha ʻotua: fakaʻotua; tokotaha fakaʻotua; faʻahinga ʻotua; hangē ha ʻotuá.” ʻI he poupou ki he fakakaukau ko ení, ko e ngaahi liliu motuʻa ʻo e Kōsipeli ʻa Sioné ki he lea Sahidic mo e Bohairic ʻo e lea faka-Kopitikí, ʻoku ngalingali naʻe faʻu ʻi he senituli hono tolu mo hono fā T.S., ʻokú ne fakalea ʻa e ʻuluaki ʻasi ʻa e the·osʹ ʻi he Sione 1:1 ʻo kehe ia mei heʻene ʻasi hono uá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ongo fakaleá ni ʻa e anga ‘ʻo Folofolá,’ naʻe hangē pē hono natulá ko e natula ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te na fakatatau ia ki heʻene Tamaí, ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú. ʻI he fehoanaki mo e vēsí ni, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Kol. 2:9 ʻa Kalaisi ʻokú ne maʻu ʻa e “ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻo e ʻOtuá ʻoku kakato.” Pea fakatatau ki he 2 Pita 1:4, naʻa mo e kaungāʻea ʻo Kalaisí te nau “kaungāʻinasi ʻi he natula fakaʻotuá.” Tānaki atu ki ai, ʻi he liliu Sepituakiní, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e the·osʹ ko e tatau anga-maheni ia ʻo e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “ʻOtuá,” ko e ʼel pea mo e ʼelo·himʹ, ʻa ia ʻoku pehē ʻoku ʻuhinga tefito ko e “Tokotaha Māfimafi; Tokotaha Mālohi.” ʻOku ngāueʻaki ʻa e ongo foʻi lea faka-Hepeluú ni ki he ʻOtua māfimafi-aoniú, ngaahi ʻotua kehé, mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 10:34.) Ko hono ui ʻa Folofola “ko ha ʻotua,” pe “ko ha tokotaha māfimafí,” ʻe fehoanaki ia mo e kikite ʻi he ʻAi. 9:6, ʻoku tomuʻa tala ai ko e Mīsaiá ʻe ui ko e “ʻOtua Māfimafi” (ʻikai ko e “ʻOtua Māfimafi-Aoniu”) pea te ne hoko ko e “Tamai Taʻengata” ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e monū ke nofo ʻi hono malumalú. Ko e faivelenga ʻa ʻene Tamaí tonu, “ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú,” te ne fakahoko ai ʻa e meʻá ni.—ʻAi. 9:7.
(Sione 1:29) ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ne sio ai kia Sīsū ʻokú ne haʻu fakahangatonu kiate ia, peá ne pehē: “Vakai, ko e Lami ē ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní!
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 1:29
ko e Lami ē ʻa e ʻOtuá: Hili hono papitaiso ʻo Sīsuú pea mo ʻene foki mei hono ʻahiʻahiʻi ʻe he Tēvoló, naʻe fakafeʻiloaki ia ʻe Sione Papitaiso ʻo pehē “ko e Lami ē ʻa e ʻOtuá.” Ko e kupuʻi lea ko ení ʻoku ʻasi pē ia ʻi heni ʻi he Sione 1:36. (Sio ki he Fakamatala Fakalahi A7.) ʻOku feʻungamālie hono fakahoa ʻa Sīsū ki ha lamí. ʻI he kotoa ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻoatu ai ha sipi koeʻuhi ko e angahalá pea ke lava ʻo fakaofiofi ai ki he ʻOtuá. Naʻe fakamelomelo mai ʻe he meʻá ni ʻa e feilaulau ʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene tukuange atu ʻa ʻene moʻui fakaetangata haohaoá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e kupuʻi lea “ko e Lami ē ʻa e ʻOtuá” ʻoku lava ke ne tapua mai ha ngaahi kupu ʻi he Folofola fakamānavaʻí. ʻI he vakai atu ki he maheni ʻa Sione Papitaiso mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻoku felāveʻi nai ʻene ngaahi leá mo e taha pe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ko ení: ko e sipi tangata naʻe feilaulauʻaki ʻe ʻĒpalahamé kae ʻikai ko hono foha tonu ko ʻAisaké (Sēn. 22:13), ko e lami ʻo e Pāsová naʻe tāmateʻi ʻi ʻIsipite ke fakahaofi ʻa e kau ʻIsileli nofo pōpulá (ʻEki. 12:1-13), pe ko e lami tangata naʻe feilaulauʻaki ʻi he ʻōlita ʻo e ʻOtuá ʻi Selusalema ʻi he pongipongi mo e efiafi taki taha (ʻEki. 29:38-42). Naʻe toe ʻi he fakakaukau nai ʻa Sioné ʻa e kikite ʻa ʻAiseá, ʻa ia ko e tokotaha ʻoku ui ʻe Sihova “ko ʻeku sevānití” ʻoku pehē ʻe “ʻomi ia ʻo hangē ha sipi ke tāmateʻí.” (ʻAi. 52:13; 53:5, 7, 11) ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻene fuofua tohi ki he kau Kolinitoó, naʻá ne lave kia Sīsū ko “ʻetau lami ki he Pāsová.” (1 Kol. 5:7) Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo e “taʻataʻa mahuʻinga, ʻo hangē ko e toto ʻo ha lami taʻemele mo taʻehaʻila” ʻo Kalaisí. (1 Pita 1:19) Pea ʻoku laka hake ʻi he tuʻo 25 ʻi he tohi Fakahaá, ʻa e lave fakaefakatātā kia Sīsū ʻi hono tuʻunga lāngilangí “ko e Lami.”—Ko e ngaahi fakatātā eni ʻe niʻihi: Fkh. 5:8; 6:1; 7:9; 12:11; 13:8; 14:1; 15:3; 17:14; 19:7; 21:9; 22:1.
SEPITEMA 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 3-4
“Faifakamoʻoni ʻa Sīsū ki ha Fefine Samēlia”
(Sione 4:6, 7) Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ʻa e vaitupu ʻo Sēkopé. ʻI he helaʻia ko eni ʻa Sīsū mei he fonongá, naʻá ne tangutu hifo ʻi he vaitupú. Ko e houa nai ia hono onó. 7 Naʻe haʻu ha fefine Samēlia ke ʻutu vai. Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOmi haku inu.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 4:6
ʻi he helaʻia ko eni ʻa Sīsū: Ko e feituʻu pē eni ʻe taha ʻi he Tohi Tapú ʻoku pehē ai naʻe “helaʻia” ʻa Sīsū. Ko e 12:00 hoʻataá nai eni, pea ʻi he pongipongi ko iá ʻoku ngalingali naʻe fai ʻe Sīsū ha fononga mei he teleʻa Sioataní ʻi Siutea ki Saika ʻi Samēliá, ko ha foʻi tahake ngungutu ʻoku mita ʻe 900 (fute ʻe 3,000) pe lahi ange.—Sione 4:3-5; sio ki he Fakamatala Fakalahi A7.
(Sione 4:21-24) Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Tui mai kiate au fefine, ʻoku haʻu ʻa e houa ʻa ia ʻe ʻikai te mou lotu ai ki he Tamaí ʻi he moʻungá ni pe ʻi Selusalema. 22 ʻOku mou lotu ki he meʻa ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai; ʻoku mau lotu kimautolu ki he meʻa ʻoku mau ʻilo ki ai, he ko e fakamoʻuí ʻoku kamata ia ʻi he kau Siú. 23 Ka neongo ia, ʻoku haʻu ʻa e houa, pea ko e taimí ni ia, ʻa ia ko e kau lotu moʻoní te nau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoni, he ko hono moʻoní, ʻoku kumi ʻa e Tamaí ki he faʻahinga peheé ke lotu ange kiate ia. 24 Ko e ʻOtuá ko ha Laumālie, pea ko e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá kuo pau ke nau lotu ʻi he laumālie mo e moʻoni.”
(Sione 4:39-41) Naʻe tui kiate ia ʻa e tokolahi ʻo e kau Samēlia mei he kolo ko iá koeʻuhi ko e lea ʻa e fefine ʻa ia naʻá ne fakamoʻoni, ʻo pehē: “Naʻá ne tala mai kiate au ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku faí.” 40 Ko ia ʻi he haʻu ʻa e kau Samēliá kia Sīsuú, naʻa nau kole ange kiate ia ke ne nofo mo kinautolu, pea naʻá ne nofo ai ʻi he ʻaho ʻe ua. 41 Ko hono olá, naʻe tui ha toe tokolahi ange koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne leaʻakí,
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 3:29) ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e taʻahine malí ko e tangata malí. Ka ko e kaungāmeʻa ʻo e tangata malí, ʻi heʻene tuʻu ʻo fanongo kiate iá, ʻokú ne maʻu ha fiefia lahi ʻi heʻene fanongo ki he leʻo ʻo e tangata malí. Ko ia kuo hoko ʻo kakato ʻa ʻeku fiefiá.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 3:29
ko e kaungāmeʻa ʻo e tangata malí: ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe hoko ʻa e kaungāmeʻa ofi ʻo e tangata malí ko ʻene fakafofonga fakalao pea naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e malí. Naʻe vakai kiate ia ko ia ʻa e tokotaha ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e taʻahine malí mo e tangata malí. ʻI he ʻaho malí, ko e kau fakafeʻao ʻo e taʻahine malí te nau ʻalu ki he ʻapi ʻo e tangata malí pe ko e ʻapi ʻo ʻene tamaí, ʻa ia ʻe fai ai ʻa e kātoanga kai ʻo e malí. ʻI he lolotonga ʻa e kātoanga kai ko ení, ʻe fiefia ʻa e kaungāmeʻa ʻo e tangata malí ʻi heʻene fanongo ki he leʻo ʻo e tangata malí ʻi heʻene talanoa mo ʻene taʻahine malí, koeʻuhí ʻokú ne ongoʻi kuó ne fakahoko kakato hono fatongiá. Naʻe fakatatau ʻe Sione Papitaiso ʻa ia tonu ki he “kaungāmeʻa ʻo e tangata malí.” ʻI he tuʻunga ko ení, ko Sīsū ʻa e tangata malí pea ko e kau ākongá ko e faʻahinga ia ʻoku faʻuʻaki ʻa ʻene taʻahine mali fakaefakatātaá. ʻI hono tofa ʻa e hala ki he Mīsaiá, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Sione Papitaiso ʻa e ʻuluaki kau mēmipa ʻo e “taʻahine malí” kia Sīsū Kalaisi. (Sione 1:29, 35; 2 Kol. 11:2; ʻEf. 5:22-27; Fkh. 21:2, 9) Naʻe fakahoko ʻe he “kaungāmeʻa ʻo e tangata malí” ʻa ʻene taumuʻá ʻaki hono fai ʻa e fakafeʻiloaki lavameʻa; hili iá naʻe ʻikai te ne kei hoko ko e tokotaha tefitó ia. ʻI he founga meimei tatau, naʻe pehē ʻe Sione ʻo fekauʻaki mo ia tonu ʻi he felāveʻi mo Sīsuú: “Ko e tokotaha ko iá kuo pau ke hokohoko atu ʻene tupulakí, ka ko au kuo pau ke hokohoko atu ʻeku holo hifó.”—Sione 3:30.
(Sione 4:10) ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Kapau naʻá ke ʻilo ʻa e meʻaʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá pea mo ia ʻokú ne pehē atu kiate koe, ‘ʻOmi haku inú,’ naʻá ke mei kole kiate ia, pea naʻá ne mei foaki atu kiate koe ʻa e vai moʻuí.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 4:10
vai moʻuí: Ko e foʻi lea faka-Kalisí ni ʻoku ngāueʻaki ia ʻi ha ʻuhinga fakafoʻilea ʻo ʻuhinga ki ha vai ʻoku tafe, ko ha matavai, pe vai foʻou mei ha vaitupu mapunopuna. ʻOku kehe eni ia mei he vai ʻuli mei ha tokaʻanga vai. ʻI he Liv. 14:5, ko e kupuʻi lea faka-Hepelū ki he “vai maʻa” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ki he “vai moʻuí.” ʻI he Sel. 2:13 mo e 17:13, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sihova ko e “matavai ʻo e vai moʻuí,” ʻa ia ko e vai foaki moʻui fakaefakatātā. ʻI he lea ki he fefine Samēliá, naʻe ngāue fakaefakatātā ʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea ko e “vai moʻuí,” ka ʻoku hā mahino naʻe ʻuhingaʻi fakafoʻilea ʻe he fefiné ia ʻa ʻene ngaahi leá.—Sione 4:11; sio ki he nouti ako ʻo e Sione 4:14.
SEPITEMA 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 5-6
“Muimui ʻIa Sīsū Fakataha mo e Fakaueʻiloto Totonu”
(Sione 6:9-11) “Ko ha kiʻi tamasiʻi eni ʻoku ʻi ai ʻene foʻi mā paʻale ʻe nima mo ha ongo kiʻi mataʻiika ʻe ua. Ka ko e hā hake ia ki he fuʻu tokolahí ni?” 10 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻAi ʻa e kakaí ke nau tangutu hifo.” Koeʻuhi naʻe musieʻia ʻa e feituʻu ko iá, naʻa nau tangutu hifo ai. ʻI he fuʻu kakaí ni naʻe toko 5,000 nai ʻa e kakai tangatá. 11 Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá, pea ʻi he hili ʻene fai ha fakafetaʻi, naʻá ne tufotufa ia ki he faʻahinga naʻe tangutu aí; naʻá ne fai pehē foki ki he ongo kiʻi mataʻiiká, pea naʻa nau maʻu ʻo fakatatau pē ki he lahi ko ia ne nau fiemaʻú.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 6:10
naʻa nau tangutu hifo ai . . . naʻe toko 5,000 nai ʻa e kakai tangatá: Ko e fakamatala pē ʻa Mātiú ʻokú ne tānaki mai ʻo pehē “pea pehē ki he kakai fefine mo e fānau iiki” ʻi heʻene fakamatala ki he mana ko ení. (Māt. 14:21) ʻOku lava ke pehē ko e tokolahi fakakātoa ʻo e faʻahinga naʻe fafangaʻi fakaemaná naʻe laka hake ʻi he toko 15,000.
(Sione 6:14) ʻI he sio ʻa e kakaí ki he mana naʻá ne fakahokó, naʻe kamata ke nau pehē: “Ko eni moʻoni ia ʻa e Palōfita naʻe pehē ʻe haʻu ki he māmaní.”
(Sione 6:24) Ko ia ʻi he sio ʻa e fuʻu kakaí naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Sīsū pe ko ʻene kau ākongá, naʻa nau heka ki honau ngaahi vaká ʻo nau haʻu ki Kāpaneume ke kumi kia Sīsū.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 6:14
ʻa e Palōfita: Ko e tokolahi ʻo e kau Siu ʻo e ʻuluaki senituli T.S. naʻa nau ʻamanekina ko e palōfita hangē ko Mōsesé, naʻe lave ki ai ʻa e Teu. 18:15, 18, ʻe hoko ko e Mīsaiá. ʻI he potutohi ko ení, ko e kupuʻi lea haʻu ki he māmaní ʻoku ʻuhinga nai ia ki hono ʻamanekina ʻa e hā mai ʻa e Mīsaiá. Ko Sione pē naʻá ne lēkooti ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lave ki ai ʻi he vēsí ni.
(Sione 6:25-27) ʻI heʻenau ʻilo ia ʻi he kauvai ʻe tahá, naʻa nau pehē kiate ia: “Lāpai, naʻá ke aʻu fakakū mai ki hení?” 26 Naʻe tali ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku mou kumi kiate aú, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e ngaahi mana naʻa mou mamata aí, ka koeʻuhi naʻa mou kai mei he ngaahi foʻi maá pea mou mākona ai. 27 Mou ngāue, ʻo ʻikai maʻá e meʻakai ʻoku ʻauhá, ka maʻá e meʻakai ʻoku tolonga atu ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻe ʻoatu kiate kimoutolu ʻe he Foha ʻo e tangatá; he kuo hanga ʻe he Tamaí, ʻe he ʻOtuá tonu, ʻo ʻai ki he tokotahá ni ʻa ʻene sila ʻo e hōifuá.”
(Sione 6:54) ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne kai mei hoku kakanó mo inu hoku totó ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea te u fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho fakaʻosí;
(Sione 6:60) ʻI heʻenau fanongo ki he meʻá ni, naʻe pehē ʻe he tokolahi ʻo ʻene kau ākongá: “Ko e lea eni ʻoku oʻo; ko hai ia ʻe lava ke fanongo ki ai?”
(Sione 6:66-69) Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe foki ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá ki he ngaahi meʻa kuo nau sītuʻa mei aí pea ʻikai ke nau kei ō holo mo ia. 67 Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū ki he toko Hongofulu-mā-uá: “ʻOku ʻikai koā ke mou fie ō mo kimoutolu?” 68 Naʻe tali ange ʻe Saimone Pita kiate ia: “ʻEiki, ko hai te mau ʻalu ki aí? ʻOkú ke maʻu ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.69 Kuo mau tui pea kuo mau ʻilo ko koe ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 6:27, 54
meʻakai ʻoku ʻauhá . . . meʻakai ʻoku tolonga atu ki he moʻui taʻengatá: Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū naʻe feohi ʻa e kakai ʻe niʻihi mo ia mo ʻene kau ākongá koeʻuhi pē ko ha lelei fakamatelie. Neongo ʻoku tokoniʻi ʻe he meʻakai fakamatelié ʻa e kakaí ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ko e “meʻakai” mei he Folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻai ke malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke moʻui atu ai pē ʻo taʻengata. Naʻe naʻinaʻi ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí ke nau ngāue . . . maʻá e “meʻakai ʻoku tolonga atu ki he moʻui taʻengatá,” ʻa ia, ke fakamuʻomuʻa ʻa e feinga ke fakalato ʻenau fiemaʻu fakalaumālié pea ngāueʻi ʻa e tui ʻi he meʻa ʻoku nau akó.—Māt. 4:4; 5:3; Sione 6:28-39.
kai mei hoku kakanó mo inu hoku totó: ʻOku fakahaaʻi ʻe he potutohí ko e faʻahinga ʻoku kai mo inú ʻoku nau fai ia ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā ʻaki hono ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. (Sione 6:35, 40) Naʻe leaʻaki eni ʻe Sīsū ʻi he 32 T.S., ko ia naʻe ʻikai ko haʻane lāulea fekauʻaki mo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻe toki fokotuʻu ia ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai. Naʻá ne fai ʻa e fakamatalá ni ki muʻa siʻi pē ʻi he “Pāsová, ʻa e kātoanga ʻa e kau Siú” (Sione 6:4), ko ia ʻoku ngalingali ne fakamanatu ai ki heʻene kau fanongó ʻa e tuʻunuku mai ʻa e kātoangá pea mo e mahuʻinga ʻo e toto ʻo e lamí ʻi hono fakahaofi ʻa e ngaahi moʻui ʻi he pō ko ia naʻe mavahe ai ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité (ʻEki. 12:24-27). Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻe pehē pē ʻa hono fakahoko ʻe hono taʻataʻá ha ngafa tefito ʻi hono ʻai ke malava ke maʻu ʻe heʻene kau ākongá ʻa e moʻui taʻengatá.
Te Tau ʻAʻeva ʻi he Huafa ʻo Sihova ko Hotau ʻOtuá
13 Ka neongo ia, naʻe fakapapauʻi pē ʻe he kakaí ke nau muimui ʻia Sīsū pea nau ʻilo ia, hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe Sioné, “ki he kauvai ʻe tahá.” Ko e hā naʻa nau muimui ai kiate ia hili ia ʻene fakaʻehiʻehi mei heʻenau ngaahi feinga ke fakanofo ia ko ha tuʻí? Naʻe fakahaaʻi ʻe he tokolahi ha fakakaukau fakakakano, ʻo lea fakamatematē fekauʻaki mo e ngaahi tokonaki fakamatelie naʻe fai ʻe Sihova ʻi he toafá ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé. Naʻe fakahuʻunga ai ʻo pehē naʻe totonu ke hokohoko atu ʻe Sīsū hono fai ʻa e ngaahi tokonaki fakamatelie maʻanautolú. ʻI hono mahinoʻi ʻe Sīsū ʻenau ngaahi taumuʻa halá, naʻe kamata ke ne akoʻi kinautolu ki he ngaahi moʻoni fakalaumālié ʻa ia ʻe malava ke tokoni ki hono fakatonutonu ʻenau fakakaukaú. (Sione 6:17, 24, 25, 30, 31, 35-40, Ko e Kōsipeli ʻe Fā) ʻI he tali ki aí, naʻe muhu ʻa e niʻihi ʻo kau kiate ia, tautefito ki he taimi naʻá ne leaʻaki ai ʻa e fakatātā ko ʻení: “Ko au e, ko au e, ʻoku ou tala atu, Kapau kuo ʻikai te mou kai ʻa e kakano ʻo e Fanautama ʻa Tangata, mo inu hono taʻataʻa, ʻoku ʻikai te mou maʻu moʻui ʻiate kimoutolu. Ko ia ʻoku ne keina hoku kakano, mo inu hoku toto, ʻoku ne maʻu ʻa e moʻui taʻengata; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.”—Sione 6:53, 54.
14 Naʻe faʻa ueʻi ʻe he ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻa e kakaí ke nau fakahāhā pe naʻa nau holi moʻoni ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai toe kehe mei ai ʻa e talanoa fakatātaá ni. Naʻá ne langaʻi ʻa e ngaahi tali mālohi. ʻOku tau lau: “ʻI he fanongo ki ai ha tokolahi ʻo ʻene kau ako, naʻa nau pehē, Ko e lea fefeka ʻeni; ko hai ʻe kataki ke fanongo kiate ia?” Naʻe hoko atu ʻa Sīsū ke fakamatala ʻoku totonu ke nau kumi ki he ʻuhinga fakalaumālie ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻá ne pehē: “Ko e laumālie pē ʻoku ne ngaohi ke moʻui; ko e meʻa ki he kakano ʻoku ʻikai momoʻi ʻaonga ia: ko e ngaahi lea kuo u fai ʻe au kiate kimoutolu, ko e koto laumālie ia, pea ko e koto moʻui.” Ka, naʻe ʻikai pē ke fanongo ʻa e tokolahi ia, pea ʻoku pehē ʻe he fakamatalá: “ʻI he meʻa ko ia naʻe foki ha tokolahi o ʻene kau ako, ʻo ʻikai te nau kei ō fano mo ia.”—Sione 6:60, 63, 66.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 6:44) ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua kuo tohoaki mai ia ʻe he Tamaí, ʻa ia naʻá ne fekau mai aú, pea te u fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho fakaʻosí.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 6:44
tohoaki mai: Neongo ko e foʻi veape faka-Kalisi ki he “tohoaki” ʻoku ngāueʻaki ʻi he lave ki hono toho ha kupenga ika (Sione 21:6, 11), ʻoku ʻikai fokotuʻu mai ia ai ʻoku toho fakamālohi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí. ʻOku lava ke toe ʻuhinga ʻa e foʻi veapé ni ki he “tohoakiʻi,” pea ʻoku felāveʻi nai ʻa e lea ʻa Sīsuú mo e Sel. 31:3, ʻa ia naʻe pehē ai ʻe Sihova ki heʻene kakai ʻi he kuonga muʻá: “Kuó u tohoakiʻi mai ai koe kiate au ʻaki ʻa e ʻofa mateakí.” (ʻOku ngāueʻaki ʻe he Sepituakiní ʻa e foʻi veape faka-Kalisi tatau heni.) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Sione 12:32, ʻoku tohoakiʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē kiate ia ʻi ha founga meimei tatau. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú kuo foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tauʻatāina ke fili. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha fili ke ne fai ʻi he fekauʻaki mo e tauhi kiate Iá. (Teu. 30:19, 20) ʻOku tohoaki fakaalaala ʻe he ʻOtuá kiate ia tonu ʻa e faʻahinga ʻoku hehema totonu honau lotó. (Saame 11:5; Pal. 21:2; Ngā. 13:48) ʻOku fai ia ʻe Sihova fakafou ʻi he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú pea fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. Ko e kikite mei he ʻAi. 54:13, ʻoku lave ki ai ʻi he Sione 6:45, ʻoku ngāueʻaki ia ki he faʻahinga ʻoku tohoaki ʻe he Tamaí.—Fakafehoanaki mo e Sione 6:65.
(Sione 6:64) Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku ʻikai tui.” He naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū mei he kamatá pē ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ke tuí pea mo e tokotaha te ne lavakiʻi iá.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 6:64
naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū . . . ʻa e . . . tokotaha te ne lavakiʻi iá: Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū kia Siutasi ʻIsikaliote. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻi he pō kakato ki heʻene Tamaí ki muʻa ke ne fili ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12. (Luke 6:12-16) Ko ia ʻi he kamatá, naʻe faitōnunga ʻa Siutasi ki he ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū mei he ngaahi kikite ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻe lavakiʻi ia ʻe ha kaungāmeʻa ofi. (Saame 41:9; 109:8; Sione 13:18, 19) ʻI he kamata ke foua ʻe Siutasi ʻa e ʻalunga koví, ko Sīsū, ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻiloʻi ʻa e lotó mo e fakakaukaú, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e liliu ko ení. (Māt. 9:4) ʻI hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻene langi-mamaʻó, naʻá ne ʻiloʻi ai ko ha takanga falalaʻanga ʻo Sīsū ʻe hoko ko ha tokotaha lavaki. Ka ʻoku ʻikai huʻufataha ia mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi fakafeangai kotoa ʻi he kuohilí ke fakakaukau atu ki he tō ʻa e tokotaha ko eni ko Siutasí ʻo hangē ia ne ʻosi toka tuʻutuʻuni pē ʻene toó.
mei he kamatá: ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e kupuʻi leá ni ia ki he fāʻeleʻi ʻo Siutasí pe ki hono fili ko ha ʻapositoló, ʻa ia ne hoko hili ʻa e lotu ʻa Sīsū ʻi ha pō kakato. (Luke 6:12-16) Ka, ʻoku ʻuhinga ia ki he kamata ʻo e faikākā ʻa Siutasí, ʻa ia ne vave hono ʻiloʻi ʻe Sīsuú. (Sione 2:24, 25; Fkh. 1:1; 2:23; sio ki he nouti ako ʻo e Sione 6:70; 13:11.) ʻOku toe fakahaaʻi ai ko e meʻa naʻe fai ʻe Siutasí ne ʻosi fakakaukauʻi pē mo palaniʻi, ʻikai ko ha tupukoso hake pē ʻi he liliu ʻa e lotó. Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e “kamatá” (faka-Kalisi, ar·kheʹ) ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku tuʻu felāveʻiʻaki, ʻo fakatuʻunga pē ʻi he potutohí. Ko e fakatātaá, ʻi he 2 Pita 3:4, ko e “kamataʻanga” aí ʻoku ʻuhinga ia ki he kamata ʻo e fakatupú. Ka ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ʻoku ngāueʻaki ia ʻi ha ʻuhinga fakangatangata lahi ange. Hangē ko ení, naʻe pehē ʻe Pita naʻe ʻalu hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kau Senitailé “ʻo hangē tofu pē ko ʻene ʻalu hifo kiate kitautolu ʻi he kamataʻangá.” (Ngā. 11:15) Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Pita ia ki he taimi ʻo hono fāʻeleʻí pe ki he taimi naʻe ui ai ia ke ne hoko ko ha ʻapositoló. Ka naʻá ne ʻuhinga ki he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻa ia, ‘ko e kamataʻanga’ ia ʻo hono huaʻi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoní ki ha taumuʻa makehe. (Ngā. 2:1-4) Ko ha ngaahi fakatātā kehe ʻo e anga ʻo e kaunga ʻa e potutohí ki he ʻuhinga ʻo e foʻi lea “kamataʻangá” ʻoku maʻu ia ʻi he Luke 1:2; Sione 15:27; mo e 1 Sio. 2:7.
SEPITEMA 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 7-8
“Naʻe Fakalāngilangiʻi ʻe Sīsū ʻEne Tamaí”
(Sione 7:15-18) Pea naʻe ofoofo ai ʻa e kau Siú, ʻo nau pehē: “ʻOku anga-fēfē hono maʻu ʻe he tangatá ni ha ʻilo pehē ki he Folofolá he naʻe ʻikai te ne ako ʻi he ngaahi ʻapiakó?” 16 Naʻe tali ange leva ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻo ne pehē: “Ko e meʻa ʻoku ou akoʻí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana ia naʻá ne fekau mai aú. 17 Kapau ʻoku holi ha taha ke fai ʻa Hono finangaló, te ne ʻilo ai pe ko e akonakí ʻoku mei he ʻOtuá ia pe ʻoku ou lea pē au meiate au. 18 ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne lea meiate ia peé ʻokú ne kumi ʻa e lāngilangi pē ʻoʻoná; kae ʻilonga ʻa ia ʻokú ne kumi ʻa e lāngilangi ʻo e tokotaha naʻá ne fekau mai iá, ko e tokotahá ni ʻoku moʻoni pea ʻoku ʻikai ha taʻemāʻoniʻoni ʻiate ia.
cf 100-101 ¶5-6
“Kuo Tohi”
5 Naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke ʻiloʻi ʻe he kakaí pe ko e haʻu mei fē ʻene pōpoakí. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa ʻoku ou akoʻí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana ia naʻá ne fekau mai aú.” (Sione 7:16) ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ha meʻa te u fai ʻiate au pē; ka ko e meʻa kuo akoʻi kiate au ʻe he Tamaí ko e meʻa ia ʻoku ou leaʻakí.” (Sione 8:28) ʻIkai ngata aí, naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ou leaʻaki kiate kimoutolú ʻoku ʻikai te u leaʻaki ia meiate au pē, ka ko e Tamaí ʻa ia ʻokú ne fāʻūtaha ai pē mo aú ʻokú ne fai ʻa ʻene ngaahi ngāué.” (Sione 14:10) Ko e founga ʻe taha naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi leá ni ko ʻene toutou toʻo lea mei he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá.
6 Ko hano ako fakalelei ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū kuo lēkōtí ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne toʻo lea fakahangatonu pe lave ʻikai fakahanga tonu ʻo laka hake ʻi he vaeua ʻo e ngaahi tohi ʻo e Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻE ʻikai nai ke ongo mafatukituki ia ʻi he kamatá. Te ke fifili nai ki he ʻuhinga naʻe ʻikai te ne toʻo lea ai mei he kotoa ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻi naʻe ala maʻú ʻi he taʻu ʻe tolu mo e konga ʻo ʻene faiako mo e malanga ki he kakaí. Ka ko hono moʻoní, naʻá ne fai pehē nai. Manatuʻi, ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ia ʻa Sīsuú kuo lēkōtí. (Sione 21:25) Ko hono moʻoní, ʻe lava ke ke lau leʻo-lahi nai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū kuo lēkōtí ʻi ha ngaahi houa siʻi pē. Ko ia, sioloto atu ki haʻo talanoa fekauʻaki mo e ʻOtuá mo hono Puleʻangá ʻi ha ngaahi houa siʻi pē pea lava ke ke sio ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fekauʻaki mo iá ʻo laka hake ʻi he vaeua ʻo e ngaahi tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú! ʻIkai ko ia pē, ʻi he tuʻunga lahi tahá, naʻe ʻikai maʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi takainga tohi ne hikí. ʻI heʻene fakahoko ʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻá ne lave maʻuloto lahi ʻaupito fakahangatonu mo ʻikai fakahangatonu ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú!
(Sione 7:28, 29) Pea ʻi he faiako ʻa Sīsū ʻi he temipalé, naʻá ne kalanga: “ʻOku mou ʻilo au pea ʻoku mou ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ou haʻu mei aí. Pea kuo ʻikai te u haʻu ʻiate au pē, ka ko e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú ʻokú ne ʻi ai moʻoni, pea ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ia. 29 ʻOku ou ʻiloʻi ia, koeʻuhi ko ha fakafofonga au meiate ia, pea ko e Tokotaha ko iá naʻá ne fekau mai aú.”
(Sione 8:29) Pea ko e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú ʻokú ne kau mo au; naʻe ʻikai te ne siʻaki au ke u toko taha, koeʻuhi ʻoku ou fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá.”
Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻIkai ʻo e Māmaní
19 Talangofua kakato kia Sihova. Naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa naʻe hōhōʻia ai ʻene Tamaí. ʻIkai siʻi hifo he tuʻo tahá, naʻe kehe ai ʻa e hehema ʻa Sīsū ʻi he founga ke fakafeangai ai ʻi ha tuʻunga mei he meʻa naʻe finangalo ki ai ʻa ʻene Tamaí. Neongo ia, ʻi he loto-maʻu naʻá ne pehē ki heʻene Tamaí: “Ke ʻoua naʻa fai hoku loto ka ko hoʻou pē.” (Luke 22:42) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou talangofua ki he ʻOtuá lolotonga ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e fai peheé?’ Ko e talangofua ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu pau ia ki he moʻuí. ʻOku tau moʻuaʻaki kiate ia ʻa e talangofua fakaʻaufuli ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Ngaohí, ko e Matavai mo e Tokotaha-Fakatolonga ʻo ʻetau moʻuí. (Sāme 95:6, 7) ʻOku ʻikai ha fetongi ia ki he talangofuá. Heʻikai lava ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá taʻekau ai ia.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 7:8-10) Mou ʻalu hake ki he kātoangá; heʻikai te u ʻalu hake leva ki he kātoangá ni, koeʻuhi kuo teʻeki ai ke hoko kakato mai ʻa hoku taimí.” 9 Ko ia ʻi he hili ʻene tala ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻá ne nofo ai pē ʻi Kāleli. 10 Ka ʻi he hili ʻa e ʻalu hake ʻa hono fanga tokouá ki he kātoangá, naʻá ne ʻalu hake foki mo ia, ʻo ʻikai faifakahāhā kae faifakafufū.
Ko e Hā ke Lea Moʻoni Aí?
Ko e hā e fakatātā ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he meʻá ni? ʻI he taimi ʻe taha, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū mo e faʻahinga naʻe ʻikai kau heʻene kau ākongá ʻa ia naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia heʻene ngaahi palani fonongá. “Ke ke hiki mei heni, ʻo mole ki Siutea,” ko ʻenau faleʻi ia kiate iá. Ko e hā e tali ʻa Sīsuú? “Mou ʻalu hake kimoutolu ki he katoanga [ʻi Selusalemá]: ʻe ʻikai te u ʻalu leva ki he katoanga ni; koeʻuhi kuo teʻeki kakato hoku taimi.” Taimi nounou mei ai, naʻe fononga ʻa Sīsū ki Selusalema ki he kātoangá. Ko e hā naʻá ne tali pehē aí? Naʻe ʻikai haʻanau totonu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki tonu ʻo e ngaahi feituʻu ʻokú ne ʻi aí. Ko ia lolotonga naʻe ʻikai leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa taʻemoʻoni, naʻá ne ʻoange kia kinautolu ha tali ne ʻikai kakato koeʻuhi ke fakangata ai ʻa e maumau ʻe lava ke nau fai kiate ia pe ko hono kau muimuí. Naʻe ʻikai ko ha loi eni, he naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo Kalaisi: “Naʻe ʻikai te ne momoʻi fai ha angahala, pe ne ʻilo ha kākā ʻi hono fofonga.”—Sione 7:1-13; 1 Pita 2:22.
(Sione 8:58) Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ki muʻa ke fanauʻi ʻa ʻĒpalahamé, kuó u ʻosi ʻi ai au.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 8:58
kuó u ʻosi ʻi ai au: Naʻe loto ʻa e kau Siu fakafepakí ke nau tolomakaʻi ʻa Sīsū heʻene taukaveʻi naʻá ne ʻosi “mamata . . . ʻia ʻĒpalahame,” neongo, hangē ko ia naʻa nau leaʻakí, ko Sīsuú ne “teʻeki ai ke . . . taʻu 50.” (Sione 8:57) Ko e tali ʻa Sīsuú ko hono tala kiate kinautolu ʻa ʻene ʻi ai ki muʻa ke hoko ko e tangatá ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie mālohi ʻi hēvani ki muʻa ke fanauʻi mai ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku fakahaaʻi ʻe he vēsí ni ko Sīsū ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau fakakikihiʻi ko e kupuʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki hení, ko e e·goʹ ei·miʹ (ʻoku liliu ʻe he ngaahi Tohi Tapu ʻe niʻihi ko e “ʻoku ou ʻi ai”), ʻoku felāveʻi ia mo e fakalea ʻi he Sepituakiní ʻa e ʻEki. 3:14 pea ʻoku totonu ke liliu ʻa e vēsí fakatouʻosi ʻi he founga tatau pē. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 4:26.) Kae kehe, ʻi he potutohí ni, ko e ngāue ʻoku fakahaaʻi ʻe he foʻi veape faka-Kalisi ko e ei·miʹ naʻe kamata ia “ki muʻa ke fanauʻi ʻa ʻĒpalahamé” pea naʻe kei hokohoko mai pē. Ko ia ai ʻoku tonu hono liliu “kuó u ʻosi ʻi ai au” kae ʻikai ko e “ʻoku ou ʻi ai,” pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi liliu lea motuʻa mo fakaeonopooni ʻoku ngāueʻaki ʻa e fakalea meimei tatau ki he “kuó u ʻosi ʻi ai au.” Ko hono moʻoní ʻi he Sione 14:9, ko e foʻi veape faka-Kalisi tatau pē ko e ei·miʹ ʻoku ngāueʻaki ki hono liliu ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Naʻa mo e hili atu ē ʻa ʻeku ʻiate kimoutolu kau tangata ʻi ha fuʻu taimi fuoloa pehē, kuo teʻeki koā ke ke ʻiloʻi au Filipe?” ʻOku ngāueʻaki ʻe he ngaahi liliu lahi ʻa e fakalea meimei tatau, ʻo fakahaaʻi ai, makatuʻunga ʻi he potutohí ʻoku ʻikai ha taʻelototatau fakakalama mahuʻinga ia ki hono liliu ʻa e ei·miʹ ko e “kuó u ʻosi ʻi ai.” (Ko e ngaahi fakatātā kehe ʻo hono liliu ha foʻi veape faka-Kalisi taimi lolotonga ʻo ngāueʻaki ha foʻi veape taimi lolotonga haohaoa ʻoku hā ia ʻi he Luke 2:48; 13:7; 15:29; Sione 1:9; 5:6; 15:27; Ngā. 15:21; 2 Kol. 12:19; 1 Sio. 3:8.) Pehē foki, ko e fakaʻuhinga ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Sione 8:54, 55 ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai te ne feinga ke fakamatalaʻi ia ko e tokotaha tatau pē ia mo ʻene Tamaí.