VAHE TOLU
Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he Faʻahinga ʻo e Tangatá?
1. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
ʻOKU ʻi ai ha taumuʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne fakatupu ʻa e ʻuluaki tangatá mo e fefiné, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ke na nofo ʻi ha ngoue fakaʻofoʻofa. Ko ʻene taumuʻa kiate kinauá ke na maʻu fānau, ke na ngaohi ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi, pea ke na tokangaʻi ʻa e fanga manú.—Sēnesi 1:28; 2:8, 9, 15; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 6.
2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kuó ne fakataumuʻa ke faí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá?
2 ʻOkú ke fakakaukau ʻe faifai ange pea tau nofo ʻi ha palataisi? ʻOku tala mai ʻe Sihova: “Kuó u fokotuʻu ha taumuʻa, pea te u fakahoko foki ia.” (ʻAisea 46:9-11; 55:11) ʻIo, te ne fai ʻa e meʻa kuó ne fakataumuʻa ke faí, pea heʻikai ha meʻa te ne taʻofi ia. ʻOku pehē ʻe Sihova naʻe ʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻá ne fakatupu ai ʻa e māmaní. Naʻe “ʻikai te ne fakatupu ia ke hoko ko e koto taʻeʻaonga.” (ʻAisea 45:18) ʻOkú ne fiemaʻu ke nofo ʻa e kakaí ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Ko e faʻahinga kakai fēfē ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke nau nofo hení, pea ko e hā hono fuoloá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kau māʻoniʻoní [pe talangofuá] te nau maʻu ʻa e māmaní, pea te nau nofo ai ʻo taʻengata.”—Saame 37:29; Fakahā 21:3, 4.
3. Koeʻuhi ʻoku puke mo mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e hā nai ʻa e fehuʻi te ke ʻeké?
3 Ka ʻi he ʻaho ní ʻoku puke ʻa e kakaí mo mate. ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ʻoku nau tau ai mo fetāmateʻaki. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e meʻa eni naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó, pea ko e hā hono ʻuhingá? Ko e Tohi Tapú pē taha ʻoku lava ke ne fakamatalaʻí.
KO HA FILI ʻO E ʻOTUÁ
4, 5. (a) Ko hai naʻe lea kia ʻIvi fakafou ʻi ha ngata ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení? (e) ʻE lava fēfē ke hoko ha tokotaha faitotonu ko ha kaihaʻa?
4 ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ha fili ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku “ui ko e Tēvoló mo Sētané.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ha ngata ke lea kia ʻIvi ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. (Fakahā 12:9; Sēnesi 3:1) Naʻá ne ʻai ke hangē ia ko e ngatá naʻe talanoá.—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 7.
5 Ko ia ai, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa Sētane ko e Tēvoló? ʻIkai! Ko ha ʻāngelo ʻa ia naʻe ʻi hēvani ʻi he taimi naʻe teuteu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní kia ʻĀtama mo ʻIví naʻá ne liliu ʻo hoko ko e Tēvoló. (Siope 38:4, 7) Naʻe malava fēfē ke hoko iá? Sai, ʻoku anga-fēfē ʻa e liliu ʻa ha tokotaha faitotonu ʻo hoko ko ha kaihaʻa? Naʻe ʻikai fanauʻi mai ia ko ha kaihaʻa. Ka ʻokú ne holi, pe fiemaʻu, ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ko haʻane meʻa. ʻOkú ne hanganaki fakakaukau ʻo fekauʻaki mo ia, pea ʻoku hoko ai ʻene ngaahi holi fehālaakí ʻo mālohi ange. Pea ʻi heʻene maʻu ha faingamālié, ʻokú ne kaihaʻasi ia. Kuó ne liliuʻi pē ʻe ia ʻa ia tonu ke hoko ko ha kaihaʻa.—Lau ʻa e Sēmisi 1:13-15; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 8.
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ha ʻāngelo ko ha fili ʻo e ʻOtuá?
6 Ko e meʻa eni naʻe hoko ki he ʻāngelo ko iá. Hili hono fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá ne tala ange ke na maʻu fānau pea “fakafonu ʻa e māmaní.” (Sēnesi 1:27, 28) Naʻe fakakaukau nai ʻa e ʻāngelo ko iá, ‘Ko e kakai kotoa ko ē ʻe lava ke nau lotu mai kiate au kae ʻikai ko Sihova!’ Ko e lahi ange ʻene fakakaukau ʻo fekauʻaki mo iá, ko e lahi ange ia ʻene holi ki he meʻa ʻoku totonu ke fai kia Sihová. Naʻe loto ʻa e ʻāngelo ko iá ke lotu ange ʻa e kakaí kiate ia. Ko ia naʻá ne lohiakiʻi ʻa ʻIvi pea takihalaʻi ia. (Lau ʻa e Sēnesi 3:1-5.) ʻI hono fai iá, naʻá ne hoko ai ko Sētane ko e Tēvoló, ko ha fili ʻo e ʻOtuá.
7. (a) Ko e hā naʻe mate ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (e) Ko e hā ʻoku tau tupu ai ʻo motuʻa pea maté?
7 Naʻe talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá peá na kai ʻa e fuaʻiʻakaú. (Sēnesi 2:17; 3:6) Naʻá na faiangahala kia Sihova, pea ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻá na mate, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻe hoko kiate kinauá. (Sēnesi 3:17-19) Naʻe hoko ai ʻa e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví ko e kau angahala, ko ia naʻa nau mate ai. (Lau ʻa e Loma 5:12.) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe toe hoko ai ʻa e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví ko e kau angahalá, fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení. Sioloto atu ki ha foʻi mā ʻoku taʻo ʻi ha kapa ʻoku makoko. ʻE makoko ʻa e foʻi maá ʻo hangē pē ko e kapá. ʻI he talangataʻa ʻa ʻĀtama ki he ʻOtuá, naʻe hoko ai ʻa ʻĀtama ko ha angahala. Koeʻuhi ko e fānau kitautolu ʻa ʻĀtama, ko kitautolú kotoa ko e kau angahala, pe kuo tau maʻu ʻa e “makoko” tatau mo ia. Pea koeʻuhí ko e kau angahala kotoa kitautolu, ʻoku tau tupu ai ʻo motuʻa pea mate.—Loma 3:23; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 9.
8, 9. (a) Ko e hā naʻe loto ʻa Sētane ke tui ki ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (e) Ko e hā naʻe ʻikai ke tāmateʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau angatuʻú ʻi he taimi pē ko iá?
8 Naʻe kamataʻi ʻe Sētane ha angatuʻu kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne tākiekina ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangataʻa ki he ʻOtuá. Naʻá ne loto ke tui ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko Sihová ko ha tokotaha loi, ko ha pule kovi ʻa ia naʻe ʻikai te ne loto ke na maʻu ʻa e meʻa lelei tahá. Naʻe pehē ʻe Sētane ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke tala ange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e meʻa ke nau faí pea ʻoku totonu ke fili pē ʻe ʻĀtama ia mo ʻIvi ʻiate kinaua ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá. Ko ia ai, ko e hā ʻe fai ʻe Sihová? Naʻe mei lava pē ke ne tāmateʻi ʻa e kau angatuʻú pea fakangata ʻa e angatuʻú. Ka naʻe mei fakamoʻoniʻi ai ko Sētané ko ha tokotaha loi? ʻIkai, ʻe ʻikai.
9 Ko ia ai, naʻe ʻikai ke tāmateʻi ʻe Sihova ʻa e kau angatuʻú ʻi he taimi pē ko iá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻatā ʻa e taimi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu. ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ke hā mahino ai ko Sētané ko ha tokotaha loi pea ko Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Te tau ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo ia ʻi he Vahe 11. Ka ko e hā hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e fili ʻa ʻĀtama mo ʻIví? Naʻe totonu ke na tui kia Sētane pea talangataʻa ki he ʻOtuá? Naʻe foaki ange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na maʻú. Naʻá ne foaki ange kiate kinaua ʻa e moʻui haohaoa, ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ke na nofo ai, mo e ngāue naʻá na fiefia ai. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fai ʻe Sētane ha meʻa lelei maʻanaua. Kapau naʻá ke ʻi ai, ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei faí?
10. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe kitautolu taki taha?
10 ʻI he ʻahó ni, ko kitautolu taki taha ʻoku ʻi ai ha fili meimei tatau ke tau fai, pea ʻoku fakatuʻunga ʻetau moʻuí ʻi he fili ko iá. ʻE lava ke tau fili ke talangofua kia Sihova ʻi hono tuʻunga ko hotau Pulé pea tokoni ke fakamoʻoniʻi ko Sētané ko ha tokotaha loi. Pe ʻe lava ke tau fili ʻa Sētane ke hoko ko hotau pule. (Saame 73:28; lau ʻa e Palōveepi 27:11.) Ko e kakai tokosiʻi ʻaupito ʻi he māmani ko ení ʻoku nau talangofua ki he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko ia ʻa e pule ʻo e māmaní. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá, ko hai leva ia?
KO HAI ʻOKÚ NE PULEʻI ʻA E MĀMANÍ?
Kapau ko e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní naʻe ʻikai ko e meʻa ʻa Sētane, naʻe mei lava ke ne tuʻuaki ange ia kia Sīsū?
11, 12. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻilo mei he meʻa naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane kia Sīsuú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hā ai ko Sētane ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní?
11 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e tokotaha ʻokú ne puleʻi moʻoni ʻa e māmaní. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hanga ai ʻe Sētane ʻo “fakaʻaliʻali ange kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní mo honau lāngilangí.” Naʻe talaʻofa ange leva ʻa Sētane kia Sīsū: “Te u ʻoatu kotoa maʻau ʻa e ngaahi meʻá ni kapau te ke kiʻi fakatōmapeʻe [pe punou] hifo ʻo fai mai ha lotu kiate au.” (Mātiu 4:8, 9; Luke 4:5, 6) ʻEke hifo kiate koe, ‘Kapau ko e ngaahi puleʻanga ko iá naʻe ʻikai ko e meʻa ʻa Sētane, naʻe mei lava ke ne tuʻuaki ange ia kia Sīsū?’ ʻIkai. Ko e ngaahi puleʻangá kotoa ko e meʻa ia ʻa Sētane.
12 Te ke fifili nai: ‘ʻOku lava fēfē ke hoko ʻa Sētane ko e pule ʻo e māmaní? ʻIkai ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniu ko Sihová naʻá ne fakatupu ʻa e ʻunivēsí?’ (Fakahā 4:11) ʻIo, ʻoku moʻoni, ka ʻoku hā mahino naʻe ui ʻe Sīsū ʻa Sētane “ko e pule ʻo e māmani ko ení.” (Sione 12:31; 14:30; 16:11) Naʻe ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sētane ko e Tēvoló ko e “ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení.” (2 Kolinitō 4:3, 4) Pea naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻo pehē “ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.”—1 Sione 5:19.
ʻE ANGA-FĒFĒ HONO FAKAʻAUHA ʻA E MĀMANI ʻO SĒTANÉ?
13. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ha māmani foʻoú?
13 ʻOku hoko ʻo toe fakatuʻutāmaki ange ʻa e māmani ko ení. ʻOku tau sio takai holo ʻiate kitautolu ki he ngaahi tau, kākā, mālualoi, pea mo e fakamālohi. ʻOku ʻikai lava ke toʻo ʻosi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi palopalema kotoa ko ení, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻenau feingá. Ka kuo vavé ni ke fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e māmani fulikivanu ko ení ʻi heʻene tau ko ʻĀmaketoné, pea te ne fetongi ia ʻaki ha māmani foʻou māʻoniʻoni.—Fakahā 16:14-16; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 10.
14. Ko hai kuo fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e Tuʻi ʻo Hono Puleʻangá? Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo Sīsuú?
14 Naʻe fili ʻe Sihova ʻa Sīsū Kalaisi ke ne hoko ko e Tuʻi ʻo ʻEne founga-pule fakahēvaní, pe Puleʻangá. ʻI he taʻu ʻe laui afe kuohilí, naʻe tomuʻa tala ai ʻe he Tohi Tapú ʻe pule ʻa Sīsū ko e “ʻEiki ʻo e Melino” pea ko ʻene founga-pulé ʻe ʻikai ʻaupito hano ngataʻanga. (ʻAisea 9:6, 7) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu fekauʻaki mo e founga-pule ko ení ʻi heʻene pehē: “Ke hoko mai ho Puleʻangá. Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” (Mātiu 6:10) ʻI he Vahe 8, te tau ako ai ki he founga ʻe fetongi ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻanga ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Taniela 2:44.) ʻE toki ʻai leva ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisi fakaʻofoʻofa.—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 11.
ʻOKU OFI HA MĀMANI FOʻOU!
15. Ko e hā ʻa e “māmani foʻou”?
15 ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou ʻa ia ʻoku tau nofoʻaki tali ki ai,” pea “ʻe māʻoniʻoni ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ai.” (2 Pita 3:13; ʻAisea 65:17) ʻI he lea ʻa e Tohi Tapú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e “māmaní,” ʻokú ne lea ʻo fekauʻaki mo e kakai ʻoku nofo ʻi he māmaní. (Sēnesi 11:1) Ko ia ko e “māmani foʻou” māʻoniʻoní ʻoku ʻuhinga iá ki he kakai kotoa ʻoku nau talangofua ki he ʻOtuá pea ʻokú ne tāpuakiʻí.
16. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa fisifisimuʻa ʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻe nofo ʻi heʻene māmani foʻoú, pea ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e meʻaʻofa ko ení?
16 Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ʻo pehē ko e faʻahinga ʻe nofo ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e “moʻui taʻengata.” (Maʻake 10:30) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e meʻaʻofa ko ení? Kātaki ʻo lau ʻa e Sione 3:16 mo e 17:3 ke maʻu mei ai ʻa e talí. Tau sio angé he taimí ni ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻe hoko ki he moʻuí ʻi he māmani Palataisí.
17, 18. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe ʻi ai ʻa e melino ʻi he feituʻu kotoa ʻo e māmaní pea te tau ongoʻi malu?
17 ʻE mole atu ʻa e fulikivanú, taú, faihiá, mo e fakamālohí. Heʻikai ke fakatoe ha kakai fulikivanu ʻi he māmaní. (Saame 37:10, 11) ʻE hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakangata ʻa e ngaahi taú ʻi he māmaní kotoa.” (Saame 46:9; ʻAisea 2:4) ʻE fonu ʻa e māmaní ʻi he kakai ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo talangofua kiate iá. ʻE ʻi ai ʻa e melino ʻo taʻengata.—Saame 72:7.
18 ʻE ongoʻi malu ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻI he talangofua ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻa nau malu ai koeʻuhí naʻá ne maluʻi kinautolu. (Livitiko 25:18, 19) ʻI he Palataisí, heʻikai te tau ilifia ai ki ha meʻa pe ko ha taha. Te tau ongoʻi malu maʻu pē!—Lau ʻa e ʻAisea 32:18; Maika 4:4.
19. Ko e hā ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi ʻe lahi ʻa e meʻakaí ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá?
19 ʻE lahi ʻa e meʻakaí. “ʻE lahi fau ʻa e uité ʻi he māmaní; ʻe mahutafea ʻa e tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá.” (Saame 72:16) Ko Sihova, “ʻa hotau ʻOtuá, te ne tāpuakiʻi kitautolu,” pea “ʻe tuku mai ʻe he māmaní hono fuá.”—Saame 67:6.
20. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe hoko ʻa e māmaní ko ha palataisí?
20 ʻE hoko ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi. ʻE maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fale mo e ngaahi ngoue fakaʻofoʻofa. (Lau ʻa e ʻAisea 65:21-24; Fakahā 11:18.) Ko e māmaní kotoa ʻe fakaʻofoʻofa tatau ia mo e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e ngoue ʻo ʻĪtení. ʻE foaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ia: “ʻOkú ke folahi ho nimá ʻo fakatōliʻa ʻa e holi ʻa e meʻamoʻui kotoa.”—Saame 145:16.
21. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻe ʻi ai ʻa e melino ʻi he vahaʻa ʻo e tangatá mo e fanga manú?
21 ʻE ʻi ai ʻa e melino ʻi he vahaʻa ʻo e tangatá mo e fanga manú. ʻE ʻikai toe fai ʻe he fanga manú ha kovi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE ongoʻi malu ʻa e fānau īkí, naʻa mo hono takatakaiʻi kinautolu ʻe he fanga manu ʻoku fakatuʻutāmaki kiate kitautolu he ʻaho ní.—Lau ʻa e ʻAisea 11:6-9; 65:25.
22. Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsū ki he faʻahinga ʻoku puké?
22 ʻE ʻikai ha taha ʻe puke. ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fakamoʻui ʻa e kakai tokolahi. (Mātiu 9:35; Maʻake 1:40-42; Sione 5:5-9) Ka ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻE ʻikai ʻaupito ke toe pehē ʻe ha taha: “ʻOku ou puke.”—ʻAisea 33:24; 35:5, 6.
23. Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga kuo nau maté?
23 ʻE toe moʻui ʻa e kau maté. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne fokotuʻu hake ʻa e kakai ʻe laui miliona kuo nau maté. “ʻE ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.”—Lau ʻa e Sione 5:28, 29; Ngāue 24:15.
24. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e nofo ʻi he Palataisí?
24 ʻOku tau maʻu kotoa ha fili ke fai. ʻE lava ke tau fili ke ako ʻo fekauʻaki mo Sihova pea tauhi kiate ia, pe ʻe lava ke tau fai pē ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke faí. Kapau ʻoku tau fili ke tauhi kia Sihova, ʻe lava ke tau maʻu ha kahaʻu fisifisimuʻa. ʻI he kole ha tangata kia Sīsū ke ne manatuʻi ia ʻi he hili ʻene maté, naʻe talaʻofa ange ʻa Sīsū kiate ia: “Te ke ʻi Palataisi mo au.” (Luke 23:43) Tau ako ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e founga te ne ʻai ai ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.