Ko e Lotú ke Tukuakiʻí?
ʻI HE konga ki muʻa ʻo e senituli hono 18 naʻe tohi ai ʻe he faifekau mo e faʻu-tohi ko Jonathan Swift: “ʻOku tau maʻu ʻa e lotu feʻunga ke ʻai pē ai kitautolu ke tau fetāufehiʻaʻaki, kae ʻikai feʻunga ke ʻai kitautolu ke tau feʻofaʻaki.” Kuo fakaʻuhinga ʻa e tokolahi ʻo pehē ko hono moʻoní ko e lotú ko ha mālohi ia ki he māvahevahe kae ʻikai ki he fāʻūtaha. Ka ʻoku ʻikai loto-tatau mo ia ʻa e tokotaha kotoa.
Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he fakamulituku ne aʻu ki ai ha kulupu ʻo e kau fakatotolo ʻi he Potungāue ʻo e Ngaahi Ako ki he Melinó ʻi he ʻUnivēsiti Bradford ʻi he Puleʻanga Fakatahataha Pilitāniá. Ko e kulupú naʻe fekauʻi ʻe he Kautaha Fakamafolalea Pilitāniá ke nau ʻomai ha tali lelei ki he fehuʻi pe ko e lotú ko ha mālohi ia ki he melinó pe ki he taú.
ʻI ha līpooti naʻe pulusi, naʻe pehē ai ʻe he kau fakatotoló: “Hili hono vakaiʻi ʻa e ngaahi ʻanalaiso fakahisitōlia naʻe fai ʻe ha fuʻu kau mataotao kehekehe, naʻa mau fakaʻosiʻaki naʻe siʻi ʻa e ngaahi tau fakalotu moʻoni ʻi he taʻu ʻe 100 fakamuimuí.” Ko e timi fakatotoló naʻa nau fakamatala ʻo pehē ko e niʻihi ʻo e ngaahi taú “naʻe faʻa fakamatalaʻi ʻi he mītiá mo e ngaahi feituʻu kehe ko e ngaahi tau ia ʻi he lotú, pe ko e ngaahi tau naʻe malanga hake mei he ngaahi fetōkehekeheʻaki fakalotu, ʻa ia ko hono moʻoní ko e ngaahi tau ʻo e mamahiʻi-fonua, fakatauʻatāinaʻi ʻo e feituʻu pe ko e maluʻi-kita.”
Kae kehe, ko e tokolahi kehe ʻoku nau fakaʻuhinga ko e haʻa faifekaú, ʻi heʻenau ngaahi ngāué pe ʻi heʻenau fakalongolongó, kuo nau fakamolemoleʻi pea poupouʻi longomoʻui ʻa e ngaahi fepaki fakakautau lahi, hangē ko ia kuo fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea hokó:
● “ʻOku hā ngali fehokotaki ʻa e lotú mo e fakamālohí ʻi he meimei feituʻu kotoa pē. . . . ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, kuo mapuna hake ai ʻa e fakamālohi fakalotú ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane loto-māfana tōtuʻa ʻi ʻAmeliká, kau Mosilemi mo e kau Siu ʻiteʻita ʻi he Hahake Lotolotó, kau Hinitū mo e kau Mosilemi fekainaki ʻi ʻĒsia Tongá, mo e ngaahi feohiʻanga fakalotu tuʻufonua ʻi ʻAfilika mo ʻInitonīsiá. . . . Ko e faʻahinga tāutaha naʻe kau ʻi he ngaahi tuʻunga ko ení kuo nau fakafalala ki he lotú ke ne ʻomai ʻa e ngaahi tuʻunga fakapolitikale pea fakaʻatā ʻa e ngaahi fakakaukau sāuní.”—Terror in the Mind of God—The Global Rise of Religious Violence.
● “Ko e meʻa fakaolí, ko e ngaahi puleʻanga ko ia ʻoku māfana tōtuʻa fakalotú ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga kovi taha fakasōsialé. . . . Ko e lahi ʻa e lotú kuo taʻemalava ke ne taʻofi ʻa e tuʻunga mafatukituki ʻo e faihiá. . . . ʻOku hā ngali maʻalaʻala ʻa e fakamoʻoní: Ke maʻu ha ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku malu, taau, maau, mo ‘fakasivilaisé,’ fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e lotú.”—Holy Hatred.
● “ʻOku ʻiloʻi lelei ange ʻa e kau lotu Papitaisó ʻi he taú ʻo ʻikai ʻi he fakamelinó. . . . ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e nofo pōpula [ʻi ʻAmeliká] pea vahevahe ʻi he ngaahi meʻa kehe naʻe hokó ʻa e fanga kiʻi kulupu lotú ʻo hoko atu ai ki he puleʻangá ʻi he senituli hono taha-hivá, ko e kau lotu Papitaiso ʻi he Tokelaú mo e Tongá naʻa nau poupouʻi ʻa e feinga ʻi he taú ko ha kaluseti māʻoniʻoni ia pea pehē tokua naʻe kau ʻa e ʻOtuá ki heʻenau faʻahí. Naʻe toe ʻiloa ʻa e kau lotu Papitaisó ʻi he feinga fakapuleʻanga ʻi he ngaahi tau mo ʻIngilaní (1812), Mekisikou (1845), mo Sipeini (1898), ʻo fakatonuhiaʻi ʻa e tau ʻe ua fakamuimuí ‘tautefito ʻi he ngaahi ʻuhinga ko hono ʻomai ʻa e tauʻatāina fakalotú ki he kakai kuo lōmekiná pea fakaava ʻa e ngaahi feituʻu foʻou ki he ngāue fakamisioná.’ Ko e poiní ʻoku ʻikai pehē naʻe holi ʻa e kau lotu Papitaisó ki he taú kae ʻikai ki he melinó, ka ʻi he tafaʻaki lahi tahá, ʻi he taimi naʻe hoko moʻoni ai ʻa e taú naʻe poupouʻi ʻe he kau lotu Papitaisó pea kau ʻi he feinga ko iá.”—Review and Expositor—A Baptist Theological Journal.
● “Ko e tākiekina fakalotu ki he taú kuo ʻiloʻi ia ʻe he kau faihisitōliá ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi kuongá pea ʻi he lotolotonga ʻo e meimei kakai kehekehe mo e anga fakafonua kehekehe ʻi he māmaní, pea ʻoku faʻa hoko ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi ʻi ha tau pē ʻoku fai. Ko e kalanga anga-maheni ko ia ʻo pehē ‘ko e ngaahi ʻotuá ʻoku nau kau ki heʻemau faʻahí’ naʻe kau ia ʻi he fakaʻaiʻai fuoloa taha mo mālohi taha ki he taú.”—The Age of Wars of Religion, 1000-1650—An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization.
● “Ko e kau taki lotú . . . ʻoku fiemaʻu ke nau fakakaukau fakamātoato lahi ange ki heʻenau taʻelavameʻa tonu ke ʻomai ha tuʻunga taki ola lelei ange pea faifakamoʻoni ki he ngaahi tuʻunga tefito moʻoni ʻi heʻenau ngaahi tuí taki taha. . . . Ko e moʻoni ʻoku feinga ʻa e lotu kotoa pē ke maʻu ʻa e melinó ka ʻoku fehuʻia pe kuo faifai ange pea fakahoko ʻe he lotú ʻa e ngafa ko iá.”—Violence in God’s Name—Religion in an Age of Conflict.
ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, ko e haʻa faifekau ʻo e ngaahi lotu lalahi kotoa pē ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané (Katolika, ʻOfotokisī, mo e Palotisaní) kuo nau ʻomai ha fuʻu kau pātele mo e kau faifekau fakakautau taʻefakangatangata ke langaʻi hake ai ʻa e loto-maʻu ʻa e kau taú pea lotu maʻá e kau maté mo e faʻahinga ʻoku meimei maté—ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi ʻi ha fepaki pē. ʻI he poupou ko ení kuo nau fakamolemoleʻi ai ʻa e lingitotó pea nau tāpuakiʻi ʻa e ngaahi kongakau fakakautau kotoa pē.
ʻE kei fakaʻuhinga nai ʻa e niʻihi ʻo pehē heʻikai lava ke tukuakiʻi ʻa e lotú ki he taú. Ka ko e fehuʻí eni, Kuo lavameʻa ʻa e lotú ʻi ha taha ʻo ʻene ngaahi feinga ke fakafāʻūtahaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?
[Puha ʻi he peesi 5]
“Ko Rev. Dr. Charles A. Eaton, ko e faifekau ʻo e Siasi Papitaiso ʻo Madison Avenue, naʻá ne fanongonongo mei hono tuʻuʻanga malangá ʻaneafi ʻo pehē ko e nofoʻanga vāhenga fakafaifekau ʻo e siasí naʻe pau ke liliu ia ko ha nofoʻanga fakakautau maʻá e kau tangata ʻoku nau holi ke kau ʻi he kau tau ʻutá pe kau tau tahí.
“Ko e taha ia ʻo e kau faifekau tokolahi ʻi he kolo lahí naʻa nau malangaʻi ʻa e ngaahi kaveinga ki he taú ʻi heʻenau ngaahi ouau tuʻumaʻu ʻi he pongipongi Sāpaté, pea naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ke nau fakamoʻoniʻi ʻenau mateaki ki he fonuá mo e temokalatí ʻaki ʻenau fai ha ngaahi tokoni ki he taú ʻi he faingamālie vave tahá. Naʻe teuteuʻiʻaki e ngaahi fuka ʻa e ngaahi fale lotu lahi.”—The New York Times, ʻEpeleli 16, 1917.