ʻE Faifai Ange pea Hoko ʻa e Lotú ko ha Mālohi Ia ki he Melinó?
“TAU ʻai ʻa e māmaní ke hoko ko ha feituʻu lelei ange. Tau toʻo ʻosi ʻa e lotú.” Ko e meʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻe he filōsefa Hōlani ko Floris van den Berg ʻi heʻene malanga naʻe pulusi naʻe fakakaveinga ko e “Founga ke Toʻo ʻOsi Ai ʻa e Lotú, pea mo Hono ʻUhingá.” Takatakai ʻi he māmaní ʻoku pouaki meimei tatau ai ʻe he kau mataotao ʻi he ngaahi malaʻe kehekehe ʻo e ʻiló ʻa hono fakaʻauha ʻosi ʻa e lotú.
“ʻOku fiemaʻu ke ʻā hake ʻa e māmaní mei heʻene misi fakalilifu lōloa ʻo e tui fakalotú,” ko e fakamatala ia ʻa e tokotaha maʻu pale Nobel pea ko e faifīsiki ko Steven Weinberg. Ko e foʻi fakakaukau ʻe lava ke fakasiʻisiʻi lahi ʻa e ngaahi kovi ʻi he māmani ko ení ʻaki hono toʻo ʻosi ʻa e lotú kuo fakahaaʻi mahino ia ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní. Ko e ngaahi tohi fakafepaki ki he lotú ʻoku fakautuutu ʻene lahí pea ʻoku mātuʻaki manakoa.
Ko e kau faisaienisi ʻiloá kuo nau fakatahataha ke lāulea ki he meʻa ʻoku nau fakakaukau ko e fiemaʻu fakavavevave ia ke fakaʻauhamālie ʻa e lotú. Ko ha fuʻu kau fakaʻikaiʻi-ʻOtua tokolahi ʻoku nau lōmekina ʻa e mītiá ʻaki ʻenau lea tāufehiʻa taʻetoeufi ki he lotú. Ko e kau poto ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi ko ení ʻoku nau ʻi he ʻalunga totonú?
ʻOku ʻi Ai ha Lotu Moʻoni?
Kapau naʻe loi ʻa e lotu kotoa pē pea naʻe ʻikai ha ʻOtua, tā ʻe hā ngali ʻuhinga lelei leva ke toʻo ʻosi ʻa e lotú. Kae fēfē kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua? Fēfē kapau ʻoku ʻi ai ha kulupu ʻo e kakai ʻi he māmaní ʻoku nau fakafofongaʻi totonu ʻa e ʻOtuá—ko ha lotu moʻoni?
Ko hano ako fakalelei ʻo e hisitōlia ʻo e lotú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga lotu ʻe taha ʻoku tuʻu ʻo kehe ʻaupito ia mei he ngaahi lotu kehe kotoa pē. Ko ha founga lotu ia kuo fai ʻe ha tuʻunga ʻo e kakai tokosiʻi he ʻahó ni. Ko e lotú ni naʻe fokotuʻu ia ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ʻapositoló. Ka ʻoku ʻikai fakafofongaʻi ia ʻe he meʻa kuo fai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he laui senituli.
ʻOku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e lotu moʻoni naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí? ʻI he ngaahi founga lahi. Tau lāulea angé ki he taha ʻo kinautolu.
“ʻIkai ʻo e Maama ko Eni”
Ko e ʻuluaki kau Kalisitiané naʻe ʻikai te nau fakafaʻafaʻahi ʻi he ngaahi ʻīsiu fakapolitikalé. ʻOku fehoanaki eni mo e tuʻunga tuʻu-ʻatā naʻe fou tonu ai ʻa Sīsuú. Naʻe līpooti ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē ʻikai siʻi hifo he tuʻo uá, naʻe fakafisi mālohi ai ʻa Sīsū ki he ngaahi tuʻuaki ke ne hoko ko ha pule fakapolitikale. (Mātiu 4:8-10; Sione 6:15) Naʻe aʻu ʻo valokiʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi heʻenau loto ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga fakamālohí ke taʻofi ʻa hono puke iá.—Mātiu 26:51, 52; Luke 22:49-51; Sione 18:10, 11.
ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻe he kōvana Loma ʻo Siuteá ha ngaahi fehuʻi hangatonu fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa fakapolitikale tokua ʻa Sīsuú, naʻe fakatonutonu ʻe Sīsū ʻa e fakamatalá ʻaki ʻene pehē: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni: ka ne ʻo e maama ko eni ʻa hoku puleʻanga, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻofisa ke taʻofi hoku tukuange ki haʻa Siu: ka ko eni, ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.” (Sione 18:36) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai hoko ʻo kau ʻa Sīsū ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakapolitikale mo fakakautau ʻi hono ʻahó.
Ko e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau muimui ʻi he sīpinga tatau. Ko ha fakatotolo ki he ngafa ʻo e lotú ʻi he taú naʻe fakatahatahaʻi ʻe he timi ʻo e kau fakatotoló naʻe lave ki ai ki muʻa ʻi he kupu hokohoko ko ení ʻoku fakamatala ai: “Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau tui ki he ʻikai fai ha fakamālohí. . . . Ko e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané naʻa nau fakafisi ke kau ʻi he kau taú mo e taú.” Ko e ngaahi akonaki ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí, ʻo kau ai ʻa e kau solá mo e faʻahinga ko ia ʻi he ngaahi puipuituʻa fakafaʻahinga mo fakamatakali kehekehe. (Ngāue 10:34, 35; Semisi 3:17) Ko e lotu ko ení ko ha mālohi moʻoni ia ki he melinó.
Naʻe faifai pē ʻo ʻuliʻi ʻa e muʻaki ngaahi tui ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻe he ngaahi mālohi fakatupu māvahevahe ʻo e filōsofiá, talatukufakaholó, mo e mamahiʻi-fonuá. Ko e vakai fakahisitōlia naʻe lave ki ai ki muʻa fekauʻaki mo e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he lotú ʻi he ngaahi fepaki fakakautaú ʻoku fakahaaʻi ai: “Ko e fakaului ʻa e [ʻEmipola Loma] ko Konisitanitainé naʻe iku ia ki hono ʻai ki he tuʻunga fakakautau ʻa e ngaʻunu faka-Kalisitiané—ʻo ʻikai kei tataki ʻe he ngaahi akonaki manavaʻofa ʻa Kalaisí, ka ʻi hono kehé naʻe fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e ikuna fakapolitikale mo fakasiokālafi ʻa e ʻEmipolá. Ko e kau Kalisitiané, kau ai ʻa e ʻEmipolá naʻe ueʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi fakatonuhia fakalotu ki he taú.” Naʻe fanauʻi ai ha fakamatalaʻi loi ʻo e lotu faka-Kalisitiané.
Ko ha Kulupu “Makehe”
Kuo puli ʻo taʻengata ʻa e muʻaki lotu faka-Kalisitiané? ʻIkai ʻaupito. ʻOku ʻi ai ha kulupu ʻe taha he ʻahó ni ʻoku tuha ke fai ki ai ha tokanga makehe. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he ʻuluaki kau Kalisitiané ʻo ʻikai tatau mo ha toe kakai lotu kehe. ʻOku ʻikai te nau fehokotaki mo ha toe lotu ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e Encyclopedia of Religion ʻoku fakamatalaʻi ai kinautolu ʻoku nau “makehe,” koeʻuhí ʻoku fakatuʻunga ʻa ʻenau tuí kotoa ʻi he “mafai ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku taʻaki fuʻu kotoa mei ai ʻa e talatukufakaholó.”
ʻI he hangē ko e ʻuluaki kau Kalisitiané, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau kau ki ha faʻahi ʻi he ngaahi fepaki fakapolitikalé. Ko ha pepa naʻe pulusi ʻe he Akoʻanga Saienisi Fakafonua ʻa ʻIukalainé ʻoku fakahaaʻi ai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fakataumuʻa ke ikuʻi ʻa e “ngaahi fetōkehekeheʻaki fakamatakalí, fakafonuá, fakalotú, fakasōsialé mo fakaʻekonōmiká.” ʻOku fakamatala ʻi he fakatotoló ʻo pehē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he “ngāue fakafepaki ki he puleʻangá” pea ko e “kau tangataʻifonua tauhi lao kinautolu ʻi honau fonuá.”
Ko Palōfesa Wojciech Modzelewski, mei he ʻUnivēsiti Warsaw ʻi Pōlaní, naʻá ne tohi ʻi heʻene tohi ko e Pacifism and Vicinity: “ʻOku faʻuʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e komiunitī lahi taha ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻa ia ʻoku fakafepaki ki he ngaahi taú.” Koeʻuhi ʻoku nau muimui ofi ʻi he sīpinga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻe lava ke pehē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau toe fakafoki lavameʻa mai ʻa e founga lotu naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi mo ʻene kau ʻapositoló. Ko e faʻahinga lotu faka-Kalisitiane ia ʻa ia ko ha mālohi moʻoni ki he melinó.—Sio ki he puha ʻi he peesi hokó.
Ko ha Kahaʻu Fakafiefia
Ko ia ai, ko e kau lotu loto-moʻoni tokolahi—pea naʻa mo ha tokolahi ʻo e kau taki lotú—ʻoku nau fakalilifuʻia ʻi he mālualoi ʻa ʻenau ngaahi lotú tonu. Kuo pau ke fakahaaʻi totonu ia ki he kakai lotu tokolahi ʻa ia ʻoku nau līʻoa ki hono pouaki ʻo e melino mo e feongoongoi ʻi he māmaní.
Neongo ia, ʻi he loto-moʻoni tatau ʻoku nau ʻi aí nai, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakangatangata ʻa honau mālohi ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻa e māmaní. Ko e palōfita ʻi he kuonga muʻá ko Selemaiá naʻá ne tohi: “ʻOku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23.
Ka ʻoku ʻi ai ha kahaʻu fakafiefia. ʻOku akoʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe fokotuʻu ʻi he māmaní ha sōsaieti foʻou melino ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e sōsaieti foʻou ko ení ʻe hoko ia ko ha fetokouaʻaki moʻoni. Ko e ngaahi matakalí kotoa te nau nofo feʻofoʻofani, pea ko e faʻahinga ʻo e tangatá heʻikai vahevaheʻi kinautolu ʻe he ngaahi kauʻāfonuá, ngaahi tāufehiʻa fakafaʻahingá, pe ngaahi fakakaukau fakalotú. Ko e ʻelemēniti fakafāʻūtaha ʻe tahá ko e lotu maʻa ʻa e ʻOtua ko Sihová.
Naʻe toe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakangata ʻo e lotu ʻoku taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha puleʻanga ʻoku mavahevahe mo fetuʻusi, ʻe lusa: pea ʻilonga ha kolo pe ha ʻapi ʻoku mavahevahe mo fetuʻusi, ʻe ʻikai tuʻu.” (Mātiu 12:25) ʻI he taimi totonu, ʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻOtuá ko e ngaahi lea ko iá ʻe hoko moʻoni fekauʻaki mo e lotu loi kotoa.
Naʻe tomuʻa tala fuoloa ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá “te ne fakamaau ʻa e vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻanga, pea te ne sivi ʻa e meʻa.” ʻOku toe pehē ʻi he kikité ni ko e kakaí te nau “tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.” (Aisea 2:4) Ko e kikité ni ʻoku lolotonga fakahoko ia he ʻahó ni. Ko e lotu moʻoní, hangē ko ia ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻosi hoko ko ha mālohi ia ki he melinó.
[Fakamatala ʻi he peesi 8]
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fakafāʻūtahaʻi kinautolu ʻe he ʻofá
[Puha ʻi he peesi 9]
ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
ʻOku ofo ʻa e kakai tokolahi ʻi heʻenau ʻilo ʻa e kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi lotu kehe kotoa ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau muimui ʻia Kalaisí. ʻOku hoko heni ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke makehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová:
FAʻUNGA
● ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻanau haʻa faifekau.
● Ko ʻenau kau mātuʻá, kau faiakó, mo e kau misinalé ʻoku ʻikai hanau vāhenga.
● ʻOku ʻikai te nau vahe hongofulu pe fai ha ngaahi tānaki paʻanga ʻi honau ngaahi faiʻanga lotú, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ngaahi Fale Fakatahaʻanga.
● Ko ʻenau ngaahi ngāué kotoa ʻoku poupouʻi ʻaki ʻa e ngaahi tokoni ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai tala honau hingoá.
● ʻOku nau hanganaki tuʻu-ʻatā ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapolitikí.
● ʻOku nau pouaki ʻa e melinó pea ʻikai kau ʻi he taú.
● ʻOku nau fāʻūtaha ʻi he foʻi kolopé ʻi heʻenau ngaahi tui mo e tokāteline makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú.
● ʻOku nau fāʻūtaha kakato, ʻo ʻikai ha māvahevahe fakasōsiale, fakafaʻahinga, fakamatakali, pe fakakalasi.
● ʻOku ʻikai te nau ngāue fāitaha mo ha toe lotu kehe, tatau ai pē pe ko e Katolika, Palotisani, pe ʻOfotokisī.
TOKĀTELINE
● ʻOku nau tui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua moʻoni pē taha, ʻa ia ko hono huafá ko Sihova.
● ʻOku ʻikai te nau tui ko Sīsū Kalaisí ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú ia, pea ʻoku ʻikai te nau tui ki he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá.
● ʻOku nau muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú pea fakalāngilangiʻi ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
● ʻOku ʻikai te nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kolosí, pea ʻoku ʻikai te nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻaitolí ʻi heʻenau lotú.
● ʻOku ʻikai te nau tui ki ha afi ʻo heli ʻa ia ʻe ō ki ai ʻa e kakai kovi kotoa ʻi he hili ʻa e maté.
● ʻOku nau tui ko e ʻOtuá te ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻaki ʻa e moʻui taʻengata haohaoa ʻi ha palataisi fakaemāmani.
ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau toe fokotuʻu lavameʻa ʻa e lotu faka-Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e faʻunga ʻo e lotu faka-Kalisitiané ʻa ia naʻe fai ʻe he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú.
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko ha Sēpia, ko ha Posinia mo ha Kolōtia