Ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?
ʻOku langaʻi hake ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeke nai pea fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻe lava ke ke lau ai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fetalanoaʻaki mo koe ki he ngaahi tali ko ení.
1. ʻOku ʻi ai ha lotu moʻoni pē taha?
Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e lotu pē ʻe taha, ko e lotu moʻoní. ʻOku hangē ia ko ha hala ʻoku taki atu ki he moʻuí. Fekauʻaki mo e lotu ko iá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku tokosiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi iá.” (Mātiu 7:14) ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu pē taha makatuʻunga ʻi heʻene Folofola ʻo e moʻoní. Ko e kau lotu moʻoni kotoa pē ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he tui ʻe taha.—Lau ʻa e Sione 4:23, 24; 14:6; ʻEfesō 4:4, 5.
2. Ko e hā ʻoku lahi pehē fau ai ʻa e ngaahi lotu kehekehe ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau Kalisitiané?
Kuo fakameleʻi ʻe he kau palōfita loí ʻa e lotu faka-Kalisitiané pea ngāueʻaki ia ki he lelei pē ʻanautolu. Hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Sīsuú, ʻoku nau fakahaaʻi kinautolu ko ʻene “fanga sipi” kae tōʻonga hangē ha fanga ulofi fiekaiá. (Mātiu 7:13-15, 21, 23) Ko e lotu faka-Kalisitiane loí naʻe tupu ia tautefito hili e mate ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú.—Lau ʻa e Ngāue 20:29, 30.
3. Ko e hā e tafaʻaki ʻe niʻihi ʻoku kau ki he lotu moʻoní?
Ko e kau lotu moʻoní ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau feinga mālohi ke moʻuiʻaki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko ia ʻoku kehe ʻa e lotu moʻoní mei he lotu makatuʻunga he ngaahi fakakaukau fakaetangatá. (Mātiu 15:7-9) Ko e kau lotu moʻoní ʻoku ʻikai te nau malangaʻi e meʻa ʻe taha pea fai e meʻa kehe.—Lau ʻa e Sione 17:17; 2 Tīmote 3:16, 17.
Ko e lotu moʻoní ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova. Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea akoʻi kinautolu ke nau lotu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:9) ʻI he feituʻu ʻokú ke nofo aí, ko fē ʻa e lotu ʻokú ne pouaki hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?—Lau ʻa e Sione 17:26; Loma 10:13, 14.
4. ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi ʻa e kau lotu moʻoní?
Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke ne malanga fekauʻaki mo e Puleʻangá. Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻamanakiʻanga pē taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe lea hokohoko ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekiá. (Luke 4:43; 8:1; 23:42, 43) Naʻá ne tala ki hono kau muimuí ke nau malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku fakaofiofi atu ha taha kiate koe ke talanoa fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ngalingali ʻokú ne kau ki he lotu fē?—Lau ʻa e Mātiu 10:7; 24:14.
Ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he māmani fulikivanu ko ení. ʻOku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pe ko e ngaahi fepaki fakasōsialé. (Sione 17:16) Pehē foki, ʻoku ʻikai te nau faʻifaʻitaki ki he ngaahi tōʻonga fakatupu maumau mo e ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní.—Lau ʻa e Sēmisi 1:27; 4:4.
5. Ko e hā ʻa e fakaʻilonga tefito ʻo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní?
Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻenau feʻofaʻakí. Mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ako ai ke fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa ʻo e kulupu fakafaʻahinga kotoa pē. Neongo ʻoku faʻa poupouʻi mālohi ʻe he lotu loí ʻa e tau ʻa e ngaahi puleʻangá, ko e kau lotu moʻoní ʻoku nau fakafisi ke fai pehē. (Maika 4:1-4) ʻI hono kehé, ko e ngaahi mēmipa ʻo e lotu moʻoní ʻoku nau ngāueʻaki taʻesiokita honau taimí mo e koloá ke tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé.—Lau ʻa e Sione 13:34, 35; 1 Sione 4:20, 21.
Ko fē kulupu ʻoku makatuʻunga ʻene akonaki kotoa pē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pea fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá? Ko fē kulupu ʻokú ne tōʻongaʻaki ʻa e ʻofá pea ʻikai poupou ki he taú? ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.—1 Sione 3:10-12.
Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 15 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
“ʻOku nau talaki fakahāhā ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku nau siʻaki ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué.”—Taitusi 1:16