LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • fg lēsoni 10 fehu‘i 1-4
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?
  • Ongoongo Lelei mei he ʻOtuá!
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Lotu ʻa Ia ʻOku Hōifua ki Ai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Fekauʻaki mo e Lotu Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Te Ke Lava Fēfē ʻo Maʻu ʻa e Lotu Moʻoní?
    Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ongoongo Lelei mei he ʻOtuá!
fg lēsoni 10 fehu‘i 1-4

LĒSONI 10

ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?

1. ʻOku taha pē ʻa e lotu moʻoní?

Faiako ‘a Sīsuú

“Mou tokanga telia ʻa e kau palōfita loi.”​—MĀTIU 7:15.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e lotu pē ʻe taha, ko e lotu moʻoní. ʻOku hangē ia ha hala ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tokosiʻi pē ʻoku nau ʻiloʻi” ʻa e hala ko iá. (Mātiu 7:14) ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu pē ko ia ʻoku makatuʻunga ʻi heʻene Folofola ʻo e moʻoní. Ko hono kotoa ʻo e kau lotu moʻoní ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he tui pē ʻe taha.​—Lau ʻa e Sione 4:23, 24; 14:6; ʻEfesō 4:4, 5.

Sio ʻi he vitiō ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá ʻa e Founga Lotu Kotoa Pē?

2. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e kau Kalisitiane loí?

 Malanga ha taki lotu ‘i fale lotu. Ki mui ai ‘okú ne tāpuaki‘i ‘a e kau sōtia ‘i he taú.

“ʻOku nau talaki fakahāhā ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku nau siʻaki ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué.”​—TAITUSI 1:16.

Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ʻo pehē ʻe ʻi ai ha kau palōfita loi te nau fakameleʻi ʻa e lotu faka-Kalisitiané. ʻI tuʻá, ʻoku nau hā ngali hangē mai ha kau lotu moʻoní. ʻOku taukaveʻi ʻe honau ngaahi siasí ʻoku nau Kalisitiane. Ka ʻe lava ke ke ʻiloʻi ʻa e kakai peheé ʻi he tuʻunga moʻoni ʻoku nau ʻi aí. Anga-fēfē? Ko e lotu moʻoní pē ʻoku tupu mei ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi founga ʻoku ʻiloʻingofua.​—Lau ʻa e Mātiu 7:13-23.

3. ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi ʻa e kau lotu moʻoní?

Fakakaukau angé ki he ngaahi fakaʻilonga papau ʻe nima ko ení:

  • ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau lotu moʻoní ʻa e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ia. ʻOku nau feinga ke moʻuiʻaki ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko ia ʻoku kehe ai ʻa e lotu moʻoní mei he lotu ko ia ʻoku fakatuʻunga ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá. (Mātiu 15:7-9) ʻOku ʻikai ke malangaʻi ʻe he kau lotu moʻoní ha meʻa ʻe taha pea fai ha meʻa kehe ia.​—Lau ʻa e Sione 17:17; 2 Tīmote 3:16, 17.

  • Ko ha Kalisitiane ‘okú ne fai ha malanga Fakatohitapu. ‘Okú ne malanga‘i ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, tokoni ‘i he fakatamakí, tokoni ki he kau ta‘umotu‘á.

    ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe he kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻaki hono ʻai ia ke ʻiloa. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea akoʻi kinautolu ke nau lotu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:9) ʻI he feituʻu ʻokú ke nofo aí, ko fē ʻa e lotu ʻokú ne ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?​—Lau ʻa e Sione 17:26; Loma 10:13, 14.

  • ʻOku malanga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke ne malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻamanakiʻanga pē ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe hokohoko atu ʻa e lea ʻa Sīsū ʻo kau ki aí ʻo aʻu ki he ʻaho naʻá ne pekia aí. (Luke 4:43; 8:1; 23:42, 43) Naʻá ne pehē ko hono kau muimuí te nau malanga ʻo fekauʻaki mo ia. Kapau ʻoku fakaofiofi atu ha taha kiate koe ke lea atu ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ngalingali ko e hā ʻa e lotu ʻokú ne kau ki aí?​—Lau ʻa e Mātiu 24:14.

  • Ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmani fulikivanu ko ení. ʻE lava ke ke ʻiloʻi kinautolu ʻi he ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pe ngaahi fepaki fakasōsialé. (Sione 17:16; 18:36) Pehē foki, ʻoku ʻikai te nau faʻifaʻitaki ki he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi fakakaukau fakatupu maumau ʻa e māmaní.​—Lau ʻa e Sēmisi 4:4.

  • ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ha feʻofaʻaki tuʻu-ki-muʻa. ʻOku nau ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ke nau tokaʻi ʻa e ngaahi kulupu fakafaʻahinga kotoa pē. Neongo kuo faʻa poupou fefeka ʻa e ngaahi lotu loí ki he ngaahi tau ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻoku fakafisi ʻa e kau lotu moʻoní ia ke fai pehē. (Maika 4:1-3) ʻI hono kehé, ʻoku ngāueʻaki taʻesiokita ʻe he kau Kalisitiane moʻoní honau taimí mo ʻenau koloá ki hono tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé.​—Lau ʻa e Sione 13:34, 35; 1 Sione 4:20.

4. ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻa e lotu moʻoní?

Ko fē ʻa e lotu ʻoku fakatuʻunga ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi akonakí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pea fanongonongo ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻamanakiʻanga pē ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá? Ko fē ʻa e kulupu ʻokú ne tōʻongaʻaki ʻa e ʻofá pea fakamamaʻo mei he taú? Ko e hā hoʻo fakakaukaú?​—Lau ʻa e 1 Sione 3:10-12.

Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 15 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share