Lēsoni 13
Te Ke Lava Fēfē ʻo Maʻu ʻa e Lotu Moʻoní?
ʻOku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu kotoa pē, pe ko e taha pē? (1)
Ko e hā ʻoku lahi fau ai ʻa e ngaahi lotu ʻoku taku ko e Kalisitiané? (2)
Te ke ʻiloʻi fēfē ʻa e kau Kalisitiane moʻoní? (3-7)
1. Naʻe kamata ʻe Sīsū ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoni ʻe taha pē. Ko ia ʻi he ʻahó ni kuo pau ke taha pē ʻa e kautaha, pe kulupu ʻo e kau lotu kia Sihova ko e ʻOtuá. (Sione 4:23, 24; Efeso 4:4, 5) ʻOku akoʻi ʻe he Tohitapú ko e kakai tokosiʻi pē ʻoku ʻi he hala fāsiʻi ki he moʻuí.—Mātiu 7:13, 14.
2. Naʻe tala ki muʻa ʻi he Tohitapú ʻo pehē ko e hili ko ia ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, ʻe hoko māmālie mai ki he loto fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e ngaahi akonaki hala mo e ngaahi tōʻonga taʻefakakalisitiane. ʻE tohoaki ʻe ha kau tangata ha kau tui ke muimui ʻiate kinautolu kae tuku ʻa Kalaisi ia. (Mātiu 7:15, 21-23; Ngāue 20:29, 30) Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau sio ai ki he lahi fau ʻa e ngaahi lotu kehekehe ʻoku taku ko e Kalisitiané. ʻOku malava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní?
3. Ko e fakaʻilonga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ko ʻenau maʻu moʻoni ʻa e feʻofaʻaki. (Sione 13:34, 35) ʻOku ʻikai ke akoʻi kinautolu ke nau fakakaukau ʻoku nau lelei ange kinautolu ʻi he kakai ʻo ha matakali kehe pe ʻo ha kili lanu kehe. ʻOku ʻikai ke akoʻi kinautolu ke nau fehiʻa ki he kakai mei he ngaahi fonua kehé. (Ngāue 10:34, 35) Ko ia ai, ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi taú. ʻOku feangaingaʻaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he tuʻunga ko e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine.—1 Sione 4:20, 21.
4. Ko e toe fakaʻilonga ʻe taha ʻo e lotu moʻoní ʻoku pehē ko hono kau mēmipá ʻoku nau ʻapasia loloto ki he Tohitapú. ʻOku nau tali ia ʻi he tuʻunga ko e Folofola ʻa e ʻOtuá pea tui ki he meʻa ʻoku leaʻaki aí. (Sione 17:17; 2 Timote 3:16, 17) ʻOku nau ʻai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi fakakaukau pe ngaahi tōʻonga ʻa e tangatá. (Mātiu 15:1-3, 7-9) ʻOku nau feinga ke nau moʻuiʻaki ʻa e Tohitapú ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te nau malangaʻi ha meʻa ʻe taha kae fai ha meʻa kehe.—Taitusi 1:15, 16.
5. Ko e lotu moʻoní kuo pau ke ne toe fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:9) Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova, ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé. Kuo pau ke fai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e meʻa tatau. (Sione 17:6, 26; Loma 10:13, 14) Ko hai ʻa e kakai ʻi ho koló ʻoku nau tala ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá?
6. Ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo pau ke nau malanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fai pehē ʻa Sīsū. Naʻá ne talanoa maʻu pē ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. (Luke 8:1) Naʻá ne fekau ki heʻene kau ākongá ke malangaʻi ʻa e pōpoaki tatau pē ʻi he kotoa ʻo e foʻi māmaní. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻOku tui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá te ne ʻomai ʻa e melino mo e maluʻanga moʻoní ki he māmani ko ʻení.—Sāme 146:3-5.
7. Kuo pau ki he kau ākonga ʻa Sīsuú ke ʻoua te nau ʻo e māmani fulikivanu ko ʻení. (Sione 17:16) ʻOku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo e ngaahi fekīhiaki fakasōsialé. ʻOku nau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga, ngaahi tōʻonga, mo e ngaahi fakakaukau fakatupu maumau ʻoku failahia ʻi he māmaní. (Semisi 1:27; 4:4) Te ke lava ʻo ʻiloʻi ha kulupu lotu ʻi ho feituʻú kuo nau maʻu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni ʻo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní?
[Fakatātā ʻi he peesi 26, 27]
ʻOku feʻofaʻaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní, ʻapasia ki he Tohitapú, pea malanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá