Ko e Palopalema ʻi he Lotú
KE PEHĒ ko e lotú ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e fepaki kotoa pē ʻoku fakahuʻunga ai naʻe mei siʻi ʻa e ngaahi taú kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha lotu. ʻOku ʻuhinga lelei ʻa e fakaʻuhinga ko iá? ʻE lava ke tau fakangata ʻosi ʻa e taú ʻaki hono fakangata ʻosi pē ʻa e lotú? Ko e hā pē haʻo tali, ko e foʻi moʻoni ʻe taha ʻoku taʻealafakaʻikaiʻi: Ko e lotú ʻoku ʻikai te ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Fakakaukau angé ki he ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku moʻoni ai ení.
Vahevaheʻi ʻe he Lotú
Ko e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku vahevaheʻi ia ʻe he lotú, ʻa ia ʻoku nōfoʻi ʻa e ngaahi mafai fakalotu lalahi ʻe niʻihi ʻi he feʻauʻauhi hokohoko. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke tui ai ko e kau Hinituú, kau Kalisitiané, kau Mosilemí, kau lotu Putá, mo e kau lotu faka-Siú ʻe faifai angé pea nau feohi melino fakataha?
Ko e toe foʻi moʻoni fakalotomamahi ʻe taha ko e mapakipaki ko ia ʻoku hoko ʻi loto ʻi he ngaahi lotu tefito taki taha ko iá. Hangē ko ení, fakatatau ki he fakafuofua ʻe taha, ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku mapakipaki ia ki he fanga kiʻi kulupu lotu laka hake he 30,000. Ko e ʻIsilamí ʻoku toe vahevaheʻi ia ʻe he ngaahi tui fepakipakí. Fakatatau ki ha fakafofonga ongoongo ʻi he Hahake Lotolotó, ko ha mataotao Mosilemi ko Mohsen Hojjat, naʻá ne fakahaaʻi ki muí ni ko e “taʻefāʻūtaha ʻi he lotolotonga ʻo e kau Mosilemí ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e ngaahi palopalema ʻi he māmani ʻo e ʻIsilamí.” Ko e ngaahi lotu faitākiekina kehé, hangē ko e lotu Hinituú, lotu Putá, mo e lotu faka-Siú, ʻoku mapakipaki tatau ia ki he ngaahi lotu mavahe fepakipaki lahi.
Lotú ʻi he Politikí
Ko e lotú ʻoku hā ngali ʻokú ne tākiekina ʻa e meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui taʻekau ai ʻa e lotú. Ko e makasini ongoongo The Economist ʻoku pehē ai ko e “kakai lotú ʻoku nau toe fakahaaʻi tauʻatāina ange ʻenau tuí ʻi he ngaahi malaʻe kehekehe, ʻo kau ai ʻa e pisinisí. Ko e lotú ʻoku toe kaunga ia ki he fili kotoa pē ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻa fakaʻekonōmiká.” ʻOku iku eni ki hono vahevaheʻi ʻa e kakaí kae ʻikai fakafāʻūtahaʻi kinautolu. Ka ko ha tākiekina fakatupu maumau ange ʻoku kaunga ia ki he hisitōlia ʻo e kau noaʻia fuoloa ʻa e lotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí.
ʻI ha līpooti ki muí ni naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko ha kulupu ʻo e kau faihisitōliá naʻa nau fakahaaʻi ko e “lotú ʻoku ngalingali ange ko ha tupuʻanga ia ʻo e taú ʻi he hoko ʻo faʻahi pe fepikitaki vāofi ʻa e lotú mo e kau maʻu mafai fakapuleʻangá.” Pea ʻoku toe ʻi ai ha foʻi moʻoni taʻealafakaʻikaiʻi: Ko e lotú kuo hoko, pea ʻoku aʻu mai pē ki he ʻahó ni, ʻa ʻene mātuʻaki fāʻūtaha mo e ngaahi kautaha fakapolitikalé mo fakakautaú.
Ko ha Tuifio ʻe Lava ke Hoko Ai ha Fepaki
ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e ngaahi lotu faitākiekiná kuo hoko ia ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e tuʻunga mamahiʻi-fonua mo e lau fakamatakali. Ko hono olá, ko e ngaahi faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e tāufehiʻa fakafonuá, tomuʻa fehiʻa fakamatakalí, feʻauʻauhi fakafaʻahingá, mo e tāufehiʻa fakalotú ʻoku meimei ʻikai lava ke fakafaikehekeheʻi. Ko e tuifio ko ení ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa pau te ne vahevaheʻi ʻa hotau māmaní.
Ko e fepakipaki fakatupu puputuʻu ʻi he kotoa ʻo e meʻá ni ko e lahi ko ia ʻa e lotu ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtua ʻo e Tohi Tapú, ko e Tokotaha-Fakatupú. ʻOku ʻuhinga lelei ke ʻi ai ha kaunga ʻo ha Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniu, poto-tāfataha, mo ʻofa ki he ngaahi lotu māvahevahe mo halaia ʻi he totó?
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo tuku pilīsone ʻi heʻenau fili ʻa e ʻalunga ʻo e tuʻu-ʻataá