Ngaahi Kī ki he Hoko ʻo Faitotonu Ange
ʻOKU loto hotau Tokotaha-Fakatupú ke tau fiefia, ke maʻu ha nonga ʻi loto, pea ke tokoni ki he fiefia ʻa e niʻihi kehé. Ko ia ai, ʻokú ne kole mai kia kitautolu ‘ke tau fai totonu mo loto ki he ofá.’ (Maika 6:8, PM) ʻE lava fēfē ke tau fai iá? ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻokú ne toʻo ʻa e ngaahi anga ʻoku ohi ai ʻa e fakamaau taʻetotonú. Fakakaukau angé ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fai iá.
IKUʻI ʻA E MĀNUMANÚ. Ko e meʻatau mālohi taha ki he mānumanú ko e ʻofá—ʻo ʻikai ko ha foʻi fakakaukau pē pe tohoakiʻi fakaemanako—ka ko e ʻofa feilaulauʻi-kita ki he niʻihi kehé. Ko e ‘ʻofa peheé ʻoku anga-lelei,’ pea “ʻoku ʻikai te ne kumi ki heʻene lelei pē ʻaʻana,” ko e lau ia ʻa e 1 Kolinitō 13:4, 5. ʻIkai ngata aí, ko e ʻofá ni ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa mai kiate kimoutolú, ko e hā ha totongi te mou maʻu ai?” ko e ʻeke ia ʻe Sīsuú, peá ne hoko atu ʻo pehē naʻa mo e kau anga-taʻefakaʻotuá ʻoku nau ʻofa ki he faʻahinga ʻoku ʻofa ʻia kinautolú.—Mātiu 5:46.
IKUʻI ʻA E TOMUʻA FEHIʻÁ. ʻOku pehē ʻi he Ngāue 10:34, 35: “ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he puleʻanga kotoa pē, ko e tangata ko ia ʻoku manavahē kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne tali ia.” ʻOku ʻikai tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamoʻuí ʻo makatuʻunga ʻi he matakalí, tuʻunga fakasōsialé, pe ko e tangata pe fefine. ʻI heʻene vakaí, “ʻoku ʻikai ha Siu pe ha Kalisi, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tangata tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine.” (Kalētia 3:28) ʻI he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau ikuʻi ʻa e tomuʻa fehiʻá. Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Dorothy, ʻa ia naʻe nofo ʻi ʻAmelika.
Naʻe hoko ʻo mātuʻaki fakahohaʻasi ʻa Dorothy ʻe he tomuʻa fehiʻa fakamatakalí ʻo ne loto ai ke kau ʻi ha angatuʻu fakakautau ke fakanonga ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻuliʻuli ne lōmekiná. Kae kehe, lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻá ne maʻu ai ha fakataha faka-Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻe maongo loloto ki ai ʻa e talitali māfana naʻá ne maʻu fakatouʻosi mei he kau ʻuliʻulí mo e kau pālangí. ʻIkai fuoloa, naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ko e ʻOtuá pē ʻe lava ke ne liliu ʻa e loto ʻo e kakaí. ʻI he taimi naʻá ne hokosia ai ʻa e ʻofa moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni pālangí—ko e kakai naʻá ne pehē naʻá ne “mei tāmateʻi ʻikai toe tatali ke poupouʻi ha angatuʻu”—naʻe “māfana” ʻa hono lotó ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻe ʻikai lava ke ne toe taʻofi ai ʻene tangí.
IKUʻI ʻA E FAKAKAUKAU TAʻEFAKASŌSIALÉ. Ki muʻa ke hoko ko e kau Kalisitiané, ko e niʻihi ʻo e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú ne nau hoko ko e kau faʻa konā, kau maʻu koloa fakamālohi, kau paati longoaʻa, mo e kau lea kovi. Neongo ia, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá naʻa nau fetongi ʻa e ngaahi tōʻonga kovi ko iá ʻaki ʻa e ʻofa, anga-lelei, mo e lelei. (1 Kolinitō 5:11; 6:9-11; Kalētia 5:22) Pehē pē ʻi he ʻahó ni, kuo fai ʻe he kakai ʻe laui miliona ʻa e ngaahi liliu lelei ʻi heʻenau moʻuí ʻaki ʻenau tafoki ki he ʻOtuá. Ko ha fakatātā ko Firuddin, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAsapaisani.
Ko Firuddin naʻe tauhi hake ia ʻi ha ʻapi paea, ʻa ia naʻá ne faʻa fuhu ai mo e tamaiki tangata kehé. ʻI hono tuʻunga ko ha tokotaha lahí, naʻá ne hoko ai ko ha faiako tau fangatua fesi. “Naʻá ku anga-kovi, anga-fakamamahi, mo anga-fakamālohi,” ko ʻene leá ia. “Kapau naʻe ngalo ha meʻa ʻi hoku uaifí ko Zahra, lolotonga ʻa e taimi kaí—naʻa mo ha meʻa heu nifo—naʻá ku tā ia. Pea kapau naʻe siofi ia ʻe ha taha ʻi heʻema lue fakatahá, naʻá ku fai ʻa e meʻa tatau ki he tokotaha ko iá!”
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe maongo ai ki he loto ʻo Firuddin ʻa ʻene ako ʻo ʻilo naʻe kole ʻa Sīsū ki he ʻOtuá ke ne fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtia naʻa nau tutuki iá. (Luke 23:34) ‘Ko e ʻAlo pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke fai peheé,’ ko ʻene fakakaukaú ia. Hili iá, naʻá ne kamata leva ke fekumi ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová te nau tokoniʻi iá, naʻá ne tali lelei ha ako Tohi Tapu taʻetotongi. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe kamata ke lelei ange ʻa hono angaʻitangatá. Ko e moʻoni, naʻá ne hoko ʻo anga-lelei ʻaupito kia Zahra ʻo ne kamata mo ia foki ke ako Tohi Tapu. ʻI he ʻahó ni ko kinaua fakatouʻosi ʻokú na fāʻūtaha ʻi he melino he lotu moʻoní.
Ko e moʻoni, ko e ngaahi liliu ʻoku tau fai fakafoʻituituí nai heʻikai te ne fakaleleiʻi e fakamaau taʻetotonu ʻi he māmaní kotoa! Neongo ia, fēfē kapau ʻoku fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻomai ha māmani foʻou, ʻoku fakamaau totonu moʻoni? He ko ē, ʻokú ne maʻu moʻoni ʻa e mafaí! Pea fakakaukau ki he meʻá ni: ʻI he 2 Tīmote 3:1-4, naʻe lave ki ai he kamata ʻo e kupu ki muʻá, naʻa tau ʻiloʻi ai naʻe tomuʻa tala mahino ʻe he Tohi Tapú ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e kakaí fakalūkufua lolotonga hotau taimí. Ko e meʻa ko ia ne tomuʻa talá kuo fakahoko fakaikiiki ia—ʻo hangē ko e ngaahi kikite Fakatohitapu lahi kehe. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ko haʻatau tuku ia ki tafaʻaki ʻa e fakakaukau leleí, ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau fakamātoato ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakangata ʻa e fakamaau taʻetotonú kotoa. Ko e moʻoni, ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e taumuʻa ko iá. Anga-fēfē?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 7]
FEKUMI ʻA HEIDE KI HE FAKAMAAU TOTONÚ
“Naʻá ku loto-mamahi ʻi he lau matakalí, taú, masivá, mo e ngaahi fakamaau taʻetotonu kehé, pea naʻá ku kumi ki ha fakaleleiʻanga,” ko e manatu ia ʻa Heide, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAmelika. “Naʻá ku feinga ke ngāue fakataha mo e ngaʻunu ki he ngaahi totonu fakasivilé pea faifai atu pē ʻou kau ki ha faʻahi fakapolitikale, ka naʻe hā ngali taʻemalava ʻe he ngaahi meʻa ko ení ke fakahoko ha liliu mohu ʻuhinga.
“Naʻá ku ongoʻi naʻe fiemaʻu ha liliu mahuʻinga lahi ange, pea ko e ngaʻunu ʻa e kau hipí naʻe hā ngali lavameʻa. Neongo ia, ko e meʻa ko iá foki naʻe taʻelavameʻa. Naʻá ku sio naʻe mahuʻingaʻia ange ʻa e kau hipi tokolahi ʻi he fehokotaki fakasinó, faitoʻo kona tapú, mo e fasi rock ʻi hono liliu ʻa e fokotuʻutuʻú—ko ha ʻilo naʻá ne ʻai au ke u loto-mafasia lahi. Naʻá ku fetaulaki ki mui mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne fakahaaʻi kiate au mei he Tohi Tapú ʻa e ngaahi liliu ʻoku taumuʻa ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Fakahā 21:3, 4, ʻa ia ʻoku pehē ai ko e ʻOtuá te ne holoholo ʻa e loʻimata mei he mata kotoa pē pea fakangata ʻa e mamahí, tangí, mo e langá—ʻa ia ʻoku faʻa hoko tupu mei he fakamaau taʻetotonú. ‘ʻE lava ke moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá?’ ko ʻeku ʻeke hifo ia kiate aú.
“Naʻe matafi atu ʻeku veiveiuá ʻi heʻeku lau ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofolá fekauʻaki mo e mālohi pea mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e taimi naʻá ku hokosia ai ʻa e ʻofa ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ou vēkeveke tatali he taimí ni ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá.”
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻOku ikunaʻi ʻa e tomuʻa fehiʻá ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko Firuddin mo hono uaifí, ko Zahra