LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/12 p. 4-5
  • Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Fakamaau Taʻetotonú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Fakamaau Taʻetotonú
  • ʻĀ Hake!—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku ʻi Ai ha Fakaleleiʻanga ki he Fakamaau Taʻetotonú?
  • ʻAi ke Lavameʻa ʻi he Fakaʻehiʻehi mei he Tauhele ko e Mānumanú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Tomuʻa Fehiʻá mo e Filifilimānakó​—Ko e Tupuʻangá
    ʻĀ Hake!—2009
  • ʻE Lava Ke Ke Hao mei he Tauhele ʻa Sētané!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • ʻOku ʻUhinga Kotoa Ia ki he Hā?
    Hanganaki Leʻo!
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2012
g 7/12 p. 4-5

Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Fakamaau Taʻetotonú

ʻI HE meimei taʻu ʻe ua afe kuo maliu atú, ne ʻomai ai ʻe he Tohi Tapú ha fakamatala fakasōsiale tonu mātē fekauʻaki mo hotau taimí. Naʻe fakahaaʻi ai: “ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe ʻi heni ai ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia. He ko e tangatá te nau hoko ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē, ko e kau ʻofa ki he paʻangá, . . . kau taʻehoungaʻia, taʻemateaki, ʻikai maʻu ʻa e ʻofa fakanatulá, lotolotokehe, . . . ʻikai ʻofa ki he leleí, kau lavaki, taʻefieauna, fakafuofuolahi ʻi he hīkisia, kau ʻofa ki he mālié kae ʻikai ko e kau ʻofa ki he ʻOtuá.”—2 Tīmote 3:1-4.

Ko e tokosiʻi pē te nau fakaʻikaiʻi ko e ngaahi anga ʻikai lelei ko iá kuo hoko ʻo mafolalahia ia ʻi hotau taimí. ʻOku nau hoko ʻo hā mahino ʻi he ngaahi founga lahi, ʻo kau ai ʻa e mānumanú, tomuʻa fehiʻá, fakakaukau taʻefakasōsialé, kākaá, mo e faikehekehe lahi ʻi he tuʻunga fakapaʻangá. Tau lāulea tahataha angé ki he ngaahi meʻá ni.

MĀNUMANU. “Ko e mānumanú ʻoku sai” pea ko e “Mānumanú ʻoku lelei” ʻa e ongo kupuʻi lea ʻoku tau fanongo nai ki ai he taimi ʻe niʻihi. Ka ko ha ongo foʻi loi ia. ʻOku fakalotomamahi ʻa e mānumanú! Ko e fakatātaá, ko e mānumanú ʻoku faʻa tupu mei ai ʻa e manimó, ngaahi faʻufaʻu ʻinivesi kākā, mo e tali nō mo e nō tavale. Ko e olá, hangē ko e tōlalo fakapaʻangá, kuo fakalotomamahiʻi ai ʻa e kakai tokolahi. Ko ia ai, ko e faʻahinga maʻukovia ʻe niʻihi ko e kau mānumanu kinautolu. Ka ko honau tokolahí ʻoku toe kau ai ʻa e kakai ngāue mālohi anga-mahení, ko e niʻihi ai kuo mole ʻa honau ngaahi ʻapí mo ʻenau vāhenga mālōloó.

TOMUʻA FEHIʻA. Ko e kakai tomuʻa fehiʻá ʻoku nau fakamāuʻi taʻetotonu ʻa e niʻihi kehé pea aʻu ʻo filifilimānako kia kinautolu makatuʻunga ʻi he matakalí, lanu ʻo e kilí, fefine pe tangata, tuʻunga fakasōsialé, pe fakalotú. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe ha kōmiti ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻi ha fonua ʻAmelika Tonga ʻe taha, ha fefine feitama naʻe mate ʻi ha falemahaki koeʻuhí naʻe fai e filifilimānako ki ai ʻi ha falemahaki ʻe taha ʻo makatuʻunga ʻi hono puipuituʻa fakamatakalí, fakasōsialé mo e fakaʻekonōmiká. ʻI heʻene tōtuʻá, kuo aʻu ʻo iku ʻa e tomuʻa fehiʻá ki he fakamaau taʻetotonu lahi fekauʻaki mo e fakaʻauha fakamatakalí mo e fakaʻauha fakafaʻahingá.

FAKAKAUKAU TAʻEFAKASŌSIALE. Ko ha fakamatala nounou ʻa e Handbook of Antisocial Behavior naʻe pehē ai: “ʻI he taʻu taki taha ʻoku movete ai ʻa e fāmili ʻe laui mano, maumau ʻa e moʻui ʻe laui kilu, pea ʻoku fakaʻauha ʻa e koloa ko hono mahuʻinga fakapaʻangá ʻoku laui miliona, tupu mei he tōʻonga taʻefakasōsialé. ʻOku mātuʻaki failahia ʻa e fakamālohi mo e fakaaoao ki hotau sōsaietí ʻo ʻikai faingataʻa ai ke sioloto atu ki hono fakakalasi ʻe he kau faihisitōlia he kahaʻú ʻa e konga ki mui ʻo e senituli hono uofulú, ʻo ʻikai ko e ‘Kuonga ʻAlu Vāvā’ pe ko e ‘Kuonga Maʻu Fakamatala,’ ka ko e ‘Kuonga Taʻefakasōsiale’—ko e taimi ʻa ia ʻe fetauʻaki ai ʻiate ia pē ʻa e sōsaietí.” Talu mei hono pulusi ʻa e tohi ko iá ʻi he 1997, mo e ʻikai ha fakalakalaka ʻi he fakakaukaú mo e tōʻongá.

KĀKĀ. Ko ha līpooti ʻi he kākaá ʻi ʻAfilika Tonga naʻe fakahaaʻi ai ʻo pehē laka hake he vahaʻa taimi ko ha taʻu ʻe fitu, ʻi he pēseti laka hake he 81 ʻo e paʻanga ʻe 25.2 piliona ($4 piliona ʻAmelika, he taimi ko iá) naʻe ʻoange ki he potungāue moʻui fakavahé naʻe ngāuehalaʻaki. Ko e paʻanga ko ia “naʻe totonu ke ʻalu ki hono tokangaʻi ʻo e ngaahi falemahakí, ngaahi kilīnikí, mo e ngaahi senitā moʻui ʻi he vahefonuá,” naʻe ʻikai ke ngāueʻaki, ko e lau ia ʻa e pepa ko e Public Manager.

FUʻU FAIKEHEKEHE LAHI FAKAPAʻANGA. ʻI he 2005, ko e meimei pēseti ʻe 30 ʻo e paʻanga hū mai fakataʻu ʻa Pilitāniá “naʻe ʻalu ia ki he 5% taupotu ʻi ʻolunga ʻo e kau fakatupu paʻangá,” fakatatau ki ha līpooti ʻi he makasini Time. Lolotonga iá, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻAtalanitikí, “laka hake he 33% ʻo e paʻanga hū mai ʻa ʻAmeliká ʻoku ʻalu ia ki he 5% taupotu ʻi ʻolunga ʻo e kau fakatupu paʻangá,” ko e lau ia ʻa e Time. ʻI māmani lahi, ko e kakai ʻe toko 1.4 piliona nai ʻoku nau moʻui ʻi he $1.25 ʻAmelika pe siʻi hifo he ʻaho, pea ko e fānau ʻe toko 25,000 ʻoku nau mate fakaʻaho koeʻuhi ko e masivá.

ʻOku ʻi Ai ha Fakaleleiʻanga ki he Fakamaau Taʻetotonú?

ʻI he 1987, ko e palēmia ʻo ʻAositelēlia he taimi ko iá naʻá ne fokotuʻu ʻa e taumuʻa ʻo pehē ʻi he aʻu ki he 1990 heʻikai ha kiʻi tama ʻAositelēlia ʻe moʻui masiva. Naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ia. Ko hono moʻoní, naʻe fakaʻiseʻisa ki mui ʻa e palēmiá ʻi heʻene fakapapauʻi ʻa e taumuʻa ko iá.

ʻIo, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e mālohi, koloaʻia, pe faitākiekina nai ʻa ha tokotaha, ʻokú ne kei tangata pē pea heʻikai lava ke ne fakangata ʻosi ʻa e fakamaau taʻetotonú. Ko e moʻoni, naʻa mo e kau maʻu mafaí ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he fakamaau taʻetotonú, tupu ʻo motuʻá, mo e maté. Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e ongo kupu ʻe ua ko eni mei he Tohi Tapú:

“ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23.

“ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, . . . ʻoku ʻikai ai ha tokoni.”—Saame 146:3.

Kapau ʻoku tau falala ki he poto ko iá, heʻikai siva ʻetau ʻamanakí ʻi he taʻemalava ke maʻu ha ola ʻi he ngaahi feinga ʻa e tangatá. Ko ia ai, ʻoku totonu pē ai ke tau foʻi? ʻIkai! Hangē ko ia te tau sio ki ai ʻi he kupu fakaʻosi ʻo e konga hokohoko ko ení, ʻoku maluʻaki mai ha māmani faitotonu moʻoni. Neongo ia, ʻi he lolotonga ní, ʻe lava ke tau fai ha meʻa. ʻE lava ke tau sivisiviʻi kitautolu. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻE lava ke u hoko ʻo faitotonu ange ʻi heʻeku feangainga mo e niʻihi kehé? ʻOku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki pau ʻa ia ʻe lava ke u fakalakalaka ai?’ Ko e ongo fehuʻi ko iá ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hokó.

[Fakatātā ʻi he peesi 4, 5]

A. Puke ʻe ha polisi ʻi Siaina ha tangata heʻene kau ʻi he fakamālohi fakamatakalí

E. Toʻo ʻa e koloá mo fakaʻauha ʻa e fale ʻi Lonitoni, ʻIngilani

F. Masiva ʻangoʻango ʻi ha kemi hūfanga Luanitā

[Credit Lines]

ʻOlunga he toʻohemá: © Adam Dean/Panos Pictures; ʻolunga ʻi lotomālie: © Matthew Aslett/Demotix/CORBIS; ʻolunga he toʻomataʻú: © David Turnley/CORBIS

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share