Tomuʻa Fehiʻá mo e Filifilimānakó—Ko e Tupuʻangá
“Ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku fanauʻi kinautolu ʻi he tauʻatāina mo e tuʻunga tatau ʻi he ngeiá mo e totonú. ʻOku ʻoange kia kinautolu ʻa e fakaʻuhinga mo e konisēnisi pea ʻoku totonu ke nau fefaiʻaki ʻia kinautolu ʻi ha laumālie ʻo e fetokouaʻaki.”—Kupu 1 ʻo e Talaki Fakaeʻuniveesi ʻo e Totonu ʻa e Tangatá.
NEONGO ʻa e taumuʻa lelei ko iá, ʻoku hokohoko atu hono uesia ʻe he tomuʻa fehiʻá mo e filifilimānakó ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e moʻoniʻi meʻa fakamamahi ko ení ʻoku tapua atu ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he taimi ʻoku tau moʻui aí kae pehē foki ki he taʻehaohaoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sāme 51:5) Neongo ia, ko e tuʻungá ʻoku ʻikai ʻaupito taʻeʻiai ha ʻamanaki ki ai. Ko ia ai, ʻoku tau taʻemalava nai ke toʻo ʻosi ʻa e filifilimānako ʻoku tau sio ʻoku hoko takatakai ʻia kitautolú, ka ʻe lava ke tau ngāue ke taʻaki fuʻu ʻa e tomuʻa fehiʻa ʻoku tukulotoa nai ʻia kitautolú.
Ko ha kamata lelei ke lāuʻilo ʻoku ʻikai ha taha ʻia kitautolu ʻe hao mei hono fakatupulekina ʻa e tomuʻa fehiʻá. Ko e tohi ko e Understanding Prejudice and Discrimination ʻoku pehē ai: “Mahalo pē ko e ngaahi fakamulituku mahuʻinga taha eni ʻoku maʻu mei he fakatotolo ki he tomuʻa fehiʻá: (1) ʻoku ʻikai ha taha ʻe malava ke fakakaukau mo lea fakaetangata ʻe hao mei hono tukulotoa ʻa e tomuʻa fehiʻá, (2) ʻoku faʻa fiemaʻu ʻa e feinga mo e lāuʻilo lelei ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e tomuʻa fehiʻá, pea (3) ʻi he fakaueʻiloto feʻungá, ʻe lava ke fai ai ia.”
Kuo fakamatalaʻi ʻa e akó “ko e meʻangāue mālohi taha” ia ki hono tauʻi ʻo e tomuʻa fehiʻá. Ko e fakatātaá, ko e ako totonú ʻe lava ke ne fakaeʻa ʻa e ngaahi tupuʻanga tefito ʻo e tomuʻa fehiʻá, ʻai ke tau malava ʻo sivisiviʻi mohu taumuʻa ange ʻetau fakakaukaú tonu, pea tokoniʻi kitautolu ke tau fakafeangai fakapotopoto ki he tomuʻa fehiʻá ʻi he taimi ʻoku maʻukovia ai kitautolú.
Tupuʻanga
ʻOku fakatupunga ʻe he tomuʻa fehiʻá ʻa e kakaí ke nau mioʻi, fakaʻuhingahalaʻi, pe aʻu ʻo tukunoaʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku fepaki mo ʻenau fakakaukau kuo ʻosi tomuʻa fakapapauʻí. ʻOku kamata nai ʻa e tomuʻa fehiʻá ʻi he meʻa fakafāmili ʻoku hā ngali tonu, ka ʻoku takihalaʻi, pe ʻoku kamataʻi nai ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻosi fakataumuʻa ke pouaki ʻa e ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e ngaahi matakali pe fonua kehé. ʻOku toe lava foki ke fakaʻaiʻai ʻa e tomuʻa fehiʻá ʻe he mamahiʻi-fonuá mo e ngaahi akonaki fakalotu loí. Pea ʻe lava ke tupu ia mei ha hīkisia tōtuʻa. ʻI hoʻo fakakaukauloto atu ki he ngaahi poini hokó pea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kaungatonu ʻoku toʻo mei he Tohi Tapú, ko e hā ʻoku ʻikai te ke sivisiviʻi ai ʻa hoʻo fakakaukaú tonu pea sio pe ʻoku fiemaʻu ki ai ha liliu?
Feohi. ʻOku natula fakafeohi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko ha meʻa lelei eni. Ko e moʻoni, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana” pea ʻe aʻu ʻo liʻaki ai ʻa e poto ʻaongá. (Palovepi 18:1) Kae kehe, ʻoku totonu ke tau filifili fakapotopoto ʻetau feohí, he ʻe lava ke nau tākiekina mālohi kitautolu. Ko ia ai, ko e ngaahi mātuʻa fakapotopotó ʻoku nau mahuʻingaʻia lahi ʻi he feohi ʻa ʻenau fānaú. Kuo fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatotoló ko e fānau taʻu siʻi hangē ko e taʻu tolú ʻe lava ke nau fakatupulekina ʻa e tomuʻa fehiʻa fakamatakalí, ʻa ia ʻoku nau maʻu mei he fakakaukau, lea mo e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ko e ngaahi mātuʻá tonu ʻoku totonu ke nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke hoko ko ha tākiekina lelei ki heʻenau fānaú, ʻo ʻiloʻi ko e tākiekina fakaemātuʻá ʻoku faʻa hoko ko e meʻa tefito mālohi taha ia ʻi hono fakafuo ʻa e ʻulungaanga ʻo ha kiʻi tama.
◼ Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “Kamata ʻohake ha tamasiʻi [pe taʻahine] ʻi he hala totonú, pea ʻi he aʻu ki heʻene taʻumotuʻá heʻikai te ne mavahe mei ai.” (Palovepi 22:6, The New English Bible) “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻe lava ke ke ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou tataki ʻeku fānaú ʻi he hala ʻa ia ʻoku moʻoni mo totonu ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá? ʻOku ou feohi mo e kakai ʻoku nau hoko ko e tākiekina lelei kiate aú? Ko ha tākiekina lelei au ki he niʻihi kehé?’—Palovepi 2:1-9.
Mamahiʻi-Fonua. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tikisinale ʻe taha ʻa e mamahiʻi-fonuá ko “ha mahinoʻi ʻo e lāuʻilo fakafonua ki hono hakeakiʻi ʻo ha fonua ʻo māʻolunga ange ia ʻi he ngaahi fonua kehé kotoa pea fai ʻa e fakamamafa muʻomuʻá ki hono pouaki ʻo ʻene anga fakafonuá mo e ngaahi meʻá ʻi he fakafepaki ki he ngaahi fonua kehé.” Ko Ivo Duchacek, ko ha palōfesa ʻi he saienisi fakapolitikalé, naʻá ne fakamatala ʻi heʻene tohi ko e Conflict and Cooperation Among Nations: “ʻOku vahevahe ʻe he mamahiʻi-fonuá ʻa e tangatá ki he ngaahi kulupu ʻoku ʻikai fekātakiʻaki. Ko hono olá ʻoku ʻuluaki fakakaukau ai ʻa e kakaí ʻi he tuʻunga ko e kau ʻAmelika, Lūsia, Siaina, ʻIsipite pe Pelū, pea fika ua ʻa e tuʻunga ko e tangatá—ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha fakakaukau pehē.” Ko ha sekelitali pule ki muʻa ʻo e UN naʻá ne tohi: “Ko e lahi fau ʻo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní ko e tupu, pe ko e ola ia ʻo e ngaahi fakakaukau hala—ko e niʻihi ai naʻe ngāueʻaki meimei ʻi he taʻeʻilo. ʻOku kau heni ʻa e fakakaukau fakamatematē ʻo e mamahiʻi-fonuá—‘ko hoku fonuá, tonu pe hala.’”
◼ Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni [faʻahinga kotoa ʻo e tangatá], ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) “ʻOku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ngāue 10:34, 35) ʻEke hifo kiate koe, ‘Kapau ʻoku taʻefilifilimānako e ʻofa ʻa e ʻOtuá—ʻo ne tali ʻa e kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē, kau ai mo au—ʻikai ʻoku totonu ke u feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia, tautefito kapau ʻoku ou taku ʻoku ou ʻapasia kiate ia?’
Lau Fakamatakali. Ko e kau lau fakamatakalí ʻoku nau tui “ʻoku tupu mei he matakalí ʻa e faikehekehe ʻi he ʻulungaanga pe malava ʻa e tangatá pea ʻoku māʻolunga ange ha matakali pau ʻi he ngaahi matakali kehé,” ko e lau ia ʻa ha tikisinale ʻe taha. Neongo ia, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he World Book Encyclopedia, ko e kau fakatotoló “kuo ʻikai ke nau ʻiloʻi ha makatuʻunga fakasaienisi ʻe taha ki he ngaahi taukaveʻi ko ia ʻo e tuʻunga māʻolunga [fakamatakalí].” Ko e fakamaau taʻetotonu mafatukituki ʻoku ohi ʻe he lau fakamatakalí, hangē ko e fakaʻikaiʻi maʻu pē ʻo e ngaahi totonu ʻa e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá, ko e fakamoʻoni fakamamahi ia ko e lau fakamatakalí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he loi mo e kākā.
◼ Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “ʻE fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.” (Sione 8:32) “[Ko e ʻOtuá] naʻa ne oʻi foki ʻa e ngaahi faʻahinga kakai ʻa ia ʻoku nau tupunga taha kotoa pe.” (Ngāue 17:26) “Talaʻehai ko e fai ki he sio ʻa e tangata; he ʻoku sio ʻa e tangata ki he mata, ka ʻoku sio ʻa e ʻEiki ki he loto.” (1 Samiuela 16:7) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou feinga ke sio ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa e ʻOtuá? ʻOku ou feinga ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e niʻihi kehé—ʻa e faʻahinga nai ʻo ha matakali pe fonua kehe—ʻaki ʻa e feinga ke hoko ʻo ʻiloʻi fakafoʻituitui ha niʻihi ʻia kinautolu?’ ʻI heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e kakaí ʻi ha tuʻunga fakafoʻituituí, ʻoku kamata ai ke toʻo ʻetau fakakaukau hala ʻo fekauʻaki mo kinautolú.
Lotu. Ko e tohi ko e Nature of Prejudice ʻoku pehē ai: “ʻOku tupu taʻealakalofi ʻa e ngaahi meʻa fakalielia ʻi hono ngāueʻaki ʻe he tangatá ʻenau lotú ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻa e [ngaahi ngāue siokitá] mo e siokita fakafaʻahingá. Ko e tupu leva mei ai ʻa e fio ʻa e lotú mo e tomuʻa fehiʻá.” Ko e meʻa ʻoku tautefito ʻene fakaueʻilotó, ko e lau ia ʻa e tohi tatau, ko e “hā ngali liliu mei he anga-fakalotú ki he tomuʻa fehiʻá” ʻa e kakai lotu tokolahi. Ko e fakamoʻoni ʻokú ne poupouʻi ʻa e ngaahi lea ko iá ʻoku hā ia ʻi he lau fakamatakali fakalūkufua ʻa e ngaahi siasí, tāufehiʻa mo e fakamālohi fakaelotu mavahé mo e ngaahi tōʻonga fakalilifu naʻe fakatupunga ʻe he lotú.
◼ Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “Koe boto oku mei oluga [mei he ʻOtuá] oku . . . fakamelino, bea agavaivai, . . . oku ikai filifilimanako.” (Semisi 3:17, PM) “Ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni [fakalotu] ʻe nau lotu ki he Tamai.” (Sione 4:23) “Mou ʻofaʻi homou ngāhi fili, pea hufia ʻa kinautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolu.” (Mātiu 5:44) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku pouaki ʻe he lotu ʻoku ou kau ki aí ʻa e ʻofa moʻoni ki he tokotaha kotoa, ʻo aʻu ki he faʻahinga ʻoku nau loto nai ke fakalotomamahiʻi aú? ʻOku tali ʻe hoku siasí ʻa e kakai ʻo e matakali kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fonua, kili, lanu, tangata pe fefine, paʻanga hū mai pe tuʻunga fakasōsialé?’
Hīkisia. ʻI he fakakaukau fakamahuʻingaʻi-kita pe anga-hikí, ko e hīkisiá ʻe lava ke ne ʻai ha taha ke tōngofua ki he tomuʻa fehiʻá. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke fakatupunga ʻe he hīkisiá ha taha ke hehema ki he ongoʻi māʻolunga pe fehiʻa ki he faʻahinga ʻoku māʻulalo honau tuʻunga fakaakó pe masiva fakamatelié. ʻE toe ʻai nai ai ia ke ne hehema ke tui ki he fakamatala fakangalilelei ʻoku māʻolunga ʻa hono fonuá pe kulupu fakafaʻahingá. Ko e kau fakamatala fakangalilelei pōtoʻí, hangē ko e tokotaha tikitato Nasi ko ʻAtolofi Hitilaá, kuo nau fakalototoʻaʻi ʻosi fakakaukauʻi ʻa e hīkisia fakafonuá mo fakamatakalí ke langaʻi ai ʻa e poupou ʻa e fuʻu tokolahi pea ke laukoviʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe fai ʻa e fakakaukau ʻoku nau kehe pe taʻemanakoá.
◼ Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “ʻOku fakaliliʻa ʻa Sihova kiate kinautolu fua pe ʻoku loto afungi” pe hīkisiá. (Palovepi 16:5) “ʻOua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekākeʻi, pe ko e fieongoongoa; ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki mou taki taha lau ʻoku lelei hake ʻa hono kainga ʻiate ia.” (Filipai 2:3) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou fiefia loto ʻi he ngaahi fakamatala lelei fekauʻaki mo hoku matakalí pe kulupu fakafaʻahingá pe ko e fakamatala tuku hifo fekauʻaki mo e niʻihi kehé? ʻOku ou hehema ke meheka ʻi he faʻahinga ʻoku ʻi ai honau ngaahi talēniti ʻoku ʻikai te u maʻú, pe ʻoku ou fiefia moʻoni ʻi heʻenau ngaahi malavá?’
ʻIo, ʻi he ʻuhinga lelei ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama ʻo ho loto, he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.” (Palovepi 4:23) Ko ia vakai ki ho lotó ko e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni, pea ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne fakameleʻi ia! ʻI hono kehé, fakafonu ia ʻaki ʻa e poto fakaʻotuá. Pea ko e toki taimi leva ia, ʻe ‘fakamoui ai koe e he faa fakakaukaú, bea e tauhi ai koe e he botó: Ke fakamoui koe mei he hala oe tagata koví, mei he tagata oku lea aki ae gaahi mea koví.’—Palovepi 2:10-12, PM.
Ko ia ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku maʻukovia koe ʻe he tomuʻa fehiʻá pe filifilimānakó? ʻOku vakaiʻi ʻi he kupu hoko maí ʻa e meʻá ni.
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻI heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e kakaí ʻi ha tuʻunga fakafoʻituituí, ʻoku kamata ai ke toʻo ʻetau fakakaukau hala ʻo fekauʻaki mo kinautolú