LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/09 p. 7-9
  • Ikunaʻi ʻe he ʻOfá ʻa e Tomuʻa Fehiʻá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ikunaʻi ʻe he ʻOfá ʻa e Tomuʻa Fehiʻá
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOfa ʻa Sīsū ʻi he Faʻahinga Ne Fehiʻanekiná
  • Kātaki ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolu
  • ʻI he Taimi Heʻikai Toe ʻi Ai ʻa e Tomuʻa Fehiʻá mo e Filifilimānakó!
  • ʻOfa Ke Tau Hoko Kotoa ʻo Taha ʻo Hangē ko e Taha ʻa Sihova mo Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Tomuʻa Fehiʻá mo e Filifilimānakó​—Ko e Tupuʻangá
    ʻĀ Hake!—2009
  • Ko ha Lēsoni ʻi he Hoko ʻo Anga-Leleí
    Ako mei he Faiako Lahí
  • ʻOku ʻUhinga ki he Hā ʻa e Hoko ko ha “Samēlia Leleí”?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2009
g 10/09 p. 7-9

Ikunaʻi ʻe he ʻOfá ʻa e Tomuʻa Fehiʻá

“Naʻe hā ha faʻunga foʻou ʻo e feohiʻanga fakalotu ko e ʻuluaki taimi ia ʻi he hisitōliá: ʻo ʻikai ko ha fonua naʻá ne kātoangaʻi ʻa ʻene lotu mamahiʻi-fonuá ka ko ha kulupu ngāue pole, ʻa ia naʻe tukunoaʻi ai ʻa e faikehekehe fakasōsialé, fakamatakalí mo e fakafonuá: naʻe fakatahataha ai ʻa e tangata mo e fefine ko e faʻahinga tāutaha pē, ʻi he ʻao ʻo honau ʻotuá.”—A History of Christianity, ʻa Paul Johnson.

ʻI HE mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá, naʻe sio ai ʻa e kakaí ki ha meʻa fakaofo—ko ha fāmili fakalaumālie fakavahaʻapuleʻanga ʻa ia kuo nau ako ke nofo fakataha ʻi he melino mo e fāʻūtaha moʻoni. Ko e fakapulipuli ʻa e melino ʻi he “fāmili” ko ení ko e ʻofa moʻoní, ʻa ia naʻe makatuʻunga, ʻo ʻikai ʻi he ongoʻí pē, ka ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tonu naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá.

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá naʻe fakasino ia ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko ia tonu naʻe fehiʻanekinaʻi pea fai ki ai ʻa e tomuʻa fehiʻa anga-kakaha. (1 Pita 2:21-23) Ko e meʻa ʻe taha, ko iá mei Kāleli, pea ko e kau Kālelí—naʻe meimei ko e kau faama mo e kau toutai kinautolu—naʻe siolalo ki ai ʻa e kau taki lotu Siu ʻi Selusalemá. (Sione 7:45-52) Pehē foki, ko Sīsuú ko ha faiako tuʻu-ki-muʻa ia ʻa ia naʻe ʻofaʻi mo tokaʻi ʻe he kakai lāuvalé. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe hoko ai ʻo meheka ʻaupito kiate ia ʻa e kau taki lotú ʻo nau fakamafola ha ngaahi loi fekauʻaki mo ia pea aʻu ʻo nau faʻufaʻufono ke tāmateʻi ia!—Maake 15:9, 10; Sione 9:16, 22; 11:45-53.

Neongo ia, naʻe ʻikai ‘totongi ʻa e kovi ʻaki ʻa e kovi’ ʻe Sīsū. (Loma 12:17) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakaofiofi loto-moʻoni ai kiate ia mo e ngaahi fehuʻí ʻa e kau Fālesi tāutaha—ko e ngaahi mēmipa ʻo ha kulupu lotu faka-Siu naʻe fakafepaki kia Sīsū—naʻá ne tali ia ʻi he anga-lelei. (Sione 3:1-21) Naʻe aʻu ʻo ne kai mo e kau Fālesí, ʻo kau ai ʻa e tokotaha naʻá ne fakahāhā ha tomuʻa fehiʻa kiate ia. ʻO anga-fēfē? ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe tōʻongaʻaki ai ʻa hono fufulu ʻa e vaʻe ʻo ha tokotaha ʻaʻahi; neongo ia, naʻe ʻikai fakahāhā ʻe he Fālesí ia ʻa e anga-fakaʻapaʻapa ko iá kia Sīsū. Naʻe ʻita ai ʻa Sīsū? ʻIkai. Ko hono moʻoní, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e efiafi ko iá ke akoʻi ai ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he manavaʻofá mo e fakamolemolé.—Luke 7:36-50; 11:37.

ʻOfa ʻa Sīsū ʻi he Faʻahinga Ne Fehiʻanekiná

Ko e taha ʻo e ngaahi pealapeli ʻiloa taha ʻa Sīsuú ko e pealapeli ko ia fekauʻaki mo e Samēlia leleí, ʻa ia naʻe tokangaʻi ai ʻe ha tangata Samēlia, ʻi he fakamole pē ʻaʻaná ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ha Siu ʻa ia naʻe haha pea kaihaʻasia. (Luke 10:30-37) Ko e hā naʻe lelei ʻaupito ai ʻa e ngāue ʻa e Samēliá? ʻI he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí, ko e kau Siú mo e kau Samēliá naʻa nau fetāufehiʻaʻaki. Ko hono moʻoní, ko e “Samelia” naʻe faʻa ngāueʻaki ia ʻe he kau Siú ko ha foʻi lea paetaku—ko ha foʻi lea naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki kia Sīsū tonu. (Sione 8:48) ʻI he tuʻunga ko iá, ko e talanoa fakatātā mālohi taha ia ʻo e ʻofa taʻefilifilimānako fakakaungāʻapí naʻe lava ke ngāueʻaki ʻe Sīsuú.

Naʻe poupouʻi ʻe Sīsū ʻene ngaahi leá ʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻangá, ʻi hono fakamoʻui ha Samēlia naʻe kilia. (Luke 17:11-19) Tānaki atu ki ai, naʻá ne akoʻi ʻa e kau Samēlia houngaʻia kehé, naʻa mo e talanoa fuoloa mo ha fefine Samēlia—ko ha meʻa ʻoku taau moʻoni ke fakatokangaʻi. (Sione 4:7-30, 39-42) Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e kau lāpai Siu anga-fefeká naʻe ʻikai te nau lea ki ha fefine pē ʻi he feituʻu kakaí—naʻa mo ha kāinga ofi—taʻelau ki ai ha fefine Samēlia!

Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki ha tokotaha ʻokú ne tomuʻa fehiʻa ka ʻoku fāinga ke toʻo ʻosi ia mei hono lotó? ʻOku toe ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha fakamaama fakafiemālie ki he meʻá ni.

Kātaki ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolu

ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe muʻaki tākiekina ai ʻa e kau Siu Kalisitiane tokolahi ʻe he tomuʻa fehiʻa fuoloa ki he faʻahinga ʻikai ko e Siú, ʻa ia ko e tokolahi ai naʻa nau hoko ko e kau tui. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he palopalema fakatupu māvahevahe ko eni naʻe malava ke hokó? Naʻá ne akoʻi ʻi he kātaki ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ngāue 15:1-5) Ko e kātaki ko iá naʻe fakatupu ai ʻa e fua lelei, he hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení, “naʻe tukunoaʻi ʻa e faikehekehe fakasōsialé, fakamatakalí mo e fakafonuá.” Ko hono olá, “naʻe fakaaʻau ʻo kaukaua ʻa e ngaahi siasi ʻi he lotu, pea fakautuutu ʻenau tokolahi ʻi he ʻaho kotoa pe.”—Ngāue 16:5.

Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOua ʻe foʻi, kae hokohoko atu ʻa e hanga ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki nima-homo ʻa e poto mo e mālohi fakaeʻulungaanga ki he faʻahinga ʻoku nau “kole tui pe.” (Semisi 1:5, 6) ʻOkú ke manatuʻi ʻa Jennifer, Timothy, John mo Olga naʻe lave ki ai ʻi he kupu ʻuluaki ʻo e kupu hokohoko ko ení? ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Jennifer ki he akoʻanga māʻolungá, naʻá ne matuʻotuʻa fakalaumālie pea naʻá ne ako ke tukunoaʻi ʻa e laukovi fakamatakalí mo e lau ʻo fekauʻaki mo hono lōloá. ʻI he hili iá, ʻi he hoko ha taʻahine ʻe taha ko e tāketi ia ʻo e laukovi ʻa e kalasí, naʻe lea ʻa Jennifer ʻo taukapoʻi ia mo fakafiemālieʻi ia.

Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Timothy ke mokomoko ai pē ʻi he taimi naʻe manukiʻi ai ia ʻe he kaungāakó ʻaki ʻa e laukovi fakamatakalí? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku hohaʻa fekauʻaki mo e luma te u ʻoatu ki he huafa ʻo e ʻOtua ko Sihová. Pehē foki, naʻá ku manatuʻi maʻu pē kuo pau ke tau ‘ikuna ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí’ ʻo ʻikai fakaʻatā ʻa e koví ke ne ikunaʻi kitautolu.”—Loma 12:21.

Naʻe ikuʻi ʻe John ʻa ʻene tomuʻa fehiʻa ki hono kaungā kalasi Hausá. “ʻI hono tuʻunga ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupú,” ʻokú ne manatu, “naʻá ku fetaulaki mo e kau ako Hausa naʻa nau hoko ko hoku ngaahi kaumeʻa. Naʻá ku ngāue mo ha tokotaha pehē ʻi ha poloseki ke fai toko ua, pea naʻá ma fetaulaki lelei ʻaupito. ʻOku ou feinga he taimí ni ke sio ki he kakaí ko e faʻahinga tāutaha, ʻoku ʻikai te nau kau ki ha matakali pe faʻahinga pau.”

Ko Olga mo hono takanga misinalé naʻe ʻikai te na momou ʻi hono fakatangaʻi ʻe he kau fakafepaki tāufehiʻá, ka naʻá na tuʻumaʻu ai pē, ʻo tuipau ʻe houngaʻia ha kakai ʻi he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú. Naʻe houngaʻia ai ʻa e tokolahi. “ʻI he taʻu nai ʻe nima-noa ki mui ai,” ko e lau ia ʻa Olga, “naʻe fakaofiofi mai ai ha tangata kiate au ʻo ʻomai haʻaku kiʻi kato fakaʻofoʻofa. Naʻe ʻi loto ai ha fanga kiʻi foʻi maka naʻe tongi ki ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane, hangē ko e lelei, anga-lelei, ʻofa mo e melino. Naʻá ne tala mai leva kiate au ko e taha ia ʻo e tamaiki tangata naʻa nau tolomakaʻi aú pea ʻi he taimi ko ení ko hoku tuongaʻane Kalisitiane ia. Ko ia mo hono uaifí naʻá na ʻomai leva kiate au ha lose hinehina tōseni ʻe ua fakataha mo e kato ʻo e fanga kiʻi maká.”

ʻI he Taimi Heʻikai Toe ʻi Ai ʻa e Tomuʻa Fehiʻá mo e Filifilimānakó!

Kuo vavé ni ke ngata ʻa e tomuʻa fehiʻá mo e filifilimānakó. ʻO anga-fēfē? Ko e meʻa ʻe taha, ko e māmaní ʻe ʻi ai hono Pule pē ʻe toko taha, ʻa e tokotaha tonu ko ia naʻá ne fakahaaʻi “ko ʻene fai fakamaau ʻoku ʻikai fai ki he meʻa ʻoku ha ki he mata”—ko Sīsū Kalaisi. (Aisea 11:1-5) ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻe pule ki ai ʻa Sīsū ʻi he māmaní te nau tapua haohaoa atu ʻa ʻene fakakaukaú, he te ne akoʻi pea mo ʻene Tamaí ko e ʻOtua ko Sihová ʻa e tokotaha kotoa.—Aisea 11:9.

Ko e ako fakalaumālie ko iá ʻoku lolotonga lele ia he taimí ni, ʻi hono teuʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he moʻui ʻi ha fokotuʻutuʻu foʻou fakalūkufua. Ko ia ko e hā ʻoku ʻikai ke ngāueʻaongaʻaki ai ʻa e polokalama ako taʻetotongi ko iá ʻaki haʻo ako Tohi Tapu?a ʻIo, ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai filifilimānako; ko hono finangaló ia ki he kakai kotoa pē ‘ke nau maʻu moʻui, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoní.’—1 Timote 2:3, 4.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kapau te ke saiʻia ke ako Tohi Tapu taʻetotongi ʻi ha taimi mo e feituʻu ʻoku faingamālie kiate koé, fetuʻutaki ki he fakatahaʻanga fakalotofonua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe ko e taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻoku fakahokohoko ʻi he peesi 5. Pe fetuʻutaki ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Uepisaiti www.watchtower.org.

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Kuo vavé ni ke ngata hono uesia ʻe he tomuʻa fehiʻá mo e filifilimānakó ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

TEFITOʻI MOʻONI FAKAʻOTUA KE MOʻUIʻAKI

◼ “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi.  . . . ka ke ikuna ʻa e kovi ʻaki ʻa e lelei.” (Loma 12:17-21) Ko e hā ʻa e poiní? Tuku ke hā hoʻo anga-leleí ʻi he faikovi mai ʻa e niʻihi kehé. “Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pe,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisí. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne fetongiʻaki haʻane fehiʻa ʻia kinautolu ʻi he founga tatau.—Sione 15:25.

◼ “ʻOua naʻa tau hiki ki he fieongoongo, ʻo . . . femehekaʻaki.” (Kaletia 5:26) Ko e meheká mo e hīkisia taʻetotonú ʻoku fakatupu maumau fakalaumālie, ʻo faʻa iku ia ki he tāufehiʻa mo e tomuʻa fehiʻa.—Maake 7:20-23.

◼ “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou saiʻia ke tōʻongafai fēfē mai kiate au?’ Fai ki he kakaí ʻa e meʻa tatau, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá, kilí, lanú, leá pe anga fakafonuá.

◼ “Fakaava homou lotó fakaekimoutolu ʻo hangē ko hono fakaava atu ʻe Kalaisi hono lotó kiate kimoutolú.” (Loma 15:7, Phillips) ʻOkú ke feinga ke ʻiloʻi ʻa e kakai mei he puipuituʻa mo e anga fakafonua kehekehe, tautefito kapau ko e kaungā sevāniti kinautolu ʻa e ʻOtuá?—2 Kolinito 6:11.

◼ “Neongo ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” (Sāme 27:10) Tatau ai pē pe ʻoku tōʻongafai fēfē atu nai ʻa e niʻihi kehé kiate koe, heʻikai ʻaupito liʻaki koe ʻe he ʻOtuá kapau ʻokú ke mateaki ai pē kiate ia.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko ha Samēlia anga-fakakaungāʻapi ʻokú ne tokoniʻi ha Siu naʻe kaihaʻasia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share