LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 9/1 p. 23-28
  • ʻOku Tokanga Mai Maʻu Pē ʻa Sihova kia Kitautolu

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Tokanga Mai Maʻu Pē ʻa Sihova kia Kitautolu
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi Uike Faingataʻa
  • Vahevahe Atu ʻa e Moʻoní ki Hoku Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá
  • Kamata ʻa e Fakatanga Fakalotú
  • Fakalalahi ʻa e Fakatangá
  • Tuli ʻo Hangē ha Fanga Manú
  • Kau Kumi Hūfanga ʻIkai ha Feituʻu Ke Nau Ō ki Ai
  • Maʻu ʻa e Ngaahi Fakataha ʻa e Fakatahaʻangá
  • Ko Homau Kiʻi ʻApí ko ha Taulangaū Malu
  • ʻOku Tokanga Mai ʻa Sihova ki he Kau Uitoú
  • Tokanga Hokohoko ʻa Sihová
  • Ngaahi Tāpuaki “ʻi he Ngaahi Taimi Faingamālie mo e Ngaahi Taimi Faingataʻa”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Kuó U Fakaʻatā ʻa Sihova Ke Ne Tataki Hoku Halá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 9/1 p. 23-28

Talanoa ki he Moʻuí

ʻOku Tokanga Mai Maʻu Pē ʻa Sihova kia Kitautolu

FAKAMATALA FAI ʻE ENELESI MZANGA

Ko e 1972 ia. Ko e kau talavou ʻe toko hongofulu, ko e kau mēmipa ʻo e Kautaha Toʻutupu ʻa Malauií, naʻa nau hū fakamālohi mai ki homau falé, puke au, ʻo toho ki ha ngoue tō ofi mai. Naʻa nau tā ai au pea liʻaki au ʻi he pehē kuó u ʻosi mate.

Kuo tofanga ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi fau ʻa Sihova ʻi Malauií mo e ngaahi ʻohofi fakamālohi pehē ʻo hangē ko ení. Ko e hā naʻe fakatangaʻi ai kinautolú? Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau kātakí? Kātaki pē kae ʻatā ke u fai atu ʻa e talanoa ki hoku fāmilí.

NAʻE fāʻeleʻi au ʻi Tīsema 31, 1921, ʻi ha fāmili lotu. Ko ʻeku tamaí ko ha faifekau ia ʻo e Siasi Pelesipeteliane ʻAfilika Lotolotó. Naʻá ku tupu hake ʻi Nkhoma, ko ha kiʻi kolo ofi ki Lilongwe, ko e kolomuʻa ʻo Malauií. ʻI hoku taʻu 15, naʻá ku hoko ai ko e uaifi ʻo Emmas Mzanga.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻaʻahi mai ai kia kimaua ha kaumeʻa ʻo ʻeku tamaí, ʻa ia ko ha faifekau foki mo ia. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe nofo ofi mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ki homa ʻapí pea naʻá ne fakatokanga mai kia kimaua ke ʻoua ʻe ʻi ai hama pīkinga kia kinautolu. Naʻá ne tala mai kia kimaua ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau fakatēmeniō pea kapau ʻe ʻikai te ma tokanga, ʻe lava ke ma hoko foki mo kimaua ʻo maʻunimā ʻe he tēmenioó. Naʻe fakahohaʻasi lahi kimaua ʻe he fakatokanga ko iá ʻo ma hiki ai ki ha kolo ʻe taha, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe Emmas ha ngāue ko ha faifakatau. Naʻe vave ʻema ʻiloʻi ko homa ʻapi foʻoú naʻe toe tuʻu mo ia foki ʻo ofi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!

Kae kehe, ʻikai fuoloa, naʻe ueʻi ʻe he ʻofa loloto ʻa Emmas ki he Tohitapú ke ne talanoa ai mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoní. Hili hono maʻu ʻa e ngaahi tali fakatupu tuipau ki heʻene ngaahi fehuʻi lahí, naʻe tali ʻe Emmas ʻa e tuʻuaki ange ʻa e Kau Fakamoʻoní ke ako mo ia ʻa e Tohitapú. ʻI he ʻuluaki taimí naʻe fai ʻa e ako Tohitapú ʻi he falekoloa ʻa ia naʻá ne ngāue aí, ka ki mui ai naʻe fai ʻa e ako fakauiké ʻi homa falé. ʻI he taimi taki taha ne haʻu ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku mavahe mei he falé koeʻuhí he naʻá ku ilifia ʻia kinautolu. Ka neongo ia, naʻe hokohoko atu pē ʻa e ako Tohitapu ʻa Emmas. ʻI he māhina nai ʻe ono hili ʻene kamatá, naʻá ne papitaiso ai, ʻi ʻEpeleli 1951. Kae kehe, naʻe ʻikai te ne talanoa mai kia au ʻo fekauʻaki mo ia koeʻuhí naʻá ne manavahē naʻa fakangata ʻe he ongoongo ko iá ʻema nofo malí.

Ngaahi Uike Faingataʻa

Neongo ia, ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe tala mai ai ʻe hoku kaumeʻa ko Ellen Kadzalero kia au naʻe papitaiso ʻa hoku husepānití ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku tōlili he ʻitá! Mei he ʻaho ko iá ʻo faai mai ai, naʻe ʻikai te u lea kiate ia, pe teuteu ha meʻakai maʻana. Naʻe toe tuku foki ʻeku ʻutu vai ʻo fakamafana ki heʻene kaukaú—ko ha ngāue ʻa ia ʻi he fakatatau ki heʻemau anga fakafonuá ʻoku vakai ki ai ko ha fatongia ia ʻo ha uaifi.

Hili hono kātakiʻi ʻa e tōʻongafai ko ení ʻi he uike ʻe tolu, naʻe kole mai ʻe Emmas kiate au ʻi he anga-lelei ke ma talanoa, pea naʻá ne toki tala mai ai ʻa e ʻuhinga naʻá ne fai ai ʻa e fili ke hoko ko ha Fakamoʻoní. Naʻá ne lau mo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi konga Tohitapu lahi, hangē ko e 1 Kolinito 9:16. Naʻe ueʻi loloto ai au pea naʻá ku ongoʻi ko au foki ʻoku fiemaʻu ke u kau ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Ko ia naʻá ku fakapapauʻi ai ke kamata ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he efiafi pē ko iá, ʻi he fiefia lahi ʻa hoku husepāniti ʻofá, naʻá ku teuteu ai maʻana ha meʻakai lelei.

Vahevahe Atu ʻa e Moʻoní ki Hoku Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá

ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻema ongo mātuʻá naʻá ma feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau fakafepakiʻi lahi kimaua. Naʻe faitohi hoku fāmilí ʻo tala mai kia kimaua ke ʻoua te ma toe ʻaʻahi ange kia kinautolu. Naʻe ʻai ʻe heʻenau talí ke ma loto-mamahi, ka naʻá ma falala ki he talaʻofa ʻa Sīsū te ma maʻu ʻa e fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua mo e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē tokolahi.​—Mātiu 19:29.

Naʻá ku fakalakalaka vave ʻi heʻeku ako Tohitapú peá u papitaiso ʻi ʻAokosi 1951, ko e māhina pē ia ʻe tolu mo e konga hili ʻa e papitaiso ʻa hoku husepānití. Naʻá ku ongoʻi mālohi ke vahevahe atu ʻa e moʻoní ki hoku kaumeʻa ko Ellen. Ko e meʻa fakafiefiá, naʻá ne tali ʻeku tuʻuaki ange ha ako Tohitapú. ʻI Mē 1952, naʻe papitaiso ai ʻa Ellen ʻo ne hoko ko hoku tokoua fakalaumālie, ʻa ia naʻe ʻai ai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo ʻema kaumeʻá. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ma kei kaumeʻa vāofi pē.

ʻI he 1954, naʻe fakanofo ai ʻa Emmas ke ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ko ha ʻovasia sēketi. ʻI he taimi ko iá, ne ʻosi ʻi ai ʻema fānau ʻe toko ono. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻoku ʻi ai hano fāmili naʻá ne fakamoleki ʻa e uike ʻe taha ʻi he ʻaʻahi ki ha fakatahaʻanga, pea nofo leva ʻi ʻapi ʻi he uike hoko maí mo hono uaifí mo e fānaú. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe fefonongaʻaki ai ʻa Emmas, naʻá ne fakapapauʻi maʻu pē ʻoku ou fai ʻemau ako Tohitapu fakafāmilí. Naʻá ma feinga ke ʻai ʻa e ako mo ʻema fānaú ke fakafiefia. Naʻá ma toe lea fakataha mo e tuipau loto-moʻoni fekauʻaki mo ʻema ʻofa kia Sihova pea ki he moʻoni mei heʻene Folofolá, pea naʻa mau kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí. Ko e polokalama ako fakalaumālie ko ení naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa ʻema fānaú pea hoko ʻo teuʻi ai kinautolu ki he fakatanga naʻe ene ke mau fehangahangai mo iá.

Kamata ʻa e Fakatanga Fakalotú

ʻI he 1964, naʻe hoko ai ʻa Malauī ko ha fonua tauʻatāina. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau ʻōfisa ʻo e faʻahi pulé ʻemau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí, naʻa nau feinga ke fakamālohiʻi kimautolu ke mau fakatau ʻa e ngaahi kaati mēmipa ʻi he faʻahí.a Koeʻuhi naʻá ku fakafisi mo Emmas ke fai ia, naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kautaha Toʻutupú ʻema ngoue koané—ko ʻema tokonaki meʻakai tefito ia ki he taʻu hoko maí. Lolotonga hono tā hifo ʻe he kau mēmipa ʻo e Kautaha Toʻutupú ʻa e koané, naʻa nau hiva: “Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakafisi ke fakatau ʻa e kaati ʻa Kamuzu [ʻa Palesiteni Banda] ʻe kai ʻe he fanga lō hiná ʻenau koane matá pea ʻe tangi ʻa e kakaí ni ki ai.” Ka neongo ʻa e mole ko eni ʻo e meʻakaí, naʻe ʻikai siva ʻema ʻamanakí. Naʻá ma ongoʻi ʻa e tokanga mai ʻa Sihová. Naʻá ne fakaivimālohiʻi anga-ʻofa kimaua.​—Filipai 4:​12, 13.

ʻI he tuʻuapō ʻo e pō ʻe taha ʻi ʻAokosi 1964, naʻá ku ʻi ʻapi tokotaha ai mo e fānaú. Naʻa mau mohe, ka naʻe fakaʻaaki au ʻe ha ongo mamaʻo mai ʻo ha hiva. Ko e Gulewamkulu ia, ko ha sōsaieti fakapulipuli naʻe ilifiaʻi ʻo e kau hula fakamatakali ʻa ia ʻoku nau ʻohofi ʻa e kakaí pea fakangalingali ko e ngaahi laumālie kinautolu ʻo e fanga kui kuo maté. Ko e Kautaha Toʻutupú naʻá ne fekauʻi mai ʻa e Gulewamkulu ke ʻohofi kimautolu. Naʻá ku fafangu vave ʻa e fānaú, pea ki muʻa ke aʻu mai ʻa e kau ʻohó ki homau falé, ne mau hola ki he vaó.

Mei homau toitoiʻangá, ne mau sio ai ki ha maama ulo lahi. Naʻe tutu ʻe he Gulewamkulu homau fale ʻato sāfá. Naʻe vela ʻosiʻosingamālie ia, fakataha mo e kotoa ʻo ʻemau ngaʻotoʻotá. ʻI he mavahe ʻa e kau ʻohofí mei he toetoenga kohu ʻo homau ʻapí, ne mau fanongo atu ki heʻenau pehē, “Kuo tau tutu ha afi lelei ki he tokotaha Fakamoʻoni ko iá ke ne māfana ai.” He fakamālō ē ko kimautolu kia Sihova ʻi heʻemau hola ʻo haó! Ko e moʻoni, ne nau fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo ʻemau koloá, ka naʻe ʻikai te nau fakaʻauha ʻemau fakapapau ke falala kia Sihova kae ʻikai ki he tangatá.​—Sāme 118:8.

Naʻa mau ʻiloʻi ne fai ʻe he Gulewamkulu ʻa e meʻa fakalilifu tatau ki he fāmili kehe ʻe nima ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi homau feituʻú. He fiefia moʻoni mo e fakamālōʻia ē ka ko kimautolu ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa e fanga tuongaʻane ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kaungāʻapí ʻo fakahaofi kimautolú! Naʻa nau toe langa homau ngaahi ʻapí pea tokonaki mai kia kimautolu ʻa e meʻakai ki ha ngaahi uike lahi.

Fakalalahi ʻa e Fakatangá

ʻI Sepitema 1967 naʻe mafola ai ha feingangāue ke fakatahatahaʻi fakamālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fonuá kotoa. Ke ʻiloʻi kimautolú, ko e kau talavou anga-fakamamahi fītaʻa tōtuʻa—ko e kau mēmipa ʻo e Kautaha Toʻutupú mo e Toʻutupu Paionia ʻa Malauií, naʻe fakanaunau ʻaki ʻa e ngaahi hele pelú—naʻa nau kumi ki he Kau Fakamoʻoní ʻi he matapā ki he matapā. ʻI heʻenau ʻiloʻi kinautolú, naʻe tuʻuaki ʻe he kau tangatá ke fakatau ange kia kinautolu ʻa e ngaahi kaati faʻahi fakapolitikalé.

ʻI he aʻu mai ki homau falé, naʻa nau ʻeke mai pe naʻa mau maʻu ha kaati fakafaʻahi. Naʻá ku pehē ange: “ʻIkai, naʻe ʻikai te u fakatau mai ha kaati. ʻE ʻikai te u fakatau ia he taimí ni, pea ʻe ʻikai pē te u fakatau mai ia ʻi he kahaʻú.” Naʻa nau puke leva hoku husepānití mo au ʻo ʻave ki he ʻapi polisi fakalotofonuá, ʻo ʻikai tuku mai ha faingamālie ke ma toʻo ha meʻa ʻo ō mo ia. ʻI he foki mai ʻema fānau iiki angé mei he akó, naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi kimaua, pea naʻa nau hoko ai ʻo hohaʻa lahi. Ko e meʻa mālié, ko homa foha lahí, ʻa Daniel, naʻá ne haʻu ki ʻapi ʻi ha taimi nounou ki mui ai ʻo ʻiloʻi mei ha kaungāʻapi ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ne ʻave hono fanga kiʻi tokoua īkí ʻo nau ʻalu ki ʻapi polisi. Naʻa nau aʻu mai ʻi he taimi tonu ko ia naʻe fakaheka ai kimautolu ʻe he kau polisí ʻi ha ngaahi loli ke ʻave ki Lilongwe. Naʻe ʻalu ai pē mo e fānaú.

ʻI Lilongwe naʻe fai ai ha fakamaau mioʻi ʻi he ʻapitanga polisí. Naʻe ʻeke mai ʻe he kau ʻōfisá kia kimautolu, “Te mou hokohoko atu pē ʻa e hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Naʻa mau tali, “ʻIo!” neongo ko e tali ko ení naʻe ʻuhinga ai pē ko ha tautea ʻo taʻu fitu ʻi he pilīsoné. Ki he faʻahinga naʻa nau “taki” ʻi he kautahá, ko e tauteá ko e taʻu ʻe 14.

Hili ʻemau fakamoleki ha pō taʻeʻiai ha meʻakai mo ha mālōlō, naʻe ʻave kimautolu ʻe he kau polisí ki he Pilīsone Maula. Naʻe fuʻu feʻefiʻefihi ʻa e fanga kiʻi lokí ʻo ʻikai lava ke mau maʻu ha feituʻu ke mohe ai he falikí! Ko e fale mālōloó naʻe kau ki ai ha kane pē taha ʻi he kiʻi loki feʻefiʻefihi taki taha. Ko e ʻinasi meʻakaí naʻe tāiʻi pea ʻikai lelei hono ngaohí. Hili ʻa e uike ʻe ua, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻōfisa pilīsoné ko e kakai melino kimautolu pea fakaʻatā kimautolu ke ngāueʻaki ʻa e loto ʻataʻatā fakamālohisino ʻo e pilīsoné ʻi tuʻa. ʻI heʻemau fuʻu tokolahí, ne mau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie fakaʻaho ke fefakalototoʻaʻaki pea ke fai ai ha fakamoʻoni lelei ki he kau pōpula kehé. ʻI heʻemau ʻohovalé, hili hono ngāueʻi ʻo e māhina nai ʻe tolu ʻo homau tautea fakapōpulá, ne tukuange kimautolu koeʻuhi ko e fakamālohiʻi fakavahaʻapuleʻanga naʻe fai ki he puleʻanga ʻo Malauií.

Naʻe fekauʻi kimautolu ʻe he kau ʻōfisa polisí ke mau foki ki homau ngaahi ʻapí, ka naʻa nau tala mai kia kimautolu kuo tapui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Malauī. Naʻe lele ʻa e tapui ko ení mei ʻOkatopa 20, 1967, ki ʻAokosi 12, 1993—ko e meimei taʻu ia ʻe 26. Ko e ngaahi taʻu faingataʻa ia, neongo ia ʻi he tokoni ʻa Sihová ne mau malava ai ke tauhi maʻu ʻemau tuʻu-ʻatā fefeká.

Tuli ʻo Hangē ha Fanga Manú

ʻI ʻOkatopa 1972, naʻe kamata ai ʻe ha tuʻutuʻuni fakapuleʻanga ha vahaʻa taimi foʻou ʻo e fakatanga fakamālohí. Naʻe fakahinohino ʻi he tuʻutuʻuní ke tuli ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kotoa pē mei honau ngaahi feituʻu ngāueʻangá pea ko e Kau Fakamoʻoni kotoa pē ʻoku nofo ʻi he ngaahi koló naʻe pau ke tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí. Naʻe tuli ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻo hangē ha fanga manú.

ʻI he taimi ko iá, naʻe haʻu ai ki homau ʻapí ha tuongaʻane Kalisitiane mo ha pōpoaki fakavavevave kia Emmas, ‘ʻOku faʻufaʻu ʻa e Kautaha Toʻutupú ke tuʻusi ho ʻulú, ʻo ʻai ho foʻi ʻulú ki ha fuʻu ʻakau, pea ʻave ia ki he ngaahi houʻeiki fakalotofonuá.’ Naʻe mavahe vave ʻa Emmas mei ʻapi, ka ʻi he hili ia ʻene fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu kia kimautolu ke mau muimui kiate ia ʻi he vave taha ʻe ala lavá. ʻI he fakavavevavé, naʻá ku fekauʻi ʻa e fānaú ke nau ʻalu. Pea ʻi he teu pē ke u mavahé, naʻe ʻasi mai ʻa e kau mēmipa ʻe toko hongofulu ʻo e Kautaha Toʻutupú, ko e kumi ʻa Emmas. Naʻa nau hū fakamālohi mai ki homau falé ʻo ʻiloʻi ai kuo ʻalu ʻa Emmas. ʻI he ʻitá, naʻe toho au ʻe he kau tangatá ki ha ngoue tō ofi mai, ʻa ia naʻa nau ʻaka ai au pea tā ʻaki au ʻa e ngaahi vaʻa toó. Ne nau liʻaki ai au ʻi he pehē kuó u ʻosi mate. Hili ʻeku toe aké, naʻá ku totolo ai ʻo foki ki ʻapi.

ʻI he pō ko iá, ʻi he hoko ʻo fakapoʻulí, naʻe tuku ai ʻe Emmas ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻaki ʻene toe foki mai ki homau falé ke kumi au. ʻI heʻene ʻiloʻi au kuó u lavelavea lahi ʻi hono taá, naʻe tuku fakaalaala au ʻe Emmas mo ha kaumeʻa ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene kā, ki he meʻalelé. Naʻa mau lele leva ki he ʻapi ʻo ha tuongaʻane ʻi Lilongwe, ʻa ia naʻá ku fakaakeake māmālie ai mei he ʻohofí pea kamata ai ke ʻai ʻe Emmas ʻa e ngaahi palani ke hola mei he fonuá.

Kau Kumi Hūfanga ʻIkai ha Feituʻu Ke Nau Ō ki Ai

Ko ʻema taʻahine ko Dinesi mo hono husepānití naʻe ʻi ai ʻena loli toni ʻe nima. Naʻá na fakangāueʻi ha fakaʻuli ʻa ia ko ha Talavou Paionia Malauī ia ki muʻa ka naʻá ne hoko ʻo fakaʻofaʻia ʻi homau tuʻungá. Naʻá ne pole ke tokoniʻi kimautolu mo e Kau Fakamoʻoni kehé. ʻI ha ngaahi efiafi naʻe fakaheka ai ʻe he fakaʻulí ʻa e Kau Fakamoʻoní mei he ngaahi feituʻu toitoiʻanga naʻe fokotuʻutuʻu ki muʻa. Naʻá ne tui leva ha teunga Talavou Paionia Malauī pea fakaʻuli ʻi he loli utá ʻi he ngaahi taʻofiʻanga hala lahi ʻa e kau polisí. Naʻá ne tuku ʻene moʻuí ki ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi hono tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe laui teau ke nau kolosi ʻi he kauʻāfonuá ki Semipia.

Hili ha ngaahi māhina siʻi, ko e kau maʻu mafai Semipiá naʻa nau toe fakafoki kimautolu ki Malauī; neongo ia, naʻe ʻikai lava ke mau foki ki homau kolo nofoʻangá. Ko e ngaʻotoʻota kotoa ne mau tukú ne kaihaʻasi ia. Naʻa mo e ngaahi lauʻi kapa ʻató ne hae ia mei homau falé. ʻI he ʻikai ha feituʻu malu ke ʻalu ki aí, naʻa mau hola ki Mosemipīki ʻo nofo ʻi he kemi hūfanga Mlangeni ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe ua mo e konga. Kae kehe, ʻi Sune 1975, naʻe tāpuni ai ʻe ha puleʻanga foʻou ʻi Mosemipīki ʻa e kemí pea fakamālohiʻi kimautolu ke mau foki ki Malauī, ʻa ia ne ʻikai liliu ai ʻa e ngaahi tuʻungá ki he kakai ʻa Sihová. Ne ʻikai ha toe fili ke mau fai ka ko e hola ki Semipia ko hono tuʻo uá ia. Naʻa mau aʻu ai ki he kemi hūfanga Chigumukire.

ʻI ha māhina ʻe ua ki mui ai naʻe tau ai ha ngaahi pasi fakafeʻao mo e ngaahi loli fakakautau ʻi he hala lahí, pea naʻe hū mai ai ʻa e kau sōtia fakanaunau tau ʻe laui teau ki he kemí. Naʻa nau tala mai kuo langa ha ngaahi fale lelei maʻamautolu pea ʻoku nau ʻomai ha meʻalele ke tokoni ki heʻemau aʻu ki aí. Naʻa mau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke moʻoni eni. Naʻe kamata ke teke lele ʻe he kau sōtiá ʻa e kakaí ki he ngaahi lolí mo e pasí, pea naʻe kamata ke mapuna hake ai ha ilifia. Naʻe kamata fana ʻa e kau sōtiá ki he ʻataá ʻaki ʻenau ngaahi meʻafana ʻotomētikí, pea naʻe movete holo ʻa e laui afe ʻo homau fanga tuongaʻané mo e fanga tokouá ʻi he manavahē.

ʻI he puputuʻú, naʻe tō fāinoa ai ʻa Emmas ki lalo pea tāmoloki, ka naʻe tokoniʻi hake ia ki ʻolunga ʻe he taha ʻo e fanga tuongaʻané. Naʻa mau fakakaukau ko e kamataʻanga eni ʻo e mamahi lahí. Naʻe lele ʻa e kau kumi hūfanga kotoa pē ʻo foki ki Malauī. Lolotonga ʻa e kei ʻi Semipiá, ne mau aʻu ai ki ha vaitafe, pea naʻe faʻu ai ha sēini fepiki nima ʻa e fanga tuongaʻané ke tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa ke kolosi ʻo hao. Neongo ia, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé, naʻe takatakaiʻi ai kimautolu ʻe he kau sōtia Semipiá ʻo toe fakafoki fakamālohiʻi ki Malauī.

ʻI he toe foki ki Malauií, naʻe ʻikai te mau ʻiloʻi pe te mau ʻalú ki fē. Naʻa mau ʻiloʻi ai naʻe fai ʻa e fakatokanga ki he kakaí ʻi ha ngaahi fakataha fakaʻaiʻai pea ʻi he nusipepá, ke nau fakasio ki ha “ngaahi mata foʻou” ʻe aʻu ange ki honau ngaahi koló, ko e ʻuhingá ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia naʻa mau fili ai ke ʻalu ki he kolomuʻá, ʻa ia ʻe ʻikai ke mau ʻilonga lahi ange ai ʻo hangē ko ia ʻi ha kiʻi kolo siʻí. Ne mau hoko ai ʻo totongi ha kiʻi fale, pea toe fai ai ʻe Emmas ʻene ngaahi ʻaʻahi fakapulipuli ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he tuʻunga ko ha ʻovasia fefonongaʻakí.

Maʻu ʻa e Ngaahi Fakataha ʻa e Fakatahaʻangá

Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kimautolu ke hanganaki faitōnungá? Ko e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá! ʻI he ngaahi kemi hūfanga ʻo Mosemipīki mo Semipiá, naʻa mau maʻu tauʻatāina ai ʻa e ngaahi fakataha naʻe fai ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻanga faingofua mo ʻato saafa. Ko e fakatahataha ki he ngaahi fakataha ʻi Malauií naʻe fakatuʻutāmaki mo faingataʻa—ka naʻe tuha maʻu pē ia mo e feinga. Ke kalofi hono ʻiloʻí, naʻa mau faʻa fai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he tuʻuapoó ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo. Koeʻuhi ke ʻoua ʻe tohoakiʻi mai ʻa e tokangá ki heʻemau ngaahi fakatahatahá, naʻe ʻikai te mau pasipasi ke fakahaaʻi ʻaki ʻemau houngaʻia ki ha tokotaha malangá ka naʻa mau mili pē homau nimá.

Naʻe fai ʻa e papitaisó ʻi he tuʻuapoó. Ko homa foha ko Abiyudi naʻe papitaiso ia ʻi ha taimi pehē. Hoko atu ʻi he malanga papitaisó, ko ia mo e kau teu papitaiso kehé naʻe tataki atu ki he fakapoʻulí ki ha feituʻu ano ʻa ia naʻe keli ai ha luo ne ʻikai loloto. Naʻe papitaiso ai kinautolu.

Ko Homau Kiʻi ʻApí ko ha Taulangaū Malu

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ki mui ʻo e tapui fakapuleʻangá, naʻe ngāueʻaki ai homau ʻapí ko ha fale malu. Ko e meili mo e ʻū tohi mei he ʻōfisi vaʻa ʻi Semipiá naʻe ʻomai fakapulipuli ia ki homau ʻapí. Ko e fanga tokoua naʻa nau ngāue ko e kau talafekau heka pasikalá naʻa nau haʻu ki homau ʻapí ke ʻave ʻa e uta mei Semipiá pea fakauta ai ʻa e meilí mo e ʻū tohí ki he tapa kotoa ʻo Malauií. Ko e ngaahi makasini Taua Leʻo ʻa ia naʻe tufakí naʻe manifi ia koeʻuhí naʻe paaki ia mei he pepa ʻoku ngāueʻaki ki he Tohitapú. Naʻe fakaʻatā ai heni ʻa e kau talafekaú ke nau uta ʻo liunga ua ʻa e lahi ʻo e ngaahi makasini naʻe mei malava kapau naʻe paaki ʻa e ngaahi makasiní ʻi he pepa anga-mahení. Naʻe toe tufaki ʻe he kau talafekaú ʻa e fanga kiʻi makasini Taua Leʻo iiki, ʻa ia naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi kupu akó pē. Ko ha makasini siʻisiʻi naʻe faingofua ke fūfuuʻi ia ʻi ha kato ʻo e soté koeʻuhí naʻe faʻuʻaki ia ha lauʻipepa pē ʻe taha.

Ko e kau talafekau ko ení naʻa nau tuku ki ha fakatuʻutāmaki ʻenau tauʻatāiná mo ʻenau moʻuí ʻi he taimi naʻa nau ʻaka ai ʻo fou ʻi he loto vaó, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he pō fakapoʻuli, fakataha mo e ngaahi puha ʻo e ʻū tohi ne tapuí ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu māʻolunga ʻi heʻenau ngaahi pasikalá. Neongo ʻa e ngaahi taʻofiʻanga hala fakapolisí mo e ngaahi fakatuʻutāmaki kehé, naʻa nau fononga ʻi he kilomita ʻe laui teau, ʻi he faʻahinga ʻea kehekehe, ke ʻave ʻa e meʻakai fakalaumālié ki honau fanga tokouá. He loto-toʻa moʻoni ko e siʻi kau talafekau ko iá!

ʻOku Tokanga Mai ʻa Sihova ki he Kau Uitoú

ʻI Tīsema 1992, ʻi hono fai ha malanga lolotonga ha ʻaʻahi fakasēketi, naʻe fuesia ai ʻe Emmas ha pā kālava. Hili iá, naʻe ʻikai te ne kei malava ke lea. ʻI ha taimi ki mui ange naʻá ne fuesia ai ha pā kālava ko hono tuʻo uá ia, ʻo mamatea ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo hono sinó. Neongo naʻe faingataʻa kiate ia ʻa ʻene fekuki mo e mole ʻa hono tuʻunga moʻui leleí, ko e tokoni ʻofa ne ma maʻu mei heʻemau fakatahaʻangá naʻá ne fakasiʻisiʻi ʻa ʻeku ʻamanaki-tōnoá. Naʻá ku malava ai ke tokangaʻi ʻa hoku husepānití ʻi ʻapi ʻo aʻu ki heʻene toki mate ʻi Nōvema 1994, ʻi hono taʻu 76. Naʻá ma mali ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 57, pea naʻe mamata ai ʻa Emmas ki he ngata ʻa e tapuí ki muʻa ke ne maté. Ka ʻoku ou kei tengihia pē ʻa e mole ʻa hoku kaumeʻa faitōnungá.

Hili ʻeku hoko ko ha uitoú, ko hoku foha-ʻi-he-fonó naʻá ne fua ʻa e fatongia ʻo e ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokonaki ki hono uaifí mo e fānau ʻe toko nimá kae pehē foki kia au. Ko e meʻa fakamamahí, hili haʻane puke taimi nounou, naʻá ne mate ai ʻi ʻAokosi 2000. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻe heʻeku taʻahiné ʻa e meʻakai mo e nofoʻanga kia kimautolú? Naʻá ku toe ʻiloʻi ai ʻa e tokanga mai ʻa Sihova kia kimautolú pea ko e moʻoni ko ha “tamai [ia] ki he tamai mate, mo e fakamāu ʻoku tokanga ki he fefine uitou.” (Sāme 68:5) Ko Sihova, fakafou ʻi heʻene kau sevāniti ʻi he māmaní, naʻá ne tokonaki mai ha fale foʻou fakaʻofoʻofa. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko iá? ʻI he sio ʻa e fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua ʻi heʻemau fakatahaʻangá ki homau tuʻunga fakamamahí, naʻa nau langa ha fale maʻamautolu ʻi ha uike pē ʻe nima! Ko e fanga tuongaʻane mei he ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻa ia ko e kau tō pilikí naʻa nau haʻu ʻo tokoni. Ko e ʻofa mo e anga-lelei naʻe fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni kotoa ko ení ne maongo ia kia kimautolu koeʻuhi ko e ʻapi naʻa nau langa maʻamautolú naʻe lelei ange ia ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e tokolahi ʻo kinautolú. Ko e fakahāhā ko eni ʻo e ʻofá ʻe he fakatahaʻangá naʻe ʻoatu ai ʻa e fakamoʻoni lelei ki homau feituʻu kaungāʻapí. ʻI heʻeku mohe he poʻulí, ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē kuó u ʻi Palataisí! ʻIo, ko homau ʻapi foʻou fakaʻofoʻofá ʻoku faʻu ia mei he pilikí mo e simá, kae hangē ko ia kuo fakamatala ki ai ʻa e fuʻu tokolahi, ko ha fale ia naʻe langa moʻoni ʻaki ʻa e ʻofá.​—Kaletia 6:10.

Tokanga Hokohoko ʻa Sihová

Neongo ʻi he taimi ʻe niʻihi kuó u ʻi he tuʻunga ai ʻo e mātuʻaki ʻamanaki-tōnoá, kuo anga-lelei mai ʻa Sihova kiate au. Ko e toko fitu ʻo ʻeku fānau ʻe toko hivá ʻoku nau kei moʻuí, pea ko e tokolahi ʻo hoku fāmili he taimi ní ko e toko 123. He houngaʻia ē ko au ʻi he tauhi faitōnunga ʻa e fuʻu tokolahi ʻo kinautolu kia Sihová!

ʻI he ʻahó ni, ʻi hoku taʻu 82, ʻoku ou fonu ʻi he fiefiá heʻeku sio ki he meʻa kuo fakahoko ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi Malauií. ʻI he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻe faá pē, kuó u mamata ai ki he lahi ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá kuo tupulaki mei he tahá ʻo laka hake ʻi he 600. ʻOku mau toe maʻu he taimí ni ha ʻōfisi vaʻa foʻou ʻi Lilongwe, pea ʻoku mau fiefia ʻi ha tafe taʻefakangatangata mai ʻo e meʻakai fakatupu mālohi fakalaumālié. ʻOku ou ongoʻi moʻoni kuó u aʻusia ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ʻi he Aisea 54:​17, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi mai ai kia kitautolu: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa.” Hili ʻa e tauhi kia Sihova ʻo laka hake he taʻu ʻe 50, ʻoku ou tuipau ko e hā pē ha ngaahi ʻahiʻahi te tau fehangahangai nai mo ia, ʻoku tokanga mai maʻu pē ʻa Sihova kia kitautolu.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fakamatala lahi ange ki he hisitōlia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Malauií, sio ki he 1999 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 149-223, naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko hoku husepānití, ko Emmas, naʻe papitaiso ʻi ʻEpeleli 1951

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko ha kulupu ʻo e kau talafekau loto-toʻá

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

Ko ha fale naʻe langa ʻaki ʻa e ʻofá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share