Talatupuʻa 6: ʻOku Hōifua ʻa e ʻOtuá ki he Ngāueʻaki ʻi he Lotú ʻa e ʻĪmisí mo e Fakatātā Fakalotú
Ko e hā e tupuʻanga ʻo e talatupuʻá? “Naʻe ʻikai ʻiloa ʻa e ʻīmisí ʻi he lotu ʻa e muʻaki kau Kalisitiané . . . Ko e fakahū mai ʻo e ʻīmisí ki he siasí ʻi he senituli hono 4 mo e 5 naʻe fakatonuhiaʻi ia ʻi he tui ko e kakai taʻeakó ʻe lava ke nau ako lelei ange mei ai ʻa e moʻoni ʻo e lotu faka-Kalisitiané ʻi he ako mei he malangá pe ngaahi tohí.”—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, ʻa McClintock mo Strong, Voliume 4, peesi 503 mo e 504.
Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú? “ʻOua te ke ngaohi maʻau ha tamapua, pe ha momoʻi fakatātā ʻo ha meʻa ʻo e langi ʻi ʻolunga na, pe ʻo mamani ʻi lalo ni, pe ʻo e tahi ʻi lolofonua. ʻOua te ke hū ki ai, pea ʻoua te ke tauhi ki ai.” (Ekisoto 20:4, 5) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: “Siʻi fanau, taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.”—1 Sione 5:21.
Ko e ngaahi ʻīmisí, hangē ko ia ʻoku taukaveʻi ʻe he ngaahi siasí, ko ha founga pē ia ke fakaofiofi ai mo fakalāngilangiʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fakafofongaʻí? “ʻUluakí,” ko e fakamatala ia ʻa e Encyclopedia of Religion, “naʻe fakahoko tefito nai ʻe he ʻīmisí ʻa e taumuʻa ko e fakahinohino [fakafaiako] mo e meʻa teuteu; ʻi ha tuʻunga, ko ha fakaʻuhinga ia ke taukapoʻi ʻaki ʻa hono ngāueʻakí. Ka naʻe vave ʻenau hoko ko e meʻa ke fai ki ai ʻa e lotú. Naʻe moʻoni eni tautefito ʻi he ngaahi fakatātā fakalotu naʻe hoko ko ha meʻa tuʻu-ki-muʻa ʻi he lotu ʻOfotokisī Hahaké.” Kae kehe, naʻe tonu ʻa hono ʻeke ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “Te mou fakatatau ki ahai ae Otua? bea koeha ha fakatātā te mou fakatatau kiate ia?”—Aisea 40:18, PM.
Fakafehoanaki ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ko ení: Aisea 44:13-19; Ngāue 10:25, 26; 17:29; 2 Kolinito 5:7
MOʻONIʻI MEʻA:
ʻOku ʻikai hōifua e ʻOtuá he ngāueʻaki e ʻīmisí mo e fakatātā fakalotú
SIʻAKI ʻA E TALATUPUʻÁ, PIPIKI KI HE MOʻONÍ
Ko e hā ʻe lava ke tau fakaʻosiʻaki mei he vakai nounou ko eni ki he talatupuʻa ʻoku kei akoʻi ʻe he siasi lahi? Ko e “talatubua [faka-Kalisi, myʹthos] nae fakatubu e he boto fakakākā” ko ení ʻoku ʻikai lava ke tatau ia mo e moʻoni faingofua mo fakafiemālie ʻi he Tohi Tapú.—2 Pita 1:16, PM.
Ko ia ai, ʻi ha loto-moʻoni, ʻoua ʻe toumoua ke fakafehoanaki ki he Folofola ʻa e ʻOtuá—ʻa e matavai ʻo e moʻoní—ʻa e meʻa kuo akoʻi kiate koé. (Sione 17:17) ʻE fakamoʻoniʻi leva ai ʻa e palōmesi ko ení ʻi ho tuʻungá: “ʻE faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.”—Sione 8:32.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
[Maʻuʻanga Tā ʻi he peesi 9]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.