Fai ha Fakamoʻoni ki he Kau Kaʻate ʻa e ʻEmipolá
Ko e taʻú ko e 59 T.S. ʻOku hū atu ha kau pōpula tokolahi ki Loma ʻi he matapā Porta Capena ʻi hono leʻohi kinautolu ʻe ha kau sōtia ʻoku nau ongosia ʻi he fonongá. ʻI he Moʻunga Palatine ʻoku tuʻu ai ʻa e palasi ʻo ʻEmipola Neló, naʻe leʻohi ia ʻe he kau sōtia ʻa e ʻemipolá ʻa ia naʻe hunuki ʻa e ngaahi heletā ʻi honau teunga faka-Loma fakaʻofisialé.a Ko senituliō Suliasi ʻokú ne taki atu ʻene kau pōpulá ʻo nau fakalaka atu ʻi he feituʻu fakapuleʻanga faiʻanga fakataha ʻa e kakai Lomá ʻo nau kaka hake ʻi he Moʻunga Viminal. ʻOku nau fakalaka atu ʻi ha ngoue ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻōlita lahi ki he ngaahi ʻotua Lomá pea nau fou atu foki ʻi ha veʻe malaʻe faiʻanga fakatē ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e ngaahi ako tau.
Ko ha tā-tongitongi ʻo e kau sōtia ʻa e ʻemipolá naʻe fai ʻa e fakakaukau naʻe mei he ʻĀleso ʻo Kalautiasí, naʻe langa ʻi he 51 T.S.
ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau pōpulá ʻa e ʻapositolo ko Paulá. ʻI he ngaahi māhina ki muʻa ʻi he taimi naʻá ne ʻi ha vaka ai naʻe fepaleʻekina holo ʻe he matangí, naʻe tala ange ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Paula: “Kuo pau ke ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sisá.” (Ngā. 27:24) ʻOku teu ke hokosia ʻe Paula ʻa e meʻa ko iá? ʻI heʻene hanga hake ke sio ki he kolomuʻa ʻo e ʻEmipaea Lomá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku haʻu ai ki hono ʻatamaí ʻa e ngaahi lea naʻe leaʻaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he Taua ko ʻAnitoniá ʻi Selusalema. “Loto-toʻa pē koe!” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “He hangē pē ko hoʻo fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo au ʻi Selusalemá, kuo pau ke ke toe faifakamoʻoni pehē pē foki ʻi Loma.”—Ngā. 23:10, 11.
Mahalo ʻoku tuʻu ʻa Paulá ke sio ki he Castra Praetoria—ko ha fuʻu kolotau mo hano ʻā piliki kulokula māʻolunga pea ko ʻolungá ʻoku ʻaaʻi fakakolotau pea ʻoku ʻi ai mo hono ngaahi taua. Naʻe ʻi ai ʻa e vāhenga-tau ʻe 12 ʻo e kau kaʻate ʻa e ʻemipolá, mo ha ngaahi vāhenga-tau ʻo e kau polisi ʻo e koló, ʻo kau ai ʻa e kau tau heka hoosi.b Ko e fuʻu langá ni naʻe fakamanatu ai ki he kakaí ʻa e fuʻu mafai ʻo e ʻemipolá. Koeʻuhi ʻoku tokangaʻi ʻe he kau kaʻate ʻa e ʻemipolá ʻa e kau pōpula mei he ngaahi vahefonuá, ʻoku taki atu ʻe Suliasi ʻene kulupú ʻo nau kolosi atu ʻi he taha ʻo e ngaahi matapā tefito ʻe faá. Hili ha fononga fakatuʻutāmaki ʻi ha ngaahi māhina, naʻe faifai pē ʻo ne aʻu mai mo ʻene kau pōpulá ki he feituʻu naʻe fakataumuʻa ki ai ʻenau fonongá.—Ngā. 27:1-3, 43, 44.
MALANGA ʻA E ʻAPOSITOLÓ “ʻO ʻIKAI TAʻOFIA”
Lolotonga ʻa e folaú, naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e ngaahi vīsone fakaʻotua ʻo ne fakahaaʻi ai ʻe hao moʻui ʻa e kau kauvaká kotoa ʻi ha tūkia ʻa e vaká. Ko e huhu ʻa ha ngata uʻu kona naʻe ʻikai ai hoko ha faingataʻa kiate ia. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e kakai naʻe puke ʻi he motu ko Mēlitá, ʻa ia naʻe kamata pehē ai ʻe he kakai ʻo e feituʻú ko ha ʻotua ia. Ko e ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko eni naʻe hokó kuo pau pē naʻe talanoaʻi ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau kaʻate tui fakafaʻahikehe ʻa e ʻemipolá.
Kuo ʻosi fetaulaki ʻa Paula mo ha fanga tokoua mei Loma ʻa ia naʻa nau ‘haʻu ke feʻiloaki mo ia ʻi he Faiʻanga Fakatau ko ʻApiasí mo e Fale-Talifononga Tuʻu-Tolú.’ (Ngā. 28:15) Ka ʻi he tuʻunga ko ha pōpulá, ʻe lava fēfē ke ne fakahoko ʻene holi ke talaki ʻa e ongoongo leleí ʻi Lomá? (Loma 1:14, 15) ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ko e kau pōpulá ʻe tuku atu ki he kapiteni ʻo e kau kaʻaté. Kapau ʻoku pehē, ngalingali naʻe ʻave ʻa Paula ki he pule kaʻate ʻa e ʻemipolá ʻa ia ko Afranius Burrus, ngalingali ko e tokotaha maʻu mafai hono ua hake pē ia ki he ʻemipolá.c Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻi he ʻikai leʻohi ʻe ha kau senitulioó, ko e leʻo ʻo Paula he taimi ní ko ha sōtia anga-maheni pē ʻe taha ʻa e ʻemipolá. ʻOku fakaʻatā ʻa Paula ke ne fai ha fokotuʻutuʻu ki hono nofoʻanga ʻoʻoná pea ʻoku fakaʻatā ke fai atu ha ʻaʻahi kiate ia peá ne malanga kia kinautolu “ʻo ʻikai taʻofia.”—Ngā. 28:16, 30, 31.
FAIFAKAMOʻONI ʻA PAULA KI HE IIKI MO E LALAHI
ʻĀ ʻo Castra Praetoria ʻi heʻene hā ʻi he ʻaho ní
Lolotonga hono ngaahi ngafa fakaefakamāú, ʻoku fakaʻekeʻeke nai ai ʻe Burrus ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻi he palasí pe ʻi he kemi ʻa e kau kaʻate ʻa e ʻemipolá, ki muʻa ke ʻoatu ʻa e keisí kia Neló. ʻOku ʻikai tukuange ʻe Paula ʻa e faingamālie makehe ko eni ke ne “faifakamoʻoni fakatouʻosi ki he iiki mo e lalahi.” (Ngā. 26:19-23) Pe ko e hā pē nai ʻa e fakafuofua ʻa Burrus, ʻoku ʻikai ʻave ʻa Paula ki he pilīsone ʻi he kemi ʻa e kau kaʻate ʻa e ʻemipolá.d
Ko e fale nofo totongi ʻo Paulá ʻoku lahi feʻunga kiate ia ke ne talitali ki ai ʻa e “kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e kau Siú” pea ke faifakamoʻoni kia kinautolu pea pehē ki he ‘tokolahi ange ʻo e niʻihi kehe naʻa nau haʻu kiate ia ki hono nofoʻangá.’ ʻI he ʻikai pau ke nau mavahé naʻe hoko foki ai ʻa e kau sōtia ʻa e ʻemipolá ko ʻene kau fanongo ʻa ia naʻa nau fanongo kiate ia ʻi heʻene “fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki” ki he kau Siú fekauʻaki mo e Puleʻangá mo Sīsū, “mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi.”—Ngā. 28:17, 23.
Lolotonga ʻa e nofo pōpula ʻa Paulá, naʻe fanongo kiate ia ʻa e kau sōtiá ʻi heʻene fakamatala kae hiki ʻa e ngaahi tohí
Ko e vāhenga-tau ʻo e kau kaʻate ʻa e ʻemipolá ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻi he palasí ʻoku fetongi fakaʻaho ia ʻi he houa hono valú. ʻOku toe fetongi maʻu pē mo e kaʻate ʻa Paulá. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua ʻo e nofo pōpula ʻa e ʻapositoló, ʻoku fanongo atu kiate ia ʻa e kau sōtiá ʻi heʻene fakamatala kae hiki ʻa e ngaahi tohí ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesō, Filipai, Kolose, mo e kau Kalisitiane Hepeluú pea sio ʻi heʻene hiki tonu ʻe ia ʻa ʻene tohi ki ha Kalisitiane ko hono hingoá ko Filimone. Lolotonga ʻa e tuku pilīsoné, ʻoku tokanga fakafoʻituitui ai ʻa Paula ki ha pōpula hola, ko ʻOnesema, ‘ʻa ia naʻá ne hoko ko ʻene tamai lolotonga ʻa e tuku pilīsoné,’ pea fakafoki ia ki hono ʻeikí. (Flm. 10) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku toe mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Paula ʻi he faʻahinga ʻoku nau leʻohi iá. (1 Kol. 9:22) ʻOku lava ke tau sioloto atu pē kiate ia ʻi heʻene fakafehuʻi ha sōtia fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo e teunga taú pea ngāueʻaki leva ʻa e fakamatalá ʻi ha talanoa fakatātā lelei.—ʻEf. 6:13-17.
“LEA TAʻEMANAVAHĒ ʻAKI ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ”
Ko e tuku pilīsone ʻo Paulá ʻoku tokoni ia ke “laka ki muʻa ai ʻa e ongoongo leleí” ʻi he haʻohaʻonga kotoa ʻo e kau kaʻate ʻa e ʻemipolá pea mo e niʻihi kehé. (Fil. 1:12, 13) Ko e faʻahinga ko ia ʻi he kolotau Castra Praetoria ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi felāveʻi ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá, pea pehē ki he ʻemipolá mo hono fuʻu falé. Ko e fale ko iá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, kau sevāniti, mo e kau pōpula, ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau hoko ko e kau Kalisitiane. (Fil. 4:22) Fakafou ʻi he faifakamoʻoni loto-toʻa ʻa Paulá, ko e fanga tokoua ʻi Lomá ʻoku nau maʻu ʻa e loto-toʻa “ke lea taʻemanavahē ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”—Fil. 1:14.
Pe ko e hā pē hotau ngaahi tuʻungá, te tau maʻu nai ha tokotaha fanongo ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau fai ha ngaahi ngāue kehekehe maʻatautolú
Ko e faifakamoʻoni ʻa Paula ʻi Lomá ko ha toe matavai ia ʻo e fakalototoʻa kia kitautolu ʻi heʻetau ‘malangaʻi ʻa e folofolá, ʻi he ngaahi taimi faingamālie mo e ngaahi taimi faingataʻa.’ (2 Tīm. 4:2) Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau nofo fale ʻi he ngaahi ʻapi tauhiʻanga vaivai pe ʻi he ngaahi falemahaki, pe aʻu ʻo tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻetau tuí. Pe ko e hā pē hotau ngaahi tuʻungá, te tau maʻu nai ha tokotaha fanongo ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku haʻu kia kitautolú, mahalo ke tokangaʻi kitautolu pe ke fai ha ngaahi ngāue kehekehe maʻatautolu. ʻI he taimi ʻoku tau faifakamoʻoni loto-toʻa ai ʻi he taimi kotoa pē, ʻoku tau siotonu ai ‘ʻoku ʻikai lava ke haʻisia ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.’—2 Tīm. 2:8, 9.
a Sio ki he puha ʻoku fakakaveinga “Ko e Kau Kaʻate ʻa e ʻEmipolá ʻi he ʻAho ʻo Neló.”
b Ko ha vāhenga-tau Loma ko ha kulupu ia ʻo e kau sōtia ʻoku aʻu ki he toko 1,000.
c Sio ki he puha ʻoku fakakaveinga “Sextus Afranius Burrus.”