LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 2/15 p. 8-12
  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi Hotau Tofiʻa Fakalaumālié?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi Hotau Tofiʻa Fakalaumālié?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FEHANGAHANGAI ʻA E KAKAI ʻA SIHOVÁ MO HA POLE
  • ʻOKU ʻIKAI FOʻOU ʻA E TOLU-TAHAʻI-ʻOTUÁ
  • FAKAEʻA HAKE ʻA E TAFAʻAKI KOVI ʻO E NGĀUE FAKAFAʻAHIKEHÉ!
  • ʻOKU FAINGATAʻAʻIA ʻA E KAU MATÉ ʻI HA MĀMANI ʻE TAHA?
  • “FAKATAUʻATĀINA KUO FAI ʻE HE HUHUʻI”—MĀTUʻAKI MAHUʻINGA
  • TUTUI ATU KO E KAKAI MAʻÁ E HUAFA ʻO SIHOVÁ!
  • Naʻe Tupulaki Fēfē ʻa e Tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtua?
    ʻOku Totonu Ke Ke Tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtua?
  • ʻOku Totonu ke Ke Tui ki Ai?
    ʻOku Totonu Ke Ke Tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtua?
  • Konga 1—Naʻe Akoʻi ʻe Sīsū mo ʻEne Kau Ākongá ʻa e Tokāteline ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 2/15 p. 8-12

ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi Hotau Tofiʻa Fakalaumālié?

“[Naʻe] fakahanga ʻe he ʻOtuá ʻene tokangá . . . ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.”—NGĀ. 15:14.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Fakamatalaʻi ha foʻi tokāteline taʻefakatohitapu, pea fakahaaʻi ʻa e founga kuo maluʻi ai kitautolu mei he tui ki aí.

  • Kuo anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté?

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová pea mo e ʻīsiu ʻo e anga-tonú ʻa ia ʻoku felāveʻi mo iá?

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e “fakahekeheke ʻo Tevita,” pea naʻe anga-fēfē ʻa e teu ke toe langa iá? (e) Ko hai ʻoku ngāue fakataha ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní?

LOLOTONGA ha fakataha mahuʻinga ʻa e kulupu pulé ʻi Selusalema ʻi he 49 T.S., naʻe pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Kuo fakamatala fakaʻāuliliki ʻa Simioni [Pita] ki he anga hono fakahanga ʻe he ʻOtuá ʻene tokangá ʻi he ʻuluaki taimí ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá. Pea ko e meʻá ni ʻoku fehoanaki ia mo e lea ʻa e Kau Palōfitá, ʻo hangē tofu pē ko ia kuo tohi, ‘ʻI he hili ʻa e ngaahi meʻá ni te u foki mai ʻo toe langa ʻa e fale ʻo Tēvitá ʻa ia kuo holó; te u toe langa ʻa hono ngaahi maumaú mo toe fokotuʻu ia, koeʻuhi ke kumi tōtōivi kia Sihova ʻa e kakai ʻoku toé, fakataha mo e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa, ʻa e kakai ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafá, ko e folofola ia ʻa Sihova, ʻa ē ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo ʻiloa talu mei muʻá.’”—Ngā. 15:13-18.

2 Naʻe holo ʻa e “fakahekeheke [pe fale fakatuʻi] ʻo Tevita” ʻi he taimi naʻe fakahifo ai mei he taloní ʻa Tuʻi Setekaiá. (ʻĒm. 9:11) Kae kehe, ko e “fakahekeheke” ko iá ʻe toe langa ia pea ko e hako ʻo Tēvita ko Sīsuú ʻa hono Tuʻi tuʻuloá. (ʻIsi. 21:27; Ngā. 2:29-36) Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sēmisi ʻi he fakataha fakahisitōlia ko iá, ko e kikite ko eni ʻa ʻĒmosí naʻe fakahoko ia ʻi hono fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi ʻea ʻo e Puleʻangá fakatouʻosi mei he kau Siú mo e kau Senitailé. ʻI he ʻahó ni, ko ha toenga ʻo e kau Kalisitiane paní mo e laui miliona ʻo e “fanga sipi kehe” ʻa Sīsuú ʻoku nau kau fakataha ʻi hono talaki ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova.—Sione 10:16.

FEHANGAHANGAI ʻA E KAKAI ʻA SIHOVÁ MO HA POLE

3, 4. Naʻe anga-fēfē ʻa e hao fakalaumālie ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi Pāpiloné?

3 ʻI he taimi naʻe taki pōpula ai ʻa e kau Siú ki Pāpiloné, naʻe hā mahino naʻe holo ʻa e “fakahekeheke ʻo Tevita.” Koeʻuhi naʻe mafolalahia ʻa e lotu loí ʻi Papilōnia, naʻe anga-fēfē ʻa e hao fakalaumālie ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá lolotonga honau fakaheeʻi taʻu ʻe 70 ʻi aí mei he 607 K.M. ki he 537 K.M.? Naʻe tatau pē ia mo e founga ʻoku tau hao ai ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová ʻi he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané. (1 Sio. 5:19) Kuo tokoni ha tofiʻa fakalaumālie lahi ke ʻai ai ke malava ʻa e hao ko iá.

4 ʻI he tuʻunga ko e konga hotau tofiʻa fakalaumālié, ʻoku tau maʻu ʻa e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá. Ko e kau Siu fakaheeʻi ki Pāpiloné naʻe ʻikai te nau maʻu kakato ʻa e Folofola Māʻoniʻoní, ka naʻa nau maʻu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e Lao ʻa Mōsesé, fakataha mo hono Fekau ʻe Hongofulú. Naʻa nau ʻilo ʻa e “ngaahi hiva ʻo Saione,” naʻe lava ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi palōveepi lahi, pea naʻa nau maheni mo e ngaahi ngāue ʻa e muʻaki kau sevāniti ʻa Sihová. ʻIo, ko e kau fakaheeʻi ko iá naʻa nau tangi ʻi heʻenau manatuʻi ʻa Saioné, pea naʻe ʻikai ngalo ʻia kinautolu ʻa Sihova. (Lau ʻa e Saame 137:1-6.) Naʻe ʻai ai kinautolu ʻe he meʻa ko iá ke nau kei moʻui fakalaumālie naʻa mo ʻenau ʻi Pāpiloné, ʻa ia naʻe lahi hono ngaahi tokāteline mo e ngaahi ouau loí.

ʻOKU ʻIKAI FOʻOU ʻA E TOLU-TAHAʻI-ʻOTUÁ

5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻo e toluʻi-ʻotua, pe tolu-tahaʻi-ʻotua ʻo e ngaahi lotú ʻoku tau maʻu mei Pāpilone mo ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá?

5 Ko e toluʻi-ʻotua, pe tolu-tahaʻi-ʻotua ʻa e ngaahi lotú, ko ha tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e lotú ʻi Pāpilone. Ko e taha ʻo e toluʻi-ʻotua ʻo Pāpiloné naʻe faʻuʻaki ia ʻa Sini (ko ha ʻotua ʻo e māhiná), Sāmesi (ko ha ʻotua ʻo e laʻaá), mo ʻIsitā (ko ha ʻotua fefine ʻo e fakafanaú mo e taú). ʻI ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá, ko ha ʻotua naʻe faʻa fai ʻa e vakai ki ai naʻá ne mali mo ha ʻotua fefine ʻa ia naʻá ne fanauʻi kiate ia ha foha, ʻo “faʻu ai ha toluʻi-ʻotua pe tolu-tahaʻi-ʻotua ʻa ia ko e tamaí, ka, naʻe ʻikai maʻu pē ko e pulé ia, naʻá ne fiemālie pē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene maʻu ʻa e ngafa ko e hoa ia ʻo e kuiní, lolotonga iá naʻe kei hoko pē ʻa e ʻotua fefiné ko e ʻotua tefito ia ʻo e feituʻú.” (New Larousse Encyclopedia of Mythology) Ko e toluʻi-ʻotua ʻe taha ʻo ʻIsipite naʻe faʻuʻaki ia ʻa e ʻotua ko ʻOsilisi, ko e ʻotua fefine ko ʻĪsisi, mo hona foha ko Hōlusi.

6. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, pea kuo anga-fēfē hono maluʻi kitautolu mei he tui ki he hala ko iá?

6 Ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻi ai hono toluʻi-ʻotua—ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he haʻa faifekaú ko e Tamaí, ko e ʻAló, mo e laumālie māʻoniʻoní ko e ʻOtua pē ia ʻe taha. Ka ko hano ʻohofi ia ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻo ʻai ai ia ke ne hā ko ha konga ia ʻo e toko tolu ʻi he taha—ko hono olá, ko e vahe tolu pē ia ʻe taha ʻo ha tuʻunga-ʻotua ʻoku taku. Kuo maluʻi ʻa e kakai ʻa Sihová mei he tui ki he ngaahi hala ko iá koeʻuhí ʻoku nau loto-tatau mo e ngaahi lea fakamānavaʻi ko ení: “Fanongo mai, ʻa Isileli, Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova ia.” (Teu. 6:4) Naʻe toe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e fakamatala ko iá, pea ʻe ʻi ai ha Kalisitiane moʻoni ʻe taʻelototatau mo Ia?—Mk. 12:29.

7. Ko e hā ʻoku taʻemalava ai ki ha taha ʻoku tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ke papitaiso ko hano fakahāhā ʻo ha fakatapui totonu ki he ʻOtuá?

7 Ko e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻoku tuʻu fehangahangai ia mo e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke “ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní.” (Māt. 28:19) Ke papitaiso ko ha Kalisitiane moʻoni pea hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kuo pau ki ha tokotaha ke ne tui ki he tuʻunga aoniu ʻo e Tamaí, ʻa Sihova, pea pehē ki he tuʻunga mo e mafai ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū. Ko e tokotaha teu papitaisó kuo pau foki ke ne tui ko e laumālie māʻoniʻoní ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ha konga ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua. (Sēn. 1:2) Ko ha tokotaha ʻoku hokohoko atu ʻene tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá heʻikai malava ke papitaiso ia ko hano fakahāhā ʻo ha fakatapui totonu kia Sihova ko e ʻOtuá. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono maluʻi kitautolu ʻe hotau tofiʻa fakalaumālié mei he tui ki he akonaki taʻefakalāngilangiʻi ʻOtua ko ení!

FAKAEʻA HAKE ʻA E TAFAʻAKI KOVI ʻO E NGĀUE FAKAFAʻAHIKEHÉ!

8. Ko e hā ʻa e vakai ʻa e kau Pāpiloné ki he ngaahi ʻotuá mo e fanga tēmenioó?

8 Ko e fakakaukau fakalotu ʻi Papilōniá naʻe hoko ai ʻo lahi ʻa e ngaahi tokāteline loí, ngaahi ʻotuá, fanga tēmenioó, mo e ngāue fakafaʻahikehé. ʻOku pehē ʻe he The International Standard Bible Encyclopaedia: “Ko e meʻa mahuʻinga hono hoko hake ki he ngaahi ʻotuá ʻi he lotu faka-Pāpiloné ko e fanga tēmenioó ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ke fakamamahiʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻa e faʻahinga mahaki kehekehe ʻo e sinó pe ʻatamaí. Ko ha konga lahi ʻo e lotú ʻoku hā ngali naʻe fakatefito ia ʻi he fāinga mamahi ke faitau mo e fanga tēmeniō ko ení, pea ko e ngaahi ʻotuá naʻe fai ʻa e lotu ki ai ʻi he feituʻu kotoa pē ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fakafepakiʻi ʻa e fanga tēmeniō ko ení.”

9. (a) Hili honau fakaheeʻi ki Pāpiloné, naʻe anga-fēfē maʻukovia ʻa e kau Siu tokolahi ʻe he ngaahi fakakaukau fakalotu loí? (e) ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e kau loto-lelei ki he ngaahi meʻa felāveʻi mo e fanga tēmenioó?

9 Hili honau fakaheeʻi ki Pāpiloné, naʻe maʻukovia ʻa e kau Siu tokolahi ʻe he ngaahi fakakaukau taʻefakatohitapú. ʻI he hū mai ʻa e ngaahi fakakaukau faka-Kalisí, naʻe tuʻu laveangofua ai ʻa e kau Siu tokolahi ki he pule fakatēmenioó koeʻuhí naʻa nau ohi ʻa e fakakaukau ʻoku malava ʻa e fanga tēmenioó ke hoko ʻo kovi pe lelei. ʻOku maluʻi kitautolu ʻe hotau tofiʻa fakalaumālié mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo ʻetau kau loto-lelei ʻi he ngaahi meʻa felāveʻi mo e fanga tēmenioó, he ʻoku tau ʻilo naʻe fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tōʻonga fakafaʻahikehe ʻa Pāpiloné. (ʻAi. 47:1, 12-15) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tataki kitautolu ʻe he vakai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngāue fakafaʻahikehé.—Lau ʻa e Teutalōnome 18:10-12; Fakahā 21:8.

10. Ko e hā ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi tui ʻa Pāpilone ko e Lahí?

10 Ko e ngāue fakafaʻahikehé kuo tōʻongaʻaki ia ʻo ʻikai ʻe he kau Pāpiloné pē kae toe pehē foki ki he kau poupou ʻo Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí. (Fkh. 18:21-24) ʻOku pehē ʻe he The Interpreter’s Dictionary of the Bible: “Ko Pāpilone [ko e Lahi] ʻokú ne kātoi ʻo laka hake ʻi he ʻemipaea pe anga fakafonua pē ʻe taha. ʻOku fakamatalaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi founga tefito ʻo e lotú kae ʻikai fakangatangata ki ha feituʻu fakasiokālafi pe ki ha vahaʻa taimi pau.” (Vol. 1, p. 338) ʻI he fonu ʻi he ngāue fakafaʻahikehé, tauhi ʻaitolí, mo e ngaahi angahala kehé, ʻoku kei tuʻu pē ʻa Pāpilone ko e Lahi ia—ka heʻikai ke fuoloa.—Lau ʻa e Fakahā 18:1-5.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga kuo tau pulusi fekauʻaki mo e ngāue fakafaʻahikehé?

11 Naʻe talaki ʻe Sihova: ‘ʻOua naʻa mou fai ʻa e talotalo kovi.’ (Liv. 19:26) Naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakakaukau ʻo e senituli hono 19 ʻa e tōʻonga ʻo e ngāue fakafaʻahikehé, ʻa ia naʻe faʻa ui ia ʻoku fakalaumālie pē ia. Ko ia ai, naʻe pehē ʻe he Zion’s Watch Tower ʻo Mē 1885: “Ko e tui ʻoku moʻui ʻa e maté ʻi ha feituʻu pe tuʻunga kehe ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ke foʻou. Naʻe hoko ia ko e konga ʻo e lotu ʻo e kuonga muʻá, pea ko e aka tefito ia ʻo e talatupuʻa kotoa pē.” Naʻe tānaki mai ʻi he kupú ko e fakakaukau taʻefakatohitapu fekauʻaki mo e fetuʻutaki ʻa e kau maté mo e kau moʻuí “kuó ne ʻomai ʻa e mālohi mo fūfuuʻi ʻa e tōʻonga kākā kuo fai ʻe he ‘fanga tēmenioó’ ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi laumālie taʻesino ʻo e tangatá. Kuo nau ngāueʻaki vēkeveke ʻa e founga ko eni ʻo hono fūfuuʻi honau tuʻunga totonú, pea ko ia ai kuo hokohoko atu ʻenau tākiekina ʻa e ʻatamai mo e moʻui ʻa e tokolahi.” Ko e kiʻi tohi ki muʻa ko e What Say the Scriptures About Spiritism? naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi fakatokanga meimei tatau, ʻo hangē pē ko ia ko ʻetau ʻū tohi ki muí ni maí.

ʻOKU FAINGATAʻAʻIA ʻA E KAU MATÉ ʻI HA MĀMANI ʻE TAHA?

12. ʻI hono fakamānavaʻí, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Solomone fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté?

12 Ko e “faʻahinga kotoa kuo nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní” ʻe lava ke nau tali ʻa e fehuʻi ko iá. (2 Sio. 1) ʻOku tau loto-tatau moʻoni mo e ngaahi lea ʻa Solomone: “ʻOku lelei hake ha kuli moʻui ʻi ha laione mate. He ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa . . . Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi; he ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi Lolofonua [faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá], ʻa e feituʻu ʻoku ke fononga ki ai.”—Koh. 9:4, 5, 10.

13. Ko e hā ʻa e tui naʻe tali ʻe he kau Siú mei he lotu mo e anga fakafonua faka-Kalisí?

13 Naʻe tala ʻe Sihova ki he kau Siú ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e kau maté. Ka ʻi he taimi naʻe puleʻi ai ʻe he kau pule Kalisí ʻa Siuta mo Sīliá, naʻa nau feinga ke ʻai ʻa e kakaí ke nau tali ʻa e lotu mo e anga fakafonua faka-Kalisí. Ko hono olá, naʻe kamata ke tui ai ʻa e kau Siú ko ha konga taʻehāmai ʻo e tangatá ʻoku moʻui atu ia ʻi he mate ʻa e sinó. Naʻa nau tui ko e konga taʻehāmai ko ení ʻoku ʻalu ia ki ha māmani ʻe taha pea ʻoku fakamamahiʻi ai. Naʻe ʻikai ko e kau Kalisí naʻa nau fuofua tui ki ha feituʻu taʻehāmai ʻo e faingataʻaʻiá. Ko e tohi ko e The Religion of Babylonia and Assyria ʻoku pehē ai naʻe tui ʻa e kau Pāpiloné naʻe ʻi ai ʻa e māmani ʻe taha naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua mo e fanga tēmeniō mālohi naʻa nau fakamamahiʻi ʻa e kakaí. ʻOku hā mahino naʻe tui ʻa e kau Pāpiloné ko e konga ʻo e tangatá ʻoku moʻui atu ia ʻi he mate ʻa e sinó.

14. Ko e hā naʻe ʻilo ʻe Siope mo ʻĒpalahame fekauʻaki mo e maté mo e toetuʻú?

14 Neongo naʻe ʻikai maʻu ʻe he tangata māʻoniʻoni ko Siopé ʻa e Folofolá, naʻá ne ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté. Naʻá ne toe ʻilo foki ko Sihová ko ha ʻOtua anga-ʻofa ʻa ia kuó ne maʻu ha holi ke fokotuʻu hake ia. (Siope 14:13-15) Naʻe tui foki ʻa ʻĒpalahame ki he toetuʻú. (Lau ʻa e Hepelū 11:17-19.) Ko e kau tangata ko ení ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ke nau tui ko e kau maté ʻoku moʻui atu ʻi ha toe feituʻu kehe. ʻOku taʻemalava ke fokotuʻu hake ha taha ʻoku ʻikai lava ke mate. Naʻe tokoniʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Siope mo ʻĒpalahame ke na maʻu ʻa e tui ki he toetuʻú. Ko e ngaahi moʻoni ko ení ko e toe konga ia ʻo hotau tofiʻá.

Kuo Anga-Fēfē Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Tui ʻOku Loí?

“Fanongo mai, ʻa ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova ia.”—Teu. 6:4

ʻʻOua naʻa mou fai ʻa e talotalo kovi.ʻ​—Liv. 19:26

“Ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.”—Koh. 9:5, 10

“FAKATAUʻATĀINA KUO FAI ʻE HE HUHUʻI”—MĀTUʻAKI MAHUʻINGA

15, 16. Kuo anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté?

15 ʻOku tau houngaʻia ʻi hono toe fakaeʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻene founga ke fakahaofi kitautolu mei he tofiʻa tukufakaholo ʻo e angahala mo e mate meia ʻĀtamá. (Loma 5:12) ʻOku tau ʻilo ko Sīsuú “naʻe ʻikai haʻú ke tauhi fakasevāniti ki ai, ka ke ngāue fakasevāniti pea ke foaki ʻene moʻuí ko ha huhuʻi ko e fetongi ʻo e tokolahi.” (Mk. 10:45) He lelei ē ke ʻilo fekauʻaki mo e “fakatauʻatāina kuo fai ʻe he huhuʻi naʻe totongi ʻe Kalaisi Sīsuú”!—Loma 3:22-24.

16 Naʻe fiemaʻu ki he kau Siu mo e kau Senitaile ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá pea ngāueʻi ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. He ka ʻikai, heʻikai malava ke nau maʻu ʻa e fakamolemolé. ʻOku tatau pē ʻa e tuʻungá ʻi he ʻahó ni. (Sione 3:16, 36) Kapau ʻoku pipiki ha taha ki he ngaahi tokāteline loí, hangē ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá mo e taʻefaʻamate ʻa e moʻuí, heʻikai malava ke ne maʻu ʻaonga mei he huhuʻí. Ka te tau malava. ʻOku tau ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ‘ʻAlo ʻoku ʻofa ai [ʻa e ʻOtuá], ʻa ia ʻoku fakafou ʻiate ia ʻetau maʻu hotau fakatauʻatāina fakafou ʻi he huhuʻí, ʻa e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.’—Kol. 1:13, 14.

TUTUI ATU KO E KAKAI MAʻÁ E HUAFA ʻO SIHOVÁ!

17, 18. Ko fē ʻe lava ke tau maʻu mei ai ʻa e fakamatala ʻaonga fekauʻaki mo hotau hisitōliá, pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei hono ako iá?

17 ʻOku lava ke leaʻaki ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi akonaki moʻoni ʻoku tau talí, ko ʻetau ngaahi hokosia ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, pea mo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo fakamatelie ʻoku tau maʻú. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu, ko ʻetau ngaahi Yearbook kuo ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala fakafiefia fekauʻaki mo ʻetau ngaahi ngāue ʻi he ngaahi fonua takatakai he foʻi kolopé. Ko hotau hisitōliá ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he ongo foʻi vitiō ko e Faith in Action, Konga 1 mo e 2, pea ʻi he ngaahi tohi hangē ko ia ko e Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom. Pea ko ʻetau ngaahi makasiní ʻoku faʻa ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala fakahangatonu fakalotomāfana fekauʻaki mo e ngaahi kaungātui ʻofeiná.

18 ʻOku tau maʻu ʻaonga mei he vakai mafamafatatau fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e kautaha ʻa Sihová, naʻa mo e kakai ʻIsilelí naʻa nau maʻu ʻaonga mei he fakakaukauloto ki he anga hono fakahaofi ʻe he ʻOtuá kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 12:26, 27) ʻI he tuʻunga ko ha tangata taʻumotuʻa naʻe malava ke ne fakamoʻoni ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá, naʻe ekinaki ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí: “Manatuʻi ʻa e ngaahi ʻaho muʻa, fakakaukau ki he taʻu ʻo e ngaahi toʻutangata: Fehuʻi ki hoʻo tamai, pea te ne tala kiate koe; ki ho kau matuʻa, pea te nau lea kiate koe.” (Teu. 32:7) ʻI he tuʻunga ko e ‘kakai ʻa Sihova moe faga sibi o ʻene goué,’ ko kitautolu kotoa ʻoku tau talaki fiefia hono lāngilangí pea tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāue māfimafí. (Saame 79:13, PM) ʻIkai ko ia pē, ʻoku lelei ke tau sivisiviʻi hotau hisitōliá, ako mei ai, pea palani ki he kahaʻú.

19. Koeʻuhi ʻoku tau fiefia ʻi he maama fakalaumālié, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

19 ʻOku tau houngaʻia ʻi he ʻikai ke tau hē holo he fakapoʻulí ka ʻoku tau fiefia ʻi he maama fakalaumālie mei he ʻOtuá. (Pal. 4:18, 19) Ko ia tau ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea vahevahe faivelenga atu ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé ʻi he laumālie faʻa lotu ko ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEiki Hau ko Sihová ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Ko hoʻo ngaahi fai maʻoniʻoni aʻau pe te u lau. ʻE ʻOtua, kuo ke akoʻi au talu ʻeku siʻi; pea kuo u fakaha hoʻo ngaahi ngaue fakaofo ʻo aʻu ki he taimi ni. Pea ʻoua foki, Elohimi, te ke liʻaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻa mo e ʻuluhina; ʻoua ke u fakaha ki he toʻutangata ʻe taha hoʻo mafimafi, mo ho ivi ki he fuʻu fononga ʻoku laka mai.”—Saame 71:16-18.

20. Ko e hā ʻa e ongo ʻīsiu ʻoku ʻi ai ʻena felāveʻí, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo iá?

20 ʻI he tuʻunga ko e kakai fakatapui ʻa Sihová, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e felāveʻi ʻa e ongo ʻīsiu ʻo e tuʻunga-hau fakaʻotuá pea mo e anga-tonu ʻa e tangatá. Ko e moʻoni, ʻoku tau fanongonongo ʻa e moʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ko Sihova ʻa e Hau Fakalevelevá, ʻa ia ʻokú ne tuha mo ʻetau līʻoa kakató. (Fkh. 4:11) ʻI he ʻiate kitautolu hono laumālié, ʻoku tau toe talaki ai ʻa e ongoongo leleí ki he anga-maluú, haʻihaʻi ʻa e loto-mafesí, pea fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ʻoku mamahí. (ʻAi. 61:1, 2) Neongo ʻa e ngaahi feinga taʻeʻaonga ʻa Sētane ke puleʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻoku tau houngaʻia loloto ʻi hotau tofiʻa fakalaumālié pea ʻoku tau fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá pea fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEiki Hau ko Sihová he taimí ni pea taʻengata.—Lau ʻa e Saame 26:11; 86:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share