LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w14 12/15 p. 27-31
  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuó Ke Maʻú?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuó Ke Maʻú?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NIʻIHI NAʻE ʻIKAI KE NAU HOUNGAʻIA
  • NIʻIHI NAʻA NAU HOUNGAʻIA ʻI HE MEʻA NAʻA NAU MAʻÚ
  • HOUNGAʻIA ʻI HE MEʻA KUÓ KE MAʻÚ
  • KO E HĀ TE KE FAÍ?
  • Ko e Toʻutupu ʻOku Fiefia ʻi he Ngāue ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Kau Talavou​—ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1993
  • Toʻutupu—ʻAi Ke Mālohi Hoʻomou Holi ke Tauhi kia Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kau Talavou, ʻOku Mou Tokateu ki he Kahaʻú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
w14 12/15 p. 27-31
Ko Noa mo hono fāmilí ʻoku nau fiefia ʻi he monū ʻo hono langa ʻa e ʻaʻaké

ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuó Ke Maʻú?

‘Kuo tau tali ʻa e laumālie ʻa ia ʻoku mei he ʻOtuá, ke tau lava ai ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo foaki anga-lelei mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá.’—1 KOL. 2:12.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke houngaʻia ai ʻa e toʻutupú mo e toenga ʻo kitautolú?

  • Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e faʻahinga naʻa nau houngaʻia ʻi honau tofiʻa fakalaumālié?

  • ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa kuó ke maʻú?

1. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e kakai tokolahi fekauʻaki mo e meʻa kuo nau maʻú?

KUÓ KE fanongo ki he pehē ʻe he kakaí, “Kuo toki mahuʻinga ʻa e koloá heʻene molé”? Mahalo pē kuó ke ongoʻi peheni foki. Ko e fakatātaá, ko ha taha ʻoku tupu hake ʻi ha fāmili tuʻumālie ʻoku ʻikai ke ne fuʻu fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kotoa. Pe koeʻuhí ko e ʻikai ke ne taukeí, heʻikai mahinoʻi nai ʻe ha toʻutupu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi he moʻuí.

2, 3. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e toʻutupu Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he meʻa kuo tau maʻú?

2 Kapau ko e toʻutupu koe, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé? Ko e toʻutupu ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ʻoku nau faʻa ʻai ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻo mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi vahaʻangataé. ʻOku nau fiemaʻu nai ha ngāue lelei, ʻapi fakaʻofoʻofa, pe ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika fakamuimui tahá. Kapau ʻoku fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ko ení, te nau tō mei he meʻa mahuʻinga tahá, ʻa ia ko honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Kapau naʻe ʻohake koe ʻe ha ongo mātuʻa Kalisitiane, kuó ke maʻu ha meʻaʻofa fakalaumālie fisifisimuʻa. (Māt. 5:3) Ko e ʻikai ha houngaʻia ʻi ho tofiʻa fakalaumālié ʻe lava ke uesia kovi ai koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

3 ʻOku ʻikai pau ia ke hoko kiate koe. Te tau sivisiviʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe niʻihi te ne tokoniʻi koe ke houngaʻia ʻi ho tofiʻa fakalaumālié. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení te ne tokoniʻi ʻo ʻikai ko e toʻutupú pē ka ko kitautolu kotoa ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kuo ʻomai ʻe Sihová.

NIʻIHI NAʻE ʻIKAI KE NAU HOUNGAʻIA

4. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he 1 Sāmiuela 8:1-5 ʻa e ongo foha ʻo Sāmiuelá?

4 ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he kakai ʻe niʻihi naʻa nau maʻu ha tofiʻa fakalaumālie fisifisimuʻa ka naʻe ʻikai ke nau houngaʻia ai. Naʻe kamata ngāue ʻa e palōfita ko Sāmiuelá kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne fuʻu kei siʻi aí pea mateaki maʻu pē kiate Ia. (1 Sām. 12:1-5) Naʻe fokotuʻu ʻe Sāmiuela ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, ka ko hono ongo fohá, ʻa Sioeli mo ʻApaia, naʻe ʻikai ke na faʻifaʻitaki kiate ia. ʻI hono kehé, naʻá na taʻefaitotonu mo faikovi.—Lau ʻa e 1 Sāmiuela 8:1-5.

5, 6. Ko e hā naʻe hoko ki he ngaahi foha mo e mokopuna ʻo Siosaiá?

5 Naʻe meimei tatau pē mo e ngaahi foha ʻo Tuʻi Siosaiá. Ko Siosaiá ko ha tuʻi faitōnunga ʻa ia naʻá ne ʻofa mo lotu kia Sihova. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻa e tohi Lao ʻa e ʻOtuá pea lau kia Siosaiá, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Sihová. Naʻá ne fakaʻauha ʻa e tauhi ʻaitolí mo e fakahaʻele faʻahikehé mei he fonuá, peá ne fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke talangofua kia Sihova. (2 Tuʻi 22:8; 23:2, 3, 12-15, 24, 25) Naʻe maʻu ʻe hono ngaahi fohá ha tofiʻa fakalaumālie fisifisimuʻa! Ka ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e toko tolu ʻo hono ngaahi fohá mo e mokopuna ʻe taha ko e ngaahi tuʻi ki mui ai, naʻe ʻikai houngaʻia ha taha ʻo kinautolu ʻi he meʻa naʻa nau maʻú.

6 ʻI he taimi naʻe tuʻi ai ʻa e foha ʻo Siosaia ko Sihoaasí, naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” Naʻá ne tuʻi ʻi he māhina pē ʻe tolu pea tuku pilīsone ia ʻe ha Felo ʻIsipite. Naʻá ne mate ki mui ai ʻo mamaʻo mei ʻapi, ʻi he tuʻunga ko ha pōpula. (2 Tuʻi 23:31-34) Hokó, ko hono tokoua ko Sihoiakimí naʻe tuʻi ʻi he taʻu ʻe 11. Ko iá foki naʻe ʻikai ke ne houngaʻia ʻi he meʻa naʻá ne maʻu mei heʻene tamaí. Naʻá ne kovi ʻaupito ʻo pehē ai ʻe Selemaia fekauʻaki mo ia: “Ko hono tanu ko e tanu ʻo ha asi.” (Sel. 22:17-19) Ko e foha ʻo Siosaia ko Setekaiá mo e mokopuna ko Sihoiakiní naʻá na kovi foki mo kinaua pea naʻe ʻikai ke na muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga faitōnunga ʻa Siosaiá.—2 Tuʻi 24:8, 9, 18, 19.

7, 8. (a) Naʻe anga-fēfē hono tukuange ʻe Solomone hono tofiʻa fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻa e faʻahinga naʻa nau tukuange honau tofiʻa fakalaumālié?

7 Naʻe ako ʻa Tuʻi Solomone mei heʻene tamaí, ʻa Tēvita, ʻa e founga ke tauhi ai kia Sihová, ka ki mui ai naʻe ʻikai ke ne houngaʻia ʻi hono tofiʻa fakalaumālié. “ʻI he faifai ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: Pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi heʻene fakafeangai kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hange ko e loto ʻo Tevita ko ʻene tamai.” (1 Tuʻi 11:4) Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe mole meia Solomone ʻa e hōifua ʻa Sihová.

8 Ko e kau tangata kotoa ko ení naʻe ʻi ai honau faingamālie ke ʻiloʻi ʻa Sihova pea fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Ko e meʻa fakamamahí, naʻa nau tukuange honau faingamālié. Ka ʻoku ʻikai tukuange ʻe he toʻutupu kotoa pē honau tofiʻa fakalaumālié. Te tau sio he taimí ni ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe niʻihi ʻo e toʻutupu ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ki ai.

NIʻIHI NAʻA NAU HOUNGAʻIA ʻI HE MEʻA NAʻA NAU MAʻÚ

9. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Noá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupitó? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

9 Naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Noá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito. Naʻa nau maʻu ʻa e monū ke tokoni kia Noa ʻi hono faʻu ʻo e ʻaʻaké ke fakahaofi ʻa e kakaí. Naʻa nau ʻilo ʻa e fiemaʻu ke nau talangofua kia Sihová, pea naʻa nau hū ki he ʻaʻaké ki muʻa ke kamata ʻa e Lōmakí. (Sēn. 7:1, 7) Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe he Sēnesi 7:3 naʻa nau fakahū ʻa e fanga manú ki he ʻaʻaké ke “fakaili ki he ngaahi faʻahinga ke nofo ʻi he funga fonua kotoa.” Naʻe fakahaofi foki mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Koeʻuhí naʻe houngaʻia ʻa e ngaahi foha ʻo Noá ʻi honau tofiʻa fakalaumālié, naʻa nau maʻu ʻa e monū ke tokoni ki hono fakahaofi ʻa e matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoní ʻi he māmaní.—Sēn. 8:20; 9:18, 19.

10. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau talavou Hepelū ʻe toko fā ʻi Pāpiloné ʻenau houngaʻia ʻi honau tofiʻa fakalaumālié?

10 ʻI he taʻu ʻe lauingeau ki mui ai, naʻe fakafisi ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko faá ke muimui ʻi he founga moʻui faka-Pāpiloné. Naʻe puke ʻa ʻAnanaia, Misaeli, ʻAsalaia mo Taniela ʻo ʻave ki Pāpilone ʻi he 617 ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻa nau matātangata mo poto pea naʻe mei malava ke nau lavameʻa ʻaupito ʻi Pāpilone. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia kinautolu honau tuʻungá mo e meʻa naʻa nau akó, pea koeʻuhi ko e meʻá ni naʻe tāpuakiʻi lahi ʻaupito kinautolu ʻe Sihova.—Lau ʻa e Taniela 1:8, 11-15, 20.

11. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi mei he tofiʻa fakalaumālie ʻo Sīsuú?

11 Ko Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lahi taha ʻo ha taha naʻá ne houngaʻia ʻi hono tofiʻa fakalaumālié. Naʻe ʻofa moʻoni ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻe akoʻi ange ʻe heʻene Tamaí. Naʻe hā mahino eni ʻi he taimi naʻá ne pehē ai: “Hangē tofu pē ko hono akoʻi au ʻe he Tamaí ʻoku ou leaʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ko ení.” (Sione 8:28) Naʻá ne fiefia ʻi hono vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne akó mo e niʻihi kehé koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ʻaonga foki mo kinautolu. Naʻá ne pehē: “Kuo pau ke u talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi kolo kehé foki, koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻe fekauʻi mai ai aú.” (Luke 4:18, 43) ʻOku ʻikai fakamahuʻingaʻi ʻe he māmaní ʻa e moʻoni mei he ʻOtuá, pea ko e ʻuhinga ia naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke ʻoua te nau hoko ko e ‘konga ʻo e māmaní.’—Sione 15:19.

HOUNGAʻIA ʻI HE MEʻA KUÓ KE MAʻÚ

12. (a) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e 2 Tīmote 3:14-17 ki he toʻutupu tokolahi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe he toʻutupu Kalisitiané kia kinautolú?

12 Kapau ʻokú ke maʻu ha ongo mātuʻa ʻoku ʻofa kia Sihova, kuó ke maʻu ha tofiʻa fakalaumālie. Ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo Tīmoté ʻe lava ke ngāueʻaki ia kiate koe. (Lau ʻa e 2 Tīmote 3:14-17.) Kuo akoʻi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo Sihova mo e founga ke fakahōifuaʻi ai iá. Mahalo kuó na akoʻi koe mei he taimi naʻá ke kei pēpē aí. Kuo tokoniʻi heni koe “ke ke poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui fakafou ʻi he tui fekauʻaki mo Kalaisi Sīsuú” pea hoko ʻo “teuʻi kakato” ke tauhi ki he ʻOtuá. Ka ʻokú ke houngaʻia moʻoni ʻi he meʻa kuó ke maʻú? ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e kau fakamoʻoni faitōnunga tokolahi kuo nau moʻui ki muʻa ʻiate aú? ʻOku ou laukauʻaki ʻeku hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻOku anga-fēfē ʻeku ongoʻi ʻi he hoko ko e taha ʻo e kakai tokosiʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá? ʻOku ou ʻiloʻi ko ha monū makehe mo fisifisimuʻa ia kuó u maʻú?’

Ko e kau fakamoʻoni faitōnunga ʻa Sihova ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni

ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he hoko ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni faitōnunga ʻa e ʻOtuá, hangē ko e faʻahinga naʻe moʻui ki muʻa ʻiate koé? (Sio ki he palakalafi 9, 10, 12)

13, 14. Ko e hā ʻoku fakataueleʻi ke fai ʻe he niʻihi naʻe ʻohake ʻi he moʻoní, ka ko e hā ʻe fakavalevale ai iá? ʻOmai ha fakatātā.

13 Ko e toʻutupu ʻe niʻihi kuo ʻohake ʻe ha ongo mātuʻa Kalisitiané heʻikai nai ke nau ʻiloʻi hono lelei ʻo e moʻoní mo e palakū ʻo e māmani ʻo Sētané. Kuo aʻu ʻa e niʻihi ʻo fakataueleʻi ke sio ki he anga ʻo e moʻui ʻi he māmaní. Ka te ke kolosi ʻi muʻa ʻi ha kā ʻoku lele koeʻuhí pē ke sio pe te ke lavea pe mate? ʻE fakavalevale ia! Ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau feinga ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi ʻi he māmani ko ení ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e mamahi ʻe lava ke hoko kia kitautolú.—1 Pita 4:4.

14 Ko ha talavou ko Gener naʻe ʻohake ʻi he moʻoní ʻi ʻĒsia. Naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 12. Ka ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻe fakataueleʻi ia ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e moʻui ʻi he māmaní, ʻo ʻamanekina ke maʻu ai ʻa e tauʻatāiná. Naʻe kamata ke loi ʻa Gener ki hono fāmilí pea fai fakapulipuli ʻa e ngaahi meʻá meia kinautolu. ʻI heʻene aʻu ki hono taʻu 15, naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻe niʻihi naʻe fai ʻe hono ngaahi kaumeʻá, hangē ko e inu mo e kapekape. Naʻe haʻu tōmui ʻa Gener ki ʻapi mei he fale hoká mo e vaʻinga keimi komipiuta fakamālohi mo kinautolu. Faifai atu pē naʻá ne fakatokangaʻi ko e ngaahi meʻa naʻá ne faí naʻe ʻikai ke ne fiefia ai, pea naʻá ne ongoʻi loto-mamahi. Kuó ne foki mai he taimí ni ki he moʻoní. ʻOkú ne pehē mei he taimi ki he taimi, ʻoku kei fakataueleʻi pē ia ʻe he māmaní ka ko hono maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku mahuʻinga ange ia kiate iá.

15. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau kotoa fekauʻaki mo iá, tatau ai pē pe naʻe ʻohake kitautolu ʻe ha ongo mātuʻa Kalisitiane pe ʻikai?

15 Neongo kapau ko hoʻo ongo mātuʻá ʻoku ʻikai ʻi he moʻoní, fakakaukau fekauʻaki mo e monū fisifisimuʻa kuó ke ʻiló pea tauhi ki he Tokotaha-Fakatupú! ʻI he kotoa ʻo e kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní, ʻoku fakaeʻa anga-ʻofa atu ʻe Sihova ʻa ia tonu kiate koe. Ko ha tāpuaki moʻoni ia! (Sione 6:44, 45) Pe naʻa tau ako ʻa e moʻoní mei heʻetau ongo mātuʻá pe ʻikai, ʻe lava ke tau fiefia lahi ʻi heʻetau ʻiloʻi iá. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 2:12.) ʻOku pehē ʻe Gener: “Ko hai au ke ʻiloʻi hifo ʻe Sihova, ʻa ia ʻoku ʻOʻona ʻa e ʻunivēsí?” (Saame 8:4) ʻOku pehē ʻe ha tuofefine Kalisitiane: “ʻOku pōlepole lahi ʻa e fānau akó ʻi hono ʻiloʻi pē kinautolu ʻe heʻenau faiakó. Huanoa hake ai ʻa e monū ʻo e hoko ʻo ʻiloʻi ʻe Sihova, ʻa e Faiako Maʻongoʻongá!”

KO E HĀ TE KE FAÍ?

16. Ko e hā ʻa e fili fakapotopoto ki he toʻutupu Kalisitiané?

16 Fakakaukau fekauʻaki mo ho tofiʻa fakalaumālie fisifisimuʻá, pea ʻai ko hoʻo taumuʻá ia ke tauhi kia Sihova. Muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e kuohilí. ʻOua ʻe hangē ko e toʻutupu tokolahi taha ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻaongaʻaki ʻenau moʻuí pea ʻikai ke nau maʻu ha kahaʻu.—2 Kol. 4:3, 4.

17-19. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke kehe mei he māmaní?

17 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke kehe mei he māmaní. Ka ko e meʻa fakapotopoto ia ke faí. Fakakaukau ki ha tokotaha ʻatelita ʻoku taau ki he ʻOlimipikí. Ke aʻu ki he lēvolo ko iá kuo pau ke ne kehe mei hono toʻú. ʻOkú ne fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa lahi ʻe toʻo ai hono taimí mo e tokangá. ʻOkú ne loto-lelei ke kehe kae lava ke ne fakamālohisino lahi ange mo aʻusia ʻene taumuʻá.

18 Ko e kakai tokolahi taha ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau fakakaukau lahi ki he ngaahi nunuʻa kovi ʻe iku atu ki ai ʻenau ngaahi tōʻongá, ka ʻoku fakakaukau ʻa e kau sevāniti ia ʻa Sihová ki he nunuʻá. Kapau ʻoku tau kehe mei he māmaní pea tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa hangē ko e ʻulungaanga taʻetaau ʻe lava ke ne maumauʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová, te tau “piki maʻu ki he moʻui moʻoní.” (1 Tīm. 6:19) ʻOku pehē ʻe he tuofefine naʻe lave ki ai ki muʻá: “Kapau te ke tuʻu mālohi ʻi he meʻa ʻokú ke tui ki aí, te ke ongoʻi fiefia moʻoni ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó. ʻE fakamoʻoniʻi ai naʻá ke maʻu ʻa e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e taʻau ʻo e māmani ʻo Sētané. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku hangē ia ʻoku lava ke ke sio ki he hoko ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻo pōlepole mo malimali hifo kiate koe! Ko e taimi ia ʻokú ke ongoʻi fiefia ai fekauʻaki mo e hoko ʻo kehé!”

19 ʻOua ʻe ngāuekoviʻaki hoʻo moʻuí ʻi he fakakaukau pē ki he meʻa ʻe lava ke ke maʻu he taimi ní. (Koh. 9:2, 10) ʻOkú ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ʻi heni aí pea ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata. ʻOku tokoniʻi heni koe ke ke fai ha ngaahi fili lelei pea fakaʻehiʻehi mei he “ʻaʻeva ʻo hangē tofu pē foki ko ia ko e ʻaʻeva ʻa e ngaahi puleʻangá.” ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e ʻuhinga ki hoʻo moʻuí.—ʻEf. 4:17; Mal. 3:18.

20, 21. Kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fili totonú, ko e hā ʻe lava ke hoko ko hotau kahaʻú? Ka ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meia kitautolú?

20 Kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fili totonú, ʻe lava ke tau maʻu ha moʻui fiefia he taimí ni pea naʻa mo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻE tāpuakiʻi lahi ange kitautolu ʻe Sihova ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau sioloto atu ki aí. (Māt. 5:5; 19:29; 25:34) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ne ʻoange ʻa e ngaahi tāpuaki ko ení ki he tokotaha kotoa. ʻOkú ne fiemaʻu ʻetau talangofuá. (Lau ʻa e 1 Sione 5:3, 4.) Ka ko ʻetau ngaahi feinga ke tauhi faitōnunga kia Sihova he taimi ní ʻoku tuha mo ia!

21 Kuo ʻosi ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ʻaupito kia kitautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo ʻene Folofolá mo ha mahino māʻalaʻala ki he moʻoni fekauʻaki mo ia mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e monū ko hono uiʻaki hono huafá. ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá te ne ʻi hotau tafaʻakí ʻo tokoniʻi kitautolu. (Saame 118:7) Tatau ai pē pe ko e toʻutupu kitautolu pe taʻumotuʻa, tau fakahāhā kotoa ʻa e houngaʻia ki hotau tofiʻa fakalaumālié pea tau holi ke ʻave “ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata” kia Sihova.—Loma 11:33-36; Saame 33:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share