KAVEINGA TEFITO | TOHI TAPÚ—KO ʻENE TUKUʻAU MAÍ
Hao e Tohi Tapú mei he Popó
KO E FAKAMANAMANÁ: Ko e pepailó mo e kiliʻi manú ko e meʻa tefito ia naʻe ngāueʻaki ʻe he kau hiki-tohí mo e kau hiki-tatau ʻo e Tohi Tapú.a (2 Tīmote 4:13) ʻI he founga fē naʻe fakatuʻutāmaki ai hono ngāueʻaki ʻa e pepailó mo e kiliʻi manú ke hiki ai ʻa e Tohi Tapú?
Ko e pepailó naʻe mahaehae ngofua, mole hono lanú mo mapelupelu. “Ko ha laʻi pepailo ʻoku vave ʻene popó ʻo hoko ko e efu,” ko e lau ia ʻa Richard Parkinson mo Stephen Quirke ko e ongo tangata ako ki ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá. “ʻI he taimi ʻoku tuku tauhi pe faile ai ha pepa ʻi ha tukuʻanga meʻa ʻoku lava ke tuhituhi pea kai ia ʻe he ané pe ko ha ʻinisēkite kehe hangē ko e fanga kiʻi lō hinehiná, ʻi he taimi ʻoku tataʻo aí.” Ko ha pepailo ʻe niʻihi naʻe toki maʻu ki muí ni mai, naʻe fakatokangaʻi ʻa e vave ʻene maumaú ʻi he taimi naʻe hā ai ki he māmá pe hauhau ʻo e ʻeá.
Ko e kiliʻi manú ʻoku tolonga ange ia ʻi he pepailó, ka ʻoku maumau mo ia kapau ʻe ʻikai ngāueleleiʻaki pe fuʻu vela ʻa e ʻeá, hauhaú pe māmá.b Ko e kiliʻi manú ʻoku lata foki ki ai ʻa e ʻinisēkité. ʻI heʻene peheé, ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi lēkooti ʻo e kuonga muʻá, ʻoku pehē ai ʻe he tohi Everyday Writing in the Graeco-Roman East, “ʻoku tātaitaha ke tolonga ha ngaahi lēkooti ʻo e kuonga muʻá.” Kapau ʻoku lava ʻa e Tohi Tapú ʻo popo, ko e pōpoaki ʻi aí ʻe mole nai.
FOUNGA NE HAO MAI AI E TOHI TAPÚ: Naʻe fekauʻi ʻe he lao ʻo e kau Siú ki he tuʻi kotoa pē ke “hiki ʻa e tatau ʻo e lao,” ʻa e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻi he Tohi Tapú. (Teutalōnome 17:18) ʻIkai ko ia pē, ko e kau hiki-tohi pōtoʻí naʻa nau ʻai ha ngaahi hiki tatau ʻi he ʻuluaki senituli T.S., ʻa ia naʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi Konga Tohi Tapú ʻi he ngaahi sinakoké pea ki he kotoa ʻo ʻIsilelí ʻo aʻu atu ki Masitōnia! (Luke 4:16, 17; Ngāue 17:11) Naʻe anga-fēfē ʻa e kei hao ʻa e ngaahi maniusikilipi motuʻá ʻo ʻau mai ki he ʻaho ní?
Ko e ngaahi maniusikilipí ʻoku ʻiloa ia ko e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté ʻa ia naʻe tukuʻau mai ʻi ha laui senituli ʻi ha ngaahi siā ʻumea ʻi ha ʻana ʻoku ʻea māfana
“Naʻe ʻiloa ʻa e kau Siú ʻi heʻenau faʻo ʻa e ngaahi takainga tohi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi veesi Fakatohitapú ʻi ha siā pe hina faʻu mei he ʻumeá ʻo fakatolonga ai,” ko e lau ia ʻa e mataotao ki he New Testament ko Philip W. Comfort. Naʻe hokohoko atu ʻa e kau Kalisitiané ʻi he founga tatau. Ko ia ai, ko e ngaahi maniusikilipi ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú naʻe maʻu ia ʻi he ngaahi siā ʻumea pea pehē ki he ngaahi loki fakapoʻuli mo e ʻana ʻa ia ko ha ngaahi feituʻu malu mo mātuʻu.
KO E OLÁ: ʻOku laui afe ʻa e ngaahi konga maniusikilipi ʻo e Tohi Tapú—ko e niʻihi ʻoku taʻu 2,000 tupu hono motuʻá—ʻo ʻau mai ki he ʻahó ni. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai mo ha toe tohi ʻo e kuonga muʻá ʻoku lahi hono ngaahi maniusikilipi mei he kuohilí.
a Ko e pepailó ko ha meʻa hiki-tohi ia mei he kalasi ʻo e lile ʻoku tupu ʻi he vaí. Ko e kiliʻi manú ʻoku ngaohi ia mei he kili ʻo e sipí pe kosí.
b Ko e fakatātaá, ko ha tatau ʻo e fakamoʻoni fakaʻofisiale ʻo e United States Declaration of Independence naʻe hiki ʻi ha kiliʻi manu. Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 250, kuo kamata ke tamatemate pea ʻikai lava ke lau.