LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 ʻAokosi p. 8-12
  • ʻOua ʻe Fakamaauʻaki ʻa e Meʻa ʻOku Hā ki Tuʻá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻe Fakamaauʻaki ʻa e Meʻa ʻOku Hā ki Tuʻá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E MATAKALÍ PE FONUÁ
  • ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E KOLOÁ PE MASIVÁ
  • ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E TAʻUMOTUʻÁ
  • FAKAMAAUʻAKI ʻA E FAKAMAAU MĀʻONIʻONI
  • ʻOkú Ke Sio Pē ki he Fōtunga Hāmai ʻi Tuʻá?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1999
  • ʻE Maʻu Moʻui ʻa e Kakai Kotoa Pē
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2005
  • “ʻOku ʻIkai ke Filifilimānako ʻa e ʻOtuá”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • ʻOkú Ke Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻo Hangē ko e Vakai ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 ʻAokosi p. 8-12
Hū ha kau Siu ki he ‘api ‘o Koliniusí

ʻOua ʻe Fakamaauʻaki ʻa e Meʻa ʻOku Hā ki Tuʻá

“Tuku ʻa e fakamaauʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá, kae fakamaauʻaki ʻa e fakamaau māʻoniʻoní.”​—SIONE 7:24.

HIVA: 54, 43

KO E HĀ ʻOKU AKOʻI MAI ʻE HE KONGA TOHI TAPU KO ENÍ FEKAUʻAKI MO HONO FAKAMĀUʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ?

  • Ngāue 10:34, 35

  • Livitiko 19:15

  • 1 Tīmote 4:12

1. Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea fekauʻaki mo Sīsuú, pea ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai ení?

KO E kikite ʻa ʻAisea fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu pea ʻomai ʻa e ʻamanaki. Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ko Sīsuú “heʻikai te ne faifakamaau ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā mai ki hono matá, pe valoki ʻo fakatatau pē ki he meʻa ʻoku fanongo ki ai ʻa hono telingá” pea te ne “fakamāuʻi ʻa e māʻulaló ʻaki ʻa e totonu.” (ʻAi. 11:3, 4) Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai ení? Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he tomuʻa fehiʻá, pea ʻoku fefakamaauʻaki ai ʻa e kakaí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku lava ke nau sio ki aí. ʻOku tau fiemaʻu moʻoni ha Fakamaau haohaoa, ʻa Sīsū, ʻa ia heʻikai ʻaupito te ne fakamāuʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá!

2. Ko e hā naʻe fekauʻi mai ʻe Sīsū ke tau faí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku tau fakakaukau ai fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai ke tau haohaoa ʻo hangē ko Sīsuú, ko ia ʻoku ʻikai foki ai ke haohaoa ʻetau fakakaukaú. ʻOku tākiekinangofua kitautolu ʻe he meʻa ʻoku tau sio ki aí. Ka, naʻe fekauʻi mai ʻe Sīsū: “Tuku ʻa e fakamaauʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá, kae fakamaauʻaki ʻa e fakamaau māʻoniʻoní.” (Sione 7:24) Ko ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sīsū ke tau hangē ko iá ʻo ʻikai ke fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe tolu ʻe lava ke ne tākiekina ʻetau fakakaukaú: Ko e matakali pe fonua ʻo ha tokotaha, lahi ʻo e paʻanga ʻokú ne maʻú, pea mo hono taʻumotuʻá. ʻI he tuʻunga taki taha, te tau ako ai ki he founga ʻe lava ke tau talangofua ai kia Sīsū pea ʻikai ke fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá.

ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E MATAKALÍ PE FONUÁ

3, 4. (a) Ko e hā naʻe liliu ai ʻa e fakakaukau ʻa Pita ki he kau Senitailé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā ʻa e moʻoni foʻou naʻe akoʻi ʻe Sihova kia Pitá?

3 Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻi hono fiemaʻu ke ne ʻalu ki Sesalia, ki he ʻapi ʻo ha Senitaile ko Koliniusi! (Ngā. 10:17-29) Naʻe tupu hake ʻa Pita ʻo tui naʻe taʻemaʻa ʻa e kau Senitailé. Ka naʻe toki hoko ha ngaahi meʻa naʻe ʻai ai ke kehe ʻene fakakaukaú. Ko e fakatātaá, naʻá ne maʻu ha vīsone mei he ʻOtuá. (Ngā. 10:9-16) ʻI he vīsoné, naʻe sio ai ʻa Pita ki ha meʻa hangē ha tupenú ʻoku ʻalu hifo mei he langí, naʻe fonu ʻi he fanga manu naʻe vakai ki ai ʻoku taʻemaʻa. Naʻe tala ange ʻe ha leʻo kiate ia: “Pita, tuʻu hake ʻo tāmateʻi pea kai!” Naʻe fakafisingaʻi mālohi ia ʻe Pita. Naʻe pehē mai leva ʻe he leʻó: “Tuku hoʻo lau ʻoku ʻuli ʻa e ngaahi meʻa kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtuá.” Hili ʻa e vīsoné, naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe feinga ʻa e leʻó ke tala ange kiate iá. ʻI he taimi tofu pē ko iá, naʻe aʻu mai ai ha kau talafekau meia Koliniusi. Naʻe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Pita ke ne ʻalu ki he ʻapi ʻo Koliniusí, ko ia naʻá ne ʻalu mo e kau talafekaú.

4 Kapau naʻe fakamaauʻaki ʻe Pita “ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá,” naʻe ʻikai ʻaupito te ne ʻalu ki he ʻapi ʻo Koliniusí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻalu ʻa e kau Siú ki he ʻapi ʻo e kau Senitailé. Ko ia ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa Pitá? Neongo naʻá ne tomuʻa fehiʻa ki he kau Senitailé, ko e vīsone naʻá ne sio ki aí mo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú. Hili ʻa e fanongo ʻa Pita kia Koliniusí, naʻá ne pehē: “Ko e toki mahino moʻoni eni kiate au ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he puleʻanga kotoa pē, ko e tangata ko ia ʻoku manavahē kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne tali ia.” (Ngā. 10:34, 35) Ko e mahino foʻou ko ení naʻe fakafiefia kia Pita, pea ʻe kaunga ki he kau Kalisitiané kotoa. Anga-fēfē?

5. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke mahinoʻi ʻe he kau Kalisitiané kotoa? (e) Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní, ko e hā nai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku tau kei maʻú?

5 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Pita ke ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané kotoa ke nau mahinoʻi ko Iá ʻoku ʻikai te ne filifilimānako. ʻOku ʻikai ke mahuʻinga kia Sihova, ʻa hotau matakalí, fonuá, faʻahingá pe leá. Kapau te tau manavahē ki he ʻOtuá pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku tau hoko ai ʻo fakahōifua kiate ia. (Kal. 3:26-28; Fkh. 7:9, 10) Ngalingali ʻokú ke ʻosi ʻiloʻi ʻa e meʻá ni. Kae fēfē kapau naʻá ke tupu hake ʻi ha fonua pe ko ha fāmili ʻoku angamaheniʻaki ai ʻa e tomuʻa fehiʻá? Neongo te ke fakakaukau nai ʻokú ke taʻefilifilimānako, ʻoku malava nai ke pehē ʻokú ke kei maʻu pē ha ongoʻi tomuʻa fehiʻa? Naʻa mo e hili hono tokoniʻi ʻe Pita ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, naʻá ne kei fakahāhā pē ʻa e tomuʻa fehiʻá. (Kal. 2:11-14) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau talangofua kia Sīsū ʻo tuku hono fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá?

6. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toʻo ʻosi ʻa e tomuʻa fehiʻá? (e) Ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻi he līpooti ʻa ha tokoua fua fatongia ʻo fekauʻaki mo iá?

6 Ke ʻiloʻi pe ʻoku tau maʻu ha ngaahi ongoʻi tomuʻa fehiʻa, ʻoku fiemaʻu ke tau sivisiviʻi kitautolu. ʻOku fiemaʻu ke tau fakahoa ʻetau fakakaukaú ki he meʻa ʻoku tau ako ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Saame 119:105) ʻE lava foki ke tau ʻeke ki ha kaumeʻa pe ʻokú ne fakatokangaʻi ha tomuʻa fehiʻa ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai lava ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu. (Kal. 2:11, 14) ʻOku tau mātuʻaki anga nai ki he ngaahi ongoʻi ko iá ʻo ʻikai ai te tau fakatokangaʻi ʻoku tau maʻu ha tomuʻa fehiʻa! Ko e meʻa eni naʻe hoko ki ha tokoua fua fatongia. Naʻá ne hiki ha līpooti fekauʻaki mo ha ongo meʻa ngāue mālohi naʻá na ʻi he ngāue taimi-kakató. Ko e haʻu ʻa e husepānití mei ha matakali naʻe vakai ki ai ʻa e kakai tokolahi ʻoku nau māʻulalo. Naʻe hiki ʻe he tokoua fua fatongiá ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi fekauʻaki mo e husepānití ka naʻá ne tānaki atu ki ai: “Neongo ko iá mei he [fonua ko ení], ko ʻene tōʻongá mo e founga moʻuí ʻoku tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ko e haʻu [mei he matakali ko ení] ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻuhinga iá ʻokú ne ʻuli, maʻu ha founga moʻui māʻulalo, ʻa ē ʻoku angamaheniʻaki ʻi he matakali [ko ení].” Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo e fatongia ʻoku tau maʻu ʻi he kautaha ʻa Sihová, kuo pau ke tau sivisiviʻi kitautolu pea tali ʻa e tokoní koeʻuhi ke tau ʻiloʻi ai ha ongoʻi tomuʻa fehiʻa pē ʻoku kei toe nai ʻiate kitautolu. Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke tau fai?

7. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi kuo tau ‘mātuʻaki fakaava atu ʻa hotau lotó’?

7 Kapau kuo tau “mātuʻaki fakaava atu ʻa [hotau] lotó” te tau fetongi ʻa e tomuʻa fehiʻá ʻaki ʻa e ʻofa. (2 Kol. 6:11-13) ʻOkú ke saiʻia ke fakamoleki pē ʻa e taimí mo e kakai ʻi ho matakalí, fonuá, faʻahingá, pe leá tonu? Kapau ko ia, feinga ke fakamoleki foki ha taimi mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe ke ngāue mo koe ʻi he ngāue fakafaifekaú. Pe ʻe lava ke ke fakaafeʻi kinautolu ki ho ʻapí ki ha houa kai pe ko ha fakatahataha. (Ngā. 16:14, 15) ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe mātuʻaki fonu ho lotó ʻi he ʻofa ʻo ʻikai hoko ai ha tomuʻa fehiʻa. Sai tau lāulea angé ki he founga ʻe taha te tau fakamaau nai ai “ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá.”

ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E KOLOÁ PE MASIVÁ

8. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he Livitiko 19:15 fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke uesia ai ʻe he koloaʻiá pe masivá ʻetau vakai ki he niʻihi kehé?

8 Ko ʻetau vakai ki he niʻihi kehé ʻe lava ke uesia fakatuʻunga ʻi heʻenau koloaʻiá pe masivá. ʻOku pehē ʻi he Livitiko 19:15: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke fakahāhā ʻa e filifilimānako ki he masivá pe leleiʻia ange ʻi he koloaʻiá. ʻOku totonu ke ke fakamāuʻi ha taha kehe ʻaki ʻa e fakamaau totonú.” ʻE lava fēfē ke uesia ʻe he koloaʻia pe masiva ʻa ha taha ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate iá?

9. Ko e hā ʻa e foʻi moʻoni fakamamahi naʻe hiki ʻe Solomoné, pea ko e hā ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolú?

9 Naʻe fakamānavaʻi ʻa Solomone ke ne hiki ʻa e foʻi moʻoni fakamamahi ko ení: “Ko e tangata masivá ʻoku fehiʻanekinaʻi ʻo aʻu pē ki hono fehiʻanekinaʻi ʻe hono ngaahi kaungāʻapí, ka ʻoku tokolahi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo e tokotaha koloaʻiá.” (Pal. 14:20) Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he palōveepi ko ení? Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau loto ke fakakaungāmeʻa ki he fanga tokoua koloaʻiá ʻo ʻikai ki he faʻahinga ʻoku masivá. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakatuʻutāmaki ai ke fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú pe ʻikai maʻú?

10. Ko e hā ʻa e palopalema naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi fekauʻaki mo ia ki he kau Kalisitiané?

10 Kapau ʻoku tau fakamāuʻi hotau fanga tokouá makatuʻunga ʻi heʻenau koloaʻiá pe masivá, ʻe lava ke tau fakatupunga ai ʻa e māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe hoko eni ʻi he fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi ki he kau Kalisitiane ko iá ʻo fekauʻaki mo ia. (Lau ʻa e Sēmisi 2:1-4.) Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ke hoko ha māvahevahe ʻi heʻetau fakatahaʻangá. ʻE lava fēfē leva ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú?

11. ʻOku ʻi ai hano kaunga ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié ki he vahaʻangatae ʻo ha taha mo Sihova? Fakamatalaʻi.

11 Kuo pau ke tau vakai ki hotau fanga tokouá ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke mahuʻinga ha tokotaha kia Sihova koeʻuhí pē ʻokú ne koloaʻia pe masiva. Ko hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻoku ʻikai hano kaunga ki he lahi ʻo e paʻanga pe ko e lahi ʻo e meʻa fakamatelie ʻoku tau maʻú. Ko e moʻoni naʻe pehē ʻe Sīsū “ʻe faingataʻa ki ha tangata koloaʻia ke ne hū ki he Puleʻanga ʻo hēvaní,” ka naʻe ʻikai te ne pehē ʻe ia ʻe taʻemalava. (Māt. 19:23) Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Fiefia ē ko kimoutolu ʻoku masivá, he ʻoku ʻamoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Luke 6:20) Ka naʻe ʻikai ʻuhinga eni iá ʻe fanongo ʻa e kakai masiva kotoa pē kia Sīsū pea maʻu ha ngaahi tāpuaki makehe. Naʻe tokolahi ʻa e kakai masiva naʻe ʻikai te nau muimui ʻia Sīsū. Ko hono moʻoní, heʻikai lava ke tau fakamāuʻi ʻa e vahaʻangatae ʻo ha taha mo Sihova ʻaki ʻa e meʻa fakamatelie ʻokú ne maʻú.

12. Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he Folofolá fakatouʻosi ki he kakai koloaʻia mo masivá?

12 ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau koloaʻia mo e niʻihi ʻoku nau masiva. Ka ʻoku nau ʻofa kotoa kia Sihova pea tauhi kiate ia ʻaki ha loto kakato. ʻOku tala ʻe he Folofolá ki he kakai koloaʻiá “ke fokotuʻu ʻenau ʻamanakí, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi koloa taʻepaú, ka ʻi he ʻOtuá.” (Lau ʻa e 1 Tīmote 6:17-19.) ʻOku toe fakatokanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau sevāniti kotoa ʻa Sihová, ʻa e koloaʻia mo e masiva, ʻoku fakatuʻutāmaki ke ʻofa ki he paʻangá. (1 Tīm. 6:9, 10) ʻI heʻetau vakai ki hotau fanga tokouá ʻo hangē ko Sihová, heʻikai ke tau fakamāuʻi kinautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú pe ʻikai maʻú. Kae fēfē ʻa e taʻumotuʻa ʻo ha taha? Ko ha ʻuhinga ia ke fakamāuʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé?

ʻOUA ʻE FAKAMAAUʻAKI ʻA E TAʻUMOTUʻÁ

13. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he kakai taʻumotuʻá?

13 ʻOku faʻa fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú kuo pau ke tau fakaʻapaʻapa ki he kakai taʻumotuʻá. ʻOku pehē ʻi he Livitiko 19:32: “ʻOku totonu ke ke tuʻu ki ʻolunga ʻi he ʻao ʻo e ʻulu hinaá, pea kuo pau ke ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki ha tangata taʻumotuʻa, pea kuo pau ke ke manavahē ki ho ʻOtuá.” ʻOku tala mai ʻi he Palōveepi 16:31 “ko e ʻulu hinaá ko ha kalauni fakaʻofoʻofa ʻi hono maʻu ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní.” Naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote ke ʻoua te ne fakaangaʻi ʻa e kau tangata taʻumotuʻá ka ke fakafeangai kiate kinautolu ko e ngaahi tamai. (1 Tīm. 5:1, 2) Neongo naʻe maʻu ʻe Tīmote ha mafai ki ha fanga tokoua taʻumotuʻa, naʻe fiemaʻu maʻu pē ke ne manavaʻofa mo anga-fakaʻapaʻapa.

14. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fiemaʻu ai ke tau fakatonutonu ha tokotaha ʻoku taʻumotuʻa ange ʻiate kitautolu?

14 Fēfē kapau ʻoku faiangahala loto-lelei ha tokotaha taʻumotuʻa pe pouaki ha meʻa ʻoku ʻikai ke fakahōifua kia Sihova? Heʻikai ke fakamolemoleʻi ʻe Sihova ha tokotaha faiangahala loto-lelei, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne taʻumotuʻa mo fakaʻapaʻapaʻi. Fakatokangaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he ʻAisea 65:20: “Ko e tokotaha angahalá neongo ʻa ʻene taʻu teaú te ne mate ʻi ha mala.” ʻOku tau maʻu ha tefitoʻi moʻoni meimei tatau ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí. (ʻIsi. 9:5-7) Ko e meʻa leva ʻoku mahuʻinga tahá, ko ʻetau fakaʻapaʻapa kia Sihova, ʻa Talumeimuʻa. (Tan. 7:9, 10, 13, 14) Ko ʻetau fakaʻapaʻapa kiate iá te ne ʻomai ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fakatonutonuʻi ʻaki ha taha ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono taʻumotuʻá.​—Kal. 6:1.

Fanongo anga-faka‘apa‘apa ha kau mātu‘a ta‘umotu‘a ki ha mātu‘a kei si‘i ange

ʻOkú ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fanga tokoua kei siʻi angé? (Sio ki he palakalafi 15)

15. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fanga tokoua kei siʻi angé?

15 Fēfē kapau ʻoku kei siʻi ha tokoua? ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai te ne tuha mo ha fakaʻapaʻapa? ʻIkai. Naʻe tohi ʻa Paula kia Tīmote: “ʻOua ʻaupito naʻa tuku ke siolalo atu ha taha ki hoʻo kei siʻí. ʻI hono kehé, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he faʻahinga faitōnungá ʻi he lea, ʻi he ʻulungaanga, ʻi he ʻofa, ʻi he tui, ʻi he anga-maʻa.” (1 Tīm. 4:12) ʻI hono tohi eni ʻe Paulá, ʻoku ngalingali naʻe taʻu 30 nai ʻa Tīmote. Neongo ia, naʻe ʻoange kiate ia ʻe Paula ha ngaahi fatongia mātuʻaki mahuʻinga. Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamāuʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻi angé ʻaki honau taʻumotuʻá. Fakakaukau atu ki he meʻa kotoa ne ʻosi fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne taʻu 33 pē aí!

16, 17. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá pe ʻoku taau ha tokoua ke ne hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa? (e) ʻE anga-fēfē nai ha fepaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí pe tōʻonga fakafeituʻú mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofolá?

16 ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e kau tangata kei siʻi angé. Ko e olá, ʻoku ʻikai nai ke fakaongoongoleleiʻi ʻe he kau mātuʻa ʻe niʻihi ha talavou ke ne ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa, neongo ʻokú ne taau ke fai pehē. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ki ha tokoua ke ne ʻi ha taʻumotuʻa pau ki muʻa ke lava ʻo fakanofo ke ne hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa. (1 Tīm. 3:1-10, 12, 13; Tai. 1:5-9) Kapau ʻoku faʻu ʻe ha mātuʻa ha tuʻutuʻuni fekauʻaki mo eni koeʻuhi ko e anga fakafonua ʻoʻoná, ʻoku ʻikai te ne muimui ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai totonu ke fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e kau tangata kei siʻi angé ʻo fakatefito ʻi heʻenau fakakaukau pē ʻanautolú pe ko e tōʻonga ʻi he feituʻú ka ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.​—2 Tīm. 3:16, 17.

17 Kapau ʻoku ʻikai ke muimui ʻa e kau mātuʻá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú ki hono fakanofo ʻo e kau sevāniti fakafaifekaú pe kau mātuʻá, ʻe lava ke nau taʻotaʻofi ai ʻa e fanga tokoua ʻoku taau ke fakanofó. ʻI he fonua ʻe taha, naʻe fakahoko lelei ai ʻe ha sevāniti fakafaifekau ha ngaahi fatongia mahuʻinga, pea naʻe felotoi ʻa e kau mātuʻá ʻokú ne aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga taau Fakatohitapu ke ne hoko ai ko ha mātuʻa. Kae kehe, naʻe pehē ʻe ha kau mātuʻa taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻokú ne hā fuʻu kei siʻi ke hoko ko ha mātuʻa, ko ia naʻe ʻikai te nau fakaongoongoleleiʻi ia. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai ke fakanofo ʻa e tokoua ko ení, pea naʻe hoko kotoa ia koeʻuhi pē ko ʻene hā kei siʻí. Pea ʻoku hā ngali ko e founga fakakaukau ko ení ʻoku failahia ʻi he feituʻu lahi ʻo e māmaní. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau falala ki he Tohi Tapú kae ʻikai ki heʻetau fakakaukau pē ʻatautolú pe ko e ngaahi tōʻonga ʻi he feituʻú. Te tau talangofua leva ai kia Sīsū pea tuku hono fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá.

FAKAMAAUʻAKI ʻA E FAKAMAAU MĀʻONIʻONI

18, 19. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki hotau fanga tokouá ʻo hangē ko Sihová?

18 ʻOku tau taʻehaohaoa, ka ʻe kei lava pē ke tau ako ke sio ki he niʻihi kehé ʻo ʻikai tomuʻa fehiʻa, ʻo hangē ko Sihová. (Ngā. 10:34, 35) Ko ia kuo pau ke tau tokanga maʻu pē ki he ngaahi fakamanatu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau ngāueʻaki iá, ʻoku tau talangofua ai ki he fekau ʻa Sīsū ke “tuku ʻa e fakamaauʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá.”​—Sione 7:24.

19 Kuo vavé ni ke fakamāuʻi ʻe hotau Tuʻí, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e kakai kotoa pē. Ko ʻene fakamāú ʻe fakatefito ʻi he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻi he meʻa ʻokú ne sio pe fanongo ki aí. (ʻAi. 11:3, 4) ʻOku tau fakatuʻamelie moʻoni atu ki he taimi fakaofo ko iá!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share