Ko Hai ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau hiki Tohi Tapu kehekehe ke nau hiki ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e Tokotaha ʻe hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Tokotaha Pule ko ení ʻe
Fili ʻe he ʻOtuá. “Ko au kuó u fokotuʻu ʻa ʻeku tuʻí . . . Te u ʻoatu ʻa e ngaahi puleʻangá ko ho tofiʻa pea mo e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ko ho ʻinasi.”—Saame 2:6, 8.
Hoko ko e ʻea ʻo Tuʻi Tēvita. “Kuo fanauʻi mai kiate kitautolu ha tama, kuo foaki mai kiate kitautolu ha foha . . . Ko e lahi ʻo ʻene pulé mo e melinó, ʻe ʻikai hano ngataʻanga, ʻi he taloni ʻo Tēvitá mo hono puleʻangá koeʻuhí ke fokotuʻu maʻu ia.”—ʻAisea 9:6, 7.
ʻAloʻi ʻi Pētelihema. “ʻE Pētelihema . . . , ʻe haʻu meiate koe maʻaku ʻa e tokotaha te ne hoko ko e pule . . . Ko hono mafaí ʻe aʻu ia ki he ngaahi ngatangataʻanga ʻo e māmaní.”—Maika 5:2, 4.
Talitekeʻi ʻe he tangatá pea tāmateʻi. “Naʻe taʻetokaʻi ia, pea naʻa mau vakai kiate ia ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. . . . Naʻe hokaʻi ia koeʻuhi ko ʻemau laka halá; naʻe laiki ia koeʻuhí ko ʻemau ngaahi faihalá.”—ʻAisea 53:3, 5.
Fokotuʻu hake mei he maté pea fakalāngilangiʻi. “Heʻikai te ke tuku au ʻi he Faʻitoká. ʻE ʻikai te ke tuku ʻa hoʻo tokotaha mateakí ke sio ki he luó. . . . ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi ho nima toʻomataʻú ʻo taʻengata.”—Saame 16:10, 11.
Sīsū Kalaisi—Taau Moʻoni
ʻI he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e toko taha pē kuo feʻungamālie mo hono fakamatalaʻi ko ha Pule tāú; ko Sīsū Kalaisi. Ko hono moʻoní, naʻe tala ange ʻe ha ʻāngelo kia Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú: “Ko e ʻOtuá te ne ʻoange kiate ia ʻa e taloni ʻo Tēvita ko ʻene tamaí, . . . pea ko hono Puleʻangá ʻe ʻikai hano ngataʻanga.”—Luke 1:31-33.
Naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ʻa Sīsū ko ha pule ʻi he māmaní. ʻI hono kehé, te ne pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei hēvani ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻokú ne taau moʻoni ai ko ha Pulé? Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní.
Naʻe tokanga ʻa Sīsū ki he kakaí. Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e kau tangata mo e kau fefine, kei siʻi mo e taʻumotuʻa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻá pe tuʻungá. (Mātiu 9:36; Maʻake 10:16) ʻI he kōlenga ha tokotaha kilia kia Sīsū: “Kapau te ke loto pē ki ai, ʻe lava ke ke ʻai au ke u maʻa,” naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá ke ne fakamoʻui ʻa e tangatá.—Maʻake 1:40-42.
Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻa e founga ke fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Heʻikai lava ke mou ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.” Naʻá ne toe pehē kuo pau ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke nau fai mai kiate kitautolú—ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Lao Koulá. ʻIkai ko ia pē, naʻá ne fakahaaʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku tau faí kae pehē foki ki he anga ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí. Ko ia ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻi lolotó. (Mātiu 5:28; 6:24; 7:12) Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ke tau hoko ʻo fiefia moʻoní, kuo pau ke tau ako ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa e ʻOtuá ke tau faí pea fai leva ia.—Luke 11:28.
Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻa e ʻofá. Ko e ngaahi lea mo e ngāue ʻa Sīsuú naʻe ʻaonga pea maongo ki he loto ʻene kau fanongó. “Naʻe fakatumutumu ʻa e fuʻu kakaí ʻi heʻene founga faiakó, he naʻá ne faiako kiate kinautolu ʻo hangē ko ha taha ʻokú ne maʻu ha mafaí.” (Mātiu 7:28, 29) Naʻá ne akoʻi kinautolu: “ʻOfa ki homou ngaahi filí.” Naʻe aʻu ʻo ne lotu maʻá e faʻahinga naʻa nau kaunga ki hono tāmateʻi iá: “Tamai, fakamolemoleʻi kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí.”—Mātiu 5:44; Luke 23:34.
Ko Sīsū ʻa ia ʻoku fie tokoni mo anga-leleí ʻokú ne taau moʻoni ke hoko ko e Pule lavameʻa ki he māmaní. Ka ʻe kamata fakakū ʻene pulé?