Bihain Bai Stretpela Pasin i Kamap Bilong Helpim Olgeta Man?
LONG London, long Englan, i gat wanpela olpela haus kot i stap (Old Bailey), na ol man i go lukim dispela haus kot ol i lukim piksa bilong wanpela meri i sanap antap long rup−em i piksa bilong makim stretpela kot. Long wanpela han meri i holim skel na dispela i makim olsem kot i mas skelim gut ol tok. Na long narapela han em i holim bainat−em bilong lukautim ol man i no gat asua na bilong givim strafe long ol man i gat rong. Long planti narapela hap tu yu ken lukim kain piksa olsem. Sampela taim ol i wokim dispela piksa bilong meri i gat laplap i pasim ai bilong em na dispela i makim olsem kot i mas mekim stretpela pasin na i no ken tingim nem o lain bilong man.
Dispela piksa i makim olsem i mas i gat stretpela kot na stretpela pasin bilong helpim olgeta man. Tasol olsem wanem? Yu ting long nau ol kot i mekim stretpela pasin long olgeta man? Tru, long olgeta kantri i gat ol lo na polis na jas na kot, na planti man bilong laikim stretpela pasin ol i bin wok strong bambai ol man inap mekim o kisim ol samting i stret ol i ken mekim o kisim. Tasol sori tru, bikpela hap wok bilong ol i lus nating. Long olgeta taim yumi harim stori long ol man i no mekim stretpela pasin, olsem ol i grisim ol jas long mani, na ol jas i no mekim wankain pasin long olgeta man, na i no gat stretpela kot.
Tingim ol samting i bin painim wanpela meri em i gat kot: Taim kot i no skelim yet dispela meri, em i gat rong o nogat, jas i tokim em, sapos em i go long wanpela haus pasendia na pamuk wantaim jas, bai jas i “helpim” em na bai em i winim kot. Tru tumas, ol man i gat wok long stretim kot, planti taim ol i no mekim stretpela pasin o ol i no mekim gut wok bilong ol. Wanpela nius (Time) i stori long planti bikpela jas long wanpela provins long Amerika, em ol man i sutim tok long ol, long wanem ol i bin helpim wanpela wanwok bilong ol long winim kot na i no stret ol i mekim olsem.
Planti man, taim ol i harim stori olsem ol man nogut ol i no kisim strafe, nau ol dispela man yet i kirap na brukim lo, long wanem ol i ting strafe i no ken painim ol. (Eklisiastis 8:11) Wanpela nius bilong Holan i tok: “Planti man long Holan ol i ting em asua bilong ol man bilong politik na pasin nogut i kamap bikpela. Ol i tok, ol dispela man bilong politik i larim tasol ol man nogut. Na sampela man i sutim tok long ol kot, olsem long ol jas, . . . long wanem ol jas i save givim liklik strafe tasol long man i mekim bikpela rong.” Tru tumas, yumi sot tru long stretpela kot na stretpela pasin. Tasol sapos yumi stretim wok bilong polis na bilong ol kot, i no dispela samting tasol inap kamapim stretpela pasin. Nogat. I gat planti pasin i no stret, em narapela man i mekim long narapela man.
Long planti kantri liklik lain maniman ol i wok long kisim bikpela mani moa, na ol narapela man i stap rabis na i wok long i go rabis moa yet. Dispela kain pasin i no stret na em i save kamap taim ol man i mekim nogut long ol man bilong wanpela kain skin o lain o tok ples o lotu, o ol i mekim nogut long ol meri, na ol dispela man na meri i no gat rot bilong helpim sindaun bilong ol o bilong kisim ol samting ol i mas kisim bilong i stap laip. Olsem na planti milion manmeri i stap rabis olgeta na ol i hangre na sik i bagarapim ol na ol i no gat rot bilong stretim dispela. Planti manmeri long ol kantri i gat bikpela mani kago na gutpela sindaun, ol inap baim ol marasin i gat bikpela pe bilong en na ol inap baim dokta na haus sik, tasol long ol narapela kantri planti milion milion man meri pikinini i karim pen na ol i dai, long wanem ol i no gat gutpela wara bilong dring na ol i no inap baim marasin. Dispela pasin i no stret, a? Kirap long taim ol i liklik yet i go inap long taim ol i dai ol i karim hevi long ol pasin i no stret ol narapela man i mekim long ol!−Eklisiastis 8:9.
Na olsem wanem long ol pasin i no stret ating ol man i no as bilong en? Tingim ol liklik pikinini ol i aipas o lek nogut samting taim mama i karim ol. Sapos wanpela meri i karim pikinini i kamap nogut o pikinini i dai, na dispela meri i lukim narapela mama i kamapim gutpela pikinini i no bagarap liklik, yu ting dispela meri bai ting dispela pasin i stret? Stori i kamap bihain long dispela i kamapim long ples klia olsem bihain ol dispela kain pasin i no stret bai i pinis na i no ken kamap moa.
Tasol long nau ol dispela samting i no stret i save kamap, olsem na ating yu wanbel long wanpela tok bilong Baibel long Eklisiastis 1:15 (NW ). Long dispela ves wanpela king i gat gutpela save na tingting em i tok, “Samting i krungut pinis, man i no inap stretim, na ol samting i no i stap em ol i no inap kaunim namba bilong en.”
Wanpela man i gat bikpela nem tru winim dispela king, em Krais Jisas. Long Luk 18:1-5 Jisas i mekim tok piksa long wanpela jas em “i no save pret long God, na i no save tingting tumas long ol man tu.” Wanpela meri, em man bilong em i dai pinis, em i save kam long dispela jas na tokim em long mekim stretpela kot bilong helpim em. Jisas i tok dispela jas nogut i no laik helpim dispela meri; tasol em i les long meri i givim hatwok long em na long dispela as tasol em i kirap na helpim dispela meri. Jisas i mekim dispela tok piksa long wanem em i save, ol man i mekim planti pasin i no stret long ol narapela man. Bihain ol i mekim kain pasin olsem long em yet−ol i sutim tok giaman long em long kot na givim bikpela pen long em na kilim em i dai. Ol i no mekim stretpela pasin long em. Nogat tru!
Planti man i bilip olsem i gat wanpela God i stap em i save tingim ol dispela pasin i no stret ol man i mekim long ol narapela man. Taim Pop John Paul Namba 2 i stap long wanpela kantri long Sentral Amerika na ol i mekim Misa, em i tok: “Taim yu daunim wanpela man, o yu pasim em long kisim samting i stret em i ken kisim, o yu mekim pasin i no stret long em, o yu givim pen long em, o brukim haus bilong em na stilim em o kilim em i dai, orait yu mekim bikpela rong long God.” Em gutpela tok. Tasol ol pasin i no stret i stap yet. Long dispela kantri planti liklik pikinini i no winim yet 5-pela krismas ol i bagarap long hangre−ol i sot tru long gutpela kaikai. Na long dispela kantri klostu olgeta hap graun bilong wokim gaden em i bilong wan wan man tasol, olsem ol maniman.
Olsem wanem? I gat wanpela God i stap em i tingim ol dispela pasin nogut na pasin i no stret ol man i mekim long ol narapela man, na em i tingim ol hevi i painim yu tu? Na olsem wanem? Em bai pinisim ol dispela pasin i no stret na kamapim stretpela pasin long graun?