Yupela Ol Yangpela—Nogut Seten i Giamanim Yupela
“Seten yet i save senisim pasin bilong en na long skin tasol em i kamap olsem ensel bilong lait.”−2 KORIN 11:14.
1. (a) Wanem sampela samting i bin giamanim yumi planti man? (b) I no hatwok long giamanim husat?
ATING sampela taim wanpela man o wanpela samting i bin giamanim yu. Dispela samting i save painim yumi olgeta. Ating wanpela taim yu pilai kikbal na pilaia bilong narapela tim i trikim yu na givim gol na tim bilong em i win. O ating yu bin baim wanpela klos i luk nais tumas na yu pasim wanpela taim tasol na wasim na kala i lus o i go liklik na yu no inap pasim moa. I no hatwok long giamanim o trikim husat? Em ol yangpela i no gat save pinis, a? Sapos wanpela man o wanpela samting i giamanim yu, planti taim bikpela hevi inap painim yu, i no olsem yu lus long wanpela pilai tasol o yu baim klos nogut.
2 Tingim wanpela yangpela meri, nem bilong em Juli (Julie). Em i stap long haiskul na em i “laikim” wanpela yangpela man, em Juli i tok, ‘skin bilong em i gutpela na olgeta i save laikim em, winim olgeta narapela long skul.’ Juli i stori olsem: “Mi tokim em mi no redi long mekim dispela samting em i laik bai mi mekim, tasol em i wok long tokim mi em i laikim mi tru na sapos mitupela i slip wantaim i no gat rong. Tasol mi strong long sakim em na nau em i tok, ‘Pastaim mi laikim yu tru na mi ting yu laikim mi. Tasol sapos yu no laik slip wantaim mi bambai mi ken save yu laikim mi, orait yumi no ken i stap pren moa.’ ” Olsem na Juli i orait long em na em i mekim pasin pamuk. Long tumora Juli i harim tok olsem dispela yangpela man i hambak na tokim ol narapela em i daunim pinis Juli na nau Juli i save, dispela yangpela man i bin giamanim em. Sapos Juli i tingting gut bai em i save, dispela yangpela man i no ken pulim em long mekim pasin pamuk sapos em i laikim em tru.
3 Dispela yangpela man i giamanim Juli na Juli i mekim bikpela rong. Em i kalapim lo bilong God. Olsem na Baibel i tok: “Yupela i mas lusim pasin pamuk na ranawe.” Na Baibel i tok klia, olsem: “Pamukman . . . i no inap i kam insait long kingdom bilong Krais na God.” (1 Korin 6:18; Efesas 5:5) Olsem na Seten i no tingting tumas long yu win o lus long pilai o yu baim klos nogut o nogat, tasol em i wok strong tru long giamanim yu bambai yu brukim lo bilong God. Baibel i toksave olsem: “Seten, birua bilong yupela, em i olsem wanpela laion i krai strong. Em i save wokabaut i go, na i laik painim sampela man bilong kaikai.” (1 Pita 5:8) Em i mekim kain kain trik−em i kamap olsem ensel bilong lait tu−bambai em inap pundaunim yumi na yumi lusim God Jehova! Yumi mas tingim gut dispela samting, a?−2 Korin 11:14.
Larim Samting i Painim Iv i Lainim Yu
4 Tasol yupela ol yangpela i mas tingim gut narapela samting, em olsem: Seten i wok strong moa long pundaunim yupela. Bilong wanem mipela i tok olsem? Long wanem yupela i yangpela yet; yupela i no bin i stap longtaim long graun bambai yupela i kisim pinis save na gutpela tingting, na Seten i save wok long pundaunim ol man i yangpela liklik na ol i no save tumas. Em i mekim olsem taim em i bikhet long pastaim tru. Yu tingim? Em i go toktok wantaim Iv long Gaden Iden. Iv i no bin i stap longtaim olsem Adam, Iv i yangpela liklik, na em i no save tumas, olsem na Seten i traim Iv pastaim. Na em i pundaunim Iv. Em i giamanim Iv. Baibel i tok: “God i wokim Adam pastaim, na bihain em i wokim Iv. Na Adam i no bilipim tok giaman. Meri i bilipim tok giaman, na em i mekim sin.”−1 Timoti 2:13, 14.
5 Nogut yu ting olsem ol trik bilong Seten i no inap pundaunim yu; na em i no inap pulim yu long brukim lo bilong God. Tingim toksave bilong God, em i tok: “Seten yet i save senisim pasin bilong en na long skin tasol em i kamap olsem ensel bilong lait.” (2 Korin 11:14) Olsem na i stret aposel Pol i tingting planti long ol Kristen i nupela liklik na ol i no save tumas, nogut dispela Man i Save Tumas long Pasin Bilong Giaman em i pundaunim ol. Pol i tok: “Mi pret. Mi ting long dispela snek i save tumas long pasin bilong giaman, na bipo em i giamanim [“pulim,” NW ] Iv. Nogut pasin olsem i kamap long yupela. Nogut tingting bilong yupela i bagarap, na yupela i lusim dispela pasin bilong i stap klin na tingting long Krais tasol. Mi pret long dispela.”−2 Korin 11:3.
6 Seten i giamanim Iv na em i mekim narapela samting tu bilong pundaunim Iv−em i pulim Iv. Em i mekim sampela samting i kamap gutpela long ai bilong Iv na em i grisim Iv long sakim tok na mekim pasin i no stret. Em i mekim pasin kain olsem wanpela man i pulim yangpela meri. Sapos yumi skelim ol samting Seten i bin mekim bilong pulim Iv (tasol em i no pulim em long mekim maritpasin) na yumi skelim ol kain pasin olsem em i mekim long nau bilong pundaunim yumi, dispela bai helpim yumi long sakim em.
7 Taim Seten i go klostu long Iv, em i mekim long pasin hait. Long rot bilong wanpela snek em i kirapim Iv long tingting planti long lo bilong God, i stret o nogat. Seten i tingim gut ol tok gris em i mas mekim bilong giamanim Iv na bai em i tingting nogut long God. Em i tok: “Olsem wanem? Ating God i tambuim yutupela long kaikai pikinini bilong olgeta diwai?” Seten i laik bai dispela askim i kirapim Iv long ting olsem em i lus long kisim sampela gutpela samting, long wanem em i no inap kaikai pikinini bilong olgeta diwai. Seten i tok, sapos em i kisim pikinini bilong diwai tambu na em i kaikai, dispela bai helpim em; em i no ken i dai olsem God i tok. Seten i tokim Iv: “Sapos yutupela i kaikai pikinini bilong dispela diwai, bai yutupela i kisim save long wanem samting i gutpela, na wanem samting i nogut, na bai yutupela i kamap olsem God. God i save long dispela, na olsem em i tambuim yutupela.”−Jenesis 3:1-5.
8 Seten i mekim pasin giaman i nogut tru−em i tok olsem God i laik pasim Iv long kisim sampela save em inap helpim em! Na Seten i tok, God i tok nating long kilim Iv i dai bambai Iv i no inap kisim save bilong skelim ol samting. I olsem Seten i tokim Iv: ‘Yu lus long kisim gutpela samting! Yu no ken i dai. Yu inap kisim ol samting wankain olsem God. Yu yet yu inap skelim wanem samting i gutpela na wanem samting i nogut.’ Iv i laik bai em yet inap skelim ol samting na i no gat man bilong bosim em.
9 Seten i grisim Iv na nau Iv i gat laik long kisim pikinini bilong dispela diwai. “Meri i lukim diwai, na dispela diwai i luk nais tumas na pikinini bilong en i gutpela tru. Orait meri i tingting olsem, ‘Sapos mi kisim ol kain save, bai em i gutpela moa.’ Olsem na meri i kisim pikinini bilong dispela diwai na i kaikai.” (Jenesis 3:6) Tasol bihain, taim Iv i save em i no kisim ol samting olsem Seten i tok promis long en, em i tok: “Snek i giamanim mi na mi kaikai dispela pikinini diwai.” (Jenesis 3:13) Seten i pulim Iv bambai Iv i bihainim laik bilong em yet, na dispela i kirapim Iv long mekim rong na bihain em i dai.−Jems 1:14, 15.
Was Gut long Ol Pasin Hait Bilong Seten
10 Seten i mekim wankain pasin long nau bilong giamanim na pulim ol yangpela. Tasol Baibel i stori gut long ol samting Seten i bin mekim bipo, olsem na yumi inap save long “tingting” bilong em. (2 Korin 2:11) Yu mas bihainim gutpela tingting. Yu mas bihainim ol tok na toksave God Jehova i givim long yumi long rot bilong Baibel na oganaisesen bilong em.−Provep 2:1-6; 3:1-7, 11, 12; 4:1, 2, 20-27; 7:1-4.
11 Seten i save mekim wanem bilong pulim ol yangpela long mekim rong? Em i giamanim ol bambai ol i ting samting God i tambuim em i gutpela. Em i giamanim Iv na Iv i lukim pikinini bilong diwai tambu i luk nais tumas na i gutpela tru. Seten i save mekim wankain pasin olsem em i bin mekim bilong pundaunim Iv−em i laik kirapim yu long ting olsem yu lus long kisim sampela gutpela samting yu inap amamas long en. Long dispela pasin hait na pasin giaman Seten i wok long pundaunim yu bambai yu no tingim moa ol tok bilong Baibel o ol tok papamama Kristen i givim long yu o oganaisesen i givim long yu. Olsem na i gat gutpela as na Baibel i tok yu mas sanap strong na bai yu inap “sakim olgeta pasin hait bilong Seten.”−Efesas 6:11.
12 Iv i no bihainim gutpela tingting na em i bilipim tok bilong Seten. Na planti yangpela long nau, ol tu i no bihainim gutpela tingting. Ol i no tingim gut ol toksave i stap long Baibel, na ol i no tingim gut ol tok papamama o ol elda Kristen i givim long ol. Olsem wanem long yu? Yu tingim gut olsem Seten em i bos bilong dispela graun na em i god bilong dispela graun na em i pasim tingting bilong ol man? (1 Jon 5:19; Jon 12:31; 14:30; 16:11; 2 Korin 4:4) Yu wok strong long bihainim lo bilong God i tok, “tupela i no ken laikim pasin bilong graun, na olgeta samting bilong graun”? (1 Jon 2:15) Askim skin bilong yu yet, olsem: ‘Mi bilipim tru tok bilong Baibel i tok, “Sapos man i laik pren long pasin bilong graun, orait bai em i kamap birua bilong God’ ”? (Jems 4:4) Seten i laik giamanim yu na bai yu ting olsem pasin bilong dispela graun i no ken pundaunim yu, na ol pasin ol man bilong dispela graun i laikim em i no ken nogutim yu. Tasol lukaut! Nogut Seten i giamanim yu!
Ol Samting Em Inap Giamanim Yu long Nau
13 Planti taim Seten i pulim ol manmeri long mekim rong long rot bilong wanpela pasin, em dispela pasin yet i no gat rong na Baibel i no tambuim. Planti man na meri marit ol i no sem taim ol i tingim ol samting ol i bin mekim taim ol i no marit yet na tupela i wokabaut wantaim. Tasol taim yangpela man i poromanim yangpela meri na tupela tasol i stap, tupela i mas was gut. Bipo i no gat dispela pasin bilong yangpela man na meri i wokabaut wantaim. Bihain long Namba Wan Pait Bilong Olgeta Hap ol yangpela manmeri long planti hap ol i kirap bihainim dispela pasin. Seten i laik giamanim yu na bai yu ting dispela pasin em i samting bilong amamas tasol, na em i bilong helpim narapela long save gut long narapela. Tasol dispela pasin inap pundaunim yu.
14 Ol strongpela Kristen i bikpela pinis ol i gat save pinis, olsem na ol i save gut long ol hevi inap kamap taim yangpela man i poromanim yangpela meri na tupela i wokabaut wantaim. Ol inap givim gutpela tok long yu bilong stiaim tingting bilong yu. (Provep 27:12) Tasol ating yu pilim olsem hevi i no ken painim yu, na sapos papamama i tambuim yu long mekim dispela pasin, yu pilim olsem papamama i laik pasim yu long kisim amamas. Tasol yu mas tingting gut. Yumi lukim pasin bilong man na yumi ken save, em i gutpela man o nogat; na olsem tasol yumi ken lukim “kaikai” dispela pasin i kamapim na yumi ken save, em i gutpela pasin o nogat. (Provep 20:11; Matyu 7:16) Olsem: Wanpela yangpela meri em i gat 18 krismas oltaim em i save wokabaut wantaim wanpela yangpela man na em i kisim bel, em i tok: “Mi wanpela bilong planti tausen yangpela meri i ting olsem dispela hevi i no inap painim ol.” Taim yangpela man na meri i wokabaut wantaim, planti taim narapela i save holim han bilong narapela na tupela i kis, tasol olsem dispela yangpela meri i tok: “Bihain dispela samting i no amamasim mitupela olsem long pastaim na mipela i laik mekim sampela samting moa.” Na wanpela yangpela meri i gat 17 krismas, em i tok: “Mitupela i kis na man i holim skin bilong mi na nau laik bilong skin i kamap strong tru na mi dai long mekim maritpasin.” Yu no ken ting dispela samting i save painim wan wan tasol. Nogat.
15 Taim yangpela man i laikim yangpela meri na tupela tasol i stap, olsem long taim tupela i wokabaut wantaim, bel bilong tupela inap kirap na bai tupela i brukim lo bilong God maski tupela i no tingting long mekim. Long olgeta yia, long hap bilong Amerika, winim 1 milion yangpela meri singel i kisim bel. Planti tausen ol i rausim bel o kamapim nating pikinini. Na sori tru! Sampela ol i pikinini bilong ol Witnes, na ol yangpela man i bin prenim ol, ol tu i pikinini bilong ol Witnes: Dispela pasin bilong nau, olsem pasin bilong yangpela man na meri i wokabaut wantaim, dispela pasin i kamapim “kaikai” nogut. Long rot bilong dispela pasin ol dispela hevi i kamap na ol kain sik bilong pamuk i go bikpela.
16 God i laik bai yumi inapim laik bilong skin long rot bilong marit tasol, na bai yumi inap painim gutpela amamas na i stap belgut. (Hibru 13:4; Provep 5:15-19) God i putim laik long skin bilong yumi na yumi gat laik long marit, tasol Seten i mekim wok long dispela bilong pulim yumi long mekim nabaut long maritpasin na mekim pasin pamuk. Long bipo 24,000 Isrel i dai, long wanem ol i brukim lo bilong God long dispela samting, na long nau tu, long olgeta yia. ol kongrigesen Kristen i rausim planti manmeri ol i bin mekim pasin pamuk. Olsem na yu mas bihainim gutpela tingting. Harim gut ol tok bilong stiaim tingting bilong yu, na bihainim ol tok i soim gutpela rot long yu. Nogut Seten i giamanim yu.−Nambas 25:1-9, 16-18; 31:16.
17 Was gut long ol narapela samting tu em Seten i mekim wok long en bilong pundaunim yu. Ol man bilong dispela graun bilong Seten ol i givim bel long spot na musik na danis samting bilong painim amamas. Tru, i no gat rong long ol dispela samting yet; yumi inap amamas long mekim na em inap helpim yumi liklik. (1 Timoti 4:8; Sekaraia 8:5; Luk 15:25) Tasol yumi mas was gut, long wanem Seten i laik giamanim yumi na bai yumi ting olsem i no gat rong , long mekim long olgeta taim na poroman wantaim ol man bilong graun na mekim. Baibel i givim toksave long yumi, olsem: “Nogut ol i giamanim yupela. ‘Sapos yumi wokabaut wantaim ol man nogut, bai ol i bagarapim gutpela pasin bilong yumi.’ ” (1 Korin 15:33) Seten i as bilong ol wok lotu na wok politik bilong dispela graun, olsem na sapos yu ting ol amamas ol man bilong dispela graun i laikim i no bilong Seten, yu no tingting gut. Oltaim yu mas was gut bambai yu no “wokabaut wankain olsem ol man bilong dispela graun.”−Rom 12:2.
Ol Samting Bilong Lukautim Ol Yangpela
18 God Jehova i mekim pasin sori na putim planti samting bilong lukautim yupela ol yangpela. Em i putim papamama bilong lainim yupela na soim rot long yupela. Sapos yu gat gutpela papamama i save skulim yu, yu ken amamas. Wanpela yangpela meri singel i gat 18 krismas na em i bin kisim bel, em i bel hevi na em i tok: “Sapos papamama i bin mekim gut wok bilong ol na tokim mi long ol hevi inap kamap sapos mi gat boipren na oltaim mi poromanim em, na ol i bin tambuim mi long mekim, bai dispela hevi i no painim mi.” Olsem na sapos papamama bilong yu i bilip long God na bihainim ol lo bilong Em, yu mas tenkyu long ol. Ol i no laik kalabusim yu na putim planti lo long yu bambai yu no inap amamas. Nogat. Ol i laikim yu tumas na ol i laik lukautim yu bambai hevi i no ken painim yu. Ol i gat save pinis na gutpela tingting, olsem na yu mas i go long ol bilong kisim gutpela tok bilong helpim yu.
19 Na tu Jehova i putim oganaisesen bilong em long graun bilong helpim yu. Long olgeta Kirap! i gat dispela hap ol i kolim: “Ol Yangpela i Laik Save . . . “em i helpim ol yangpela long save ol lo bilong Jehova i stret na i gat as bilong en. Na ol i bin wokim buklet Skul na Ol Witnes Bilong Jehova bilong helpim yu long bihainim ol lo na tok bilong God long skul. Long rot bilong Wastaua tu na long ol miting bilong kongrigesen na long ol kibung sekit na kibung distrik yu kisim ol gutpela tok bilong strongim na helpim yu. Dispela tok nau yu kaunim, “Yupela Ol Yangpela−Nogut Seten i Giamanim Yupela,” em wanpela tok bilong kibung distrik bilong 1985, na ol i bin stori long ol dispela tok long wanpela Miting Bilong Wok tu.
20 I gat ol dispela samting bilong helpim yu, tasol yu no ken ting mipela i laik pasim yu bambai yu no ken amamas. Nogat. Oganaisesen bilong God i laikim yu tumas na ol dispela tok em bilong lukautim yu−bilong helpim yu long kisim laip! Yu mas lain long laikim tumas ol dispela samting bilong helpim yu. Oltaim yu mas kaunim ol buk bilong Sosaiti na laikim ol tok bilong Baibel. Yu mas laikim tru ol tok i tru bilong Baibel. Yu mas kisim tingting wankain olsem wanpela yangpela em i gat 18 krismas. Em i tingim sampela strongpela tok i sutim tru ol yangpela na em i raitim pas na em i tok olsem: ‘Nau mi save, mipela ol yangpela i mas tenkyu tru long Jehova, long wanem mipela i save long tok i tru na i gat gutpela oganaisesen bilong helpim mipela!’ Yumi olgeta yumi mas pas gut wantaim na bai yumi inap sakim ol samting Seten i mekim bilong giamanim yumi, long wanem yumi save pinis long tingting bilong em!
STORI GEN LONG SAMPELA TOK
◻ Bilong wanem Seten i wok strong moa long pundaunim ol yangpela?
◻ Olsem wanem Seten i pulim Iv long mekim rong?
◻ Long nau planti taim Seten i mekim wanem bilong pulim ol yangpela long mekim rong?
◻ I gat wanem ol samting bilong helpim na lukautim ol yangpela manmeri?
2. Wanem samting i kamap na sampela yangpela i pundaun na mekim bikpela rong?
3. (a) Olsem wanem pasin pamuk em i bikpela rong? (b) Seten i laik mekim wanem?
4. Bilong wanem yumi ken tok, Seten i wok strong moa long pundaunim ol yangpela?
5. (a) Nogut yumi ting olsem wanem? (b) Pol i tingting planti long wanem samting? Bilong wanem i stret em i tingting planti olsem?
6. Seten i giamanim Iv na mekim wanem samting moa?
7, 8. (a) Seten i givim askim long Iv bilong mekim wanem? (b) Olsem wanem Seten i grisim Iv long kaikai pikinini bilong diwai tambu?
9. Wanem samting i kamap pastaim na bihain Iv i mekim rong na em i dai, olsem Jems 1:14, 15 i makim?
10. Olsem wanem yumi inap save long ol trik bilong Seten? Sapos yumi gat gutpela tingting bai yumi bihainim wanem ol tok?
11. Planti taim Seten i mekim wanem bilong pulim o giamanim ol yangpela long mekim rong?
12. (a) Yumi olgeta yumi mas tingim gut wanem samting bilong Seten? Bilong wanem yumi mas tingim gut dispela samting? (b) Yu ting olsem wanem long tok i stap long 1 Jon 2:15 na Jems 4:4? (c) Seten i laik giamanim yu na bai yu ting olsem wanem?
13. Long nau ol manmeri long planti hap ol i kirap bihainim wanem pasin?
14. (a) Yumi mas lukim wanem samting na bai yumi inap skelim gut pasin bilong yangpela man na meri i wokabaut wantaim? (b) Taim yangpela man i poromanim yangpela meri na tupela tasol i stap, wanem samting inap kamap long bel bilong tupela?
15. Wanem ol hevi i kamap long rot bilong dispela pasin bilong yangpela man na meri i wokabaut wantaim?
16. (a) Wanem rot tasol i stret bilong inapim laik bilong yumi long marit? (b) Wanem samting i save painim planti manmeri long lain bilong God?
17. (a) Seten i kamapim wanem tingting kranki long spot na musik na danis samting? (b) Ol amamas ol man bilong dispela graun i laikim, bilong wanem em inap pundaunim ol manmeri long lain bilong God?
18. Sapos papamama i lainim yu na soim rot long yu, bilong wanem yu mas tenkyu long ol?
19. I gat wanem samting moa bilong helpim ol yangpela?
20. (a) Bilong wanem i gat planti samting bilong helpim ol yangpela? (b) Yu mas i gat wanem kain tingting na bai yu inap sakim ol samting Seten i mekim bilong pundaunim yu?
[Piksa long pes 12]
Seten i wok long giamanim Iv, long wanem Iv i gat liklik save tasol i no olsem Adam, na olsem tasol Seten i wok strong long pundaunim ol yangpela long nau
[Piksa long pes 15]
Taim yangpela man i poromanim yangpela meri na tupela tasol i stap, laik bilong skin inap kamap strong na pulim tupela long brukim lo bilong God