‘Yupela i Mas i Stap Holi, Long Wanem, Mi Holi’
“Yupela i mas i stap holi . . . long wanem, mi God, Bikpela bilong yupela, mi holi.”—WOK PRIS 19:2.
KLOSTU olgeta bikpela lotu long graun i gat ol man na meri em lain bilong lotu i tingim ol i holi. Wanpela sister bilong misin em i gat nem long India, ol i kolim em Mama Teresa, planti ol i kolim em holi, long wanem, em i bin givim bel tru long helpim ol rabisman. Ol i kolim pop olsem “Papa Holi.” Man bilong kamapim wanpela lain insait long Misin Katolik ol i kolim Opus Dei, em José María Escrivá, sampela Katolik i ting em i “gutpela piksa bilong man i stap holi.” Lotu Hindu i gat ol swami, olsem ol man holi. Ol i bin tingim Ghandi em i man holi. Lotu Buda i gat ol lain bruder holi bilong ol, na lotu Islam i gat profet holi bilong ol. Tasol wanem insait tru bilong dispela tok “holi”?
2 Ol i tok, dispela tok “holi” i olsem “1. . . . bilong God; santu. 2. Ol man i ting em inap tru long man i ken lotuim o adorim . . . 3. Bihainim strongpela lo bilong lotu long stretpela pasin . . . 4. Makim man bilong mekim wanpela wok bilong lotu.” Long Baibel, pasin holi i olsem “pasin bilong i stap klin tru long ol samting bilong lotu; pasin i santu.” Wanpela buk bilong helpim yumi long kisim gut ol tok bilong Baibel, em Insight on the Scriptures, i tok, ‘wanpela tok Hibru bilong pastaim, em qoʹdhesh, i olsem stap narapela kain, givim long God, makim bilong mekim wok bilong God.’a
3 God i tokim ol Israel ol i mas i stap holi. Lo bilong God i tok: “Mi Bikpela, mi God bilong yupela. Olsem na yupela i mas givim yupela yet long mi na lusim pasin i no stret na bihainim stretpela pasin na i stap holi. Long wanem, mi yet mi holi.” Husat i As bilong pasin holi? Ol Israel i no gutpela olgeta, na olsem wanem ol inap kamap holi? Jehova i bin singautim ol long kamap holi, na dispela inap lainim yumi long wanem samting?—Wok Pris 11:44.
Ol Israel na As Bilong Pasin Holi
4 Olgeta samting ol Israel i mekim wok long en bilong lotuim God Jehova, ol i mas tingim ol dispela samting i holi, na mekim wok holi tasol long en. Bilong wanem ol i mas mekim olsem? Long wanem, Jehova yet i as bilong pasin holi. Taim Moses i raitim stori long wok bilong redim ol samting bilong haus sel holi bilong God na ol bilas bilong pris na ol samting bilong bilasim haus, laspela hap bilong dispela stori i olsem: “Na ol i wokim dispela medal long gutpela gol bilong makim hetpris i man bilong Bikpela tasol. Ol i raitim wanpela tok long en olsem, ‘Em [olsem pasin holi] i bilong Bikpela.’ ” Dispela medal ol i wokim long gutpela gol, ol i pasim long laplap em hetpris i raunim long het bilong em, na dispela medal gol i soim olsem ol i bin makim hetpris long mekim wanpela bikpela wok holi. Taim san i holim medal, em i lait strong, olsem na taim ol Israel i lukim medal i lait olsem, oltaim ol inap tingim pasin holi bilong Jehova.—Kisim Bek 28:36; 29:6; 39:30.
5 Tasol olsem wanem ol Israel inap kamap holi? Ol i mas pas gut wantaim Jehova na lotuim em long pasin i klin tru. Ol i mas i gat stretpela save long God, “em i gutpela na stretpela olgeta [olsem “Man i Holi Tru,” NW],” bambai ol inap lotuim em long pasin holi—ol i mas i stap klin long skin na long spirit. (Sindaun 2:1-6; 9:10) Olsem na ol Israel i mas lotuim God long klinpela tingting na klinpela bel. Sapos ol i mekim pasin giaman long lotuim Jehova, dispela bai i samting nogut tru long em.—Sindaun 21:27.
Bilong Wanem Jehova i Krosim Israel?
6 Dispela samting i kamap klia taim ol Israel i bringim ol animal i gat sik o lek nogut samting i kam long haus bilong God long mekim ofa—ol i no givim bel long mekim ofa. Long maus bilong profet Malakai, Jehova i tokaut olsem em i nolaik tru long ol ofa nogut bilong ol. Em i tok: “Mi no save amamas long pasin bilong yupela. Na bai mi no ken kisim ol ofa yupela i bringim i kam long mi. . . . Yupela i save tok alta bilong mi i samting nating, na yupela i save kisim ol kaikai yupela yet i no save laikim na givim long mi olsem ofa. Olsem na yupela i no save litimapim nem bilong mi. Yupela i save tok, ‘E, mipela i les pinis long mekim ol ofa.’ Na dispela i soim olsem yupela i no laikim mi. Yupela i save ofaim ol abus ol wel animal i bin kilim. Na yupela i save bringim ol abus i gat sik o i gat lek nogut. Yupela i ting mi Bikpela, mi bai laikim dispela kain ofa, a? Nogat tru.”—Malakai 1:10, 12, 13.
7 Olsem 400 yia samting paslain long Krais, God i mekim wok long Malakai long tokaut long ol pasin giaman bilong ol Juda. Ol pris i no stap olsem gutpela piksa, na pasin bilong ol i no holi liklik. Ol manmeri i bihainim pasin bilong ol na ol i slek long bihainim ol lo bilong God, na ol man i katim marit bilong ol—ating ol i mekim olsem na bai ol i ken maritim ol yangpela meri haiden. Malakai i tok: “Yupela i brukim promis yupela i bin mekim long ol meri yupela i bin maritim taim yupela i yangpela yet. Ol meri i poroman bilong yupela na yupela i bin promis long ai bilong God bai yupela i no ken lusim ol. Tasol yupela i brukim dispela promis.b . . . Yupela i mas lukaut gut bai yupela i no brukim promis yupela i bin mekim wantaim meri bilong yupela taim yupela i marit. God, Bikpela bilong yumi Israel, em i tok olsem, ‘Mi no laikim tru pasin bilong brukim marit.’ ”—Malakai 2:14-16.
8 Long taim bilong yumi, long planti kantri i no gat hatwok long katim marit, ol lain bilong katim marit i go bikpela tru. Na dispela hevi i kamap insait long kongrigesen Kristen tu. Sampela marit i no laik askim ol elda long helpim ol long stretim sampela hevi insait long marit na bai marit bilong ol i ken wok gut. Kwiktaim ol i kirap na katim marit. Planti pikinini ol i save kisim bikpela bel hevi tru taim papamama i katim marit.—Matyu 19:8, 9.
9 Olsem yumi stori pinis long en, long taim bilong Malakai ol Juda i stap nogut tru long ol samting bilong spirit, olsem na Jehova i tokaut klia olsem em i nolaik tru long lotu ol i mekim long em, na em i kamapim klia olsem em i laik bai ol man i lotuim em long pasin i klin tru—em i no orait long narapela pasin bilong lotuim em. Em nau, dispela i mas kirapim yumi long tingim pasin bilong yumi yet long lotuim God Jehova, em i Bikpela King bilong heven na graun, na em i As bilong pasin holi tru. Olsem wanem? Yumi mekim wok bilong God long pasin holi tru? Yumi stap klin long ol samting bilong spirit?
10 Tasol i no olsem God i laik bai yumi stap nambawan olgeta—yumi no inap mekim olsem; na i no olsem yumi mas skelim pasin bilong yumi wantaim pasin bilong ol narapela, nogat. Tasol olgeta wan wan Kristen i mas lotuim God long klinpela pasin inap tru long em i ken mekim. Wok bilong God yumi mekim, em yumi mas mekim long pasin i holi tru—yumi mas givim bel olgeta long mekim. Tasol yumi inap mekim olsem wanem?—Luk 16:10; Galesia 6:3, 4.
Klinpela Bel i Kirapim Man Long Lotu Long Klinpela Pasin
11 Jisas i skulim ol man olsem: Ol tingting i stap insait long bel, dispela bai kamap ples klia long ol tok na pasin em i mekim. Ol Farisi i ting ol yet i stretpela man, tasol ol i no holi liklik, na Jisas i tokim ol olsem: “Yupela man nogut, yupela i olsem ol snek nogut. Olsem wanem na yupela inap mekim gutpela tok? Man em i save autim kain tingting i pulap long bel bilong en.” Bihain Jisas i kamapim klia olsem ol tingting nogut i stap long bel, dispela i save kirapim man long mekim ol pasin nogut. Em i tok: “Samting maus i autim, dispela i save kamap long tingting. Na dispela samting i save mekim man i doti. . . . Em ol samting olsem, ol tingting nogut na pasin bilong kilim man i dai na olkain pasin pamuk na pasin bilong bagarapim marit na pasin bilong stil na pasin bilong tok giaman long kot na pasin bilong tok nogut long ol arapela. Ol dispela pasin i save mekim man i doti long ai bilong God.”—Matyu 12:34; 15:18-20.
12 Dispela tok i helpim yumi long save, ol pasin i no holi, ol i no olsem ol pasin yumi kirap wantu tasol long mekim na yumi no bin tingting gut pastaim, nogat. Ol pasin i no holi ol i kamap long ol tingting nogut i stap insait long bel—em ol laik nogut i stap hait na ating olkain tingting nabaut long ol pasin i no klin. Olsem na Jisas i tok: “Yupela i harim pinis bipo ol i tok olsem, ‘Yupela ol marit, yupela i no ken mekim pasin pamuk.’ Tasol mi tokim yupela olsem, sapos wanpela man i lukim wanpela meri na i gat mangal nogut long em, dispela man i mekim pasin pamuk pinis long bel bilong em.” Em nau, pasin pamuk na bagarapim marit i kamap pinis long bel bilong man taim em i no mekim yet dispela pasin. Orait, sapos rot i op, ol dispela tingting i no holi ol bai kamapim pasin i no holi. Sampela pasin i kamap long ol dispela tingting i no holi, em pasin pamuk, bagarapim marit, pasin sodom, stil, tok nogut long ol arapela, lusim bilip tru na kisim bilip giaman.—Matyu 5:27, 28; Galesia 5:19-21.
13 I gat kain kain samting inap givim rot long yumi long mekim ol dispela pasin, olsem: Long sampela hap i gat planti planti haus laki i kamap, na dispela i givim rot moa yet long ol man long pilai laki. Man inap ting, dispela em i gutpela rot bilong stretim hevi bilong em long mani. Na tingting kranki bilong dispela inap giamanim wanpela brata na kirapim em long sakim ol lo bilong Baibel o mekim nabaut long sampela lo bilong en.c Na tu, i gat planti rot bilong lukim ol piksa nogut bilong pasin sem, olsem long rot bilong televisen, o ol video, o kompyuta, o ol buk, na dispela inap kirapim Kristen long mekim pasin i no holi. Sapos em i lusim sampela klos pait bilong spirit, em nau, wantu em inap pundaun na mekim pasin pamuk. Tasol long planti man, pasin bilong mekim rong i kirap pastaim long tingting bilong ol. Long kain taim olsem, tok bilong Jems i kamap tru, em i tok: “Bel bilong yumi olgeta wan wan i save kirap na pulim yumi. Dispela laik nogut bilong yumi yet i save grisim yumi na giamanim yumi, bilong kirapim yumi long mekim sin. Orait na dispela pasin bilong bel i kirap, em i olsem meri i kisim bel, na bihain em i save kamapim sin.”—Jems 1:14, 15; Efesus 6:11-18.
14 Tasol planti Kristen, taim ol i pundaun na mekim rong na ol i no bin tingting pastaim long mekim, ol i save kamapim klia olsem ol i tanim bel tru, na ol elda inap strongim ol bek long ol samting bilong spirit. Na planti Kristen em kongrigesen i bin rausim ol long wanem ol i no tanim bel, bihain ol i kisim bek gutpela tingting na kongrigesen i kisim bek ol. Ol i kisim save pinis olsem taim ol i bin larim ol tingting i no holi ol i kamap strong long bel bilong ol, kwiktaim Satan i mekim long ol na ol i pundaun.—Galesia 6:1; 2 Timoti 2:24-26; 1 Pita 5:8, 9.
Yumi Mas Save Long Ol Pasin Kranki Bilong Yumi
15 Yumi mas wok strong long save long ol tingting i stap long bel bilong yumi. Olsem wanem? Yumi laik luksave long ol pasin kranki bilong yumi na tokaut olsem yumi gat ol dispela dispela pasin, na nau yumi kirap wok strong long daunim ol dispela pasin? Yumi laik go long wanpela pren i save tok tru na askim em long olsem wanem yumi inap stretim pasin bilong yumi, na nau yumi putim yau long tok bilong em? Bilong i stap holi, yumi mas daunim ol pasin kranki bilong yumi. Bilong wanem yumi mas mekim olsem? Long wanem, Satan i save long ol pasin kranki bilong yumi. Em bai mekim wok long pasin bilong em long trik na giaman bilong kirapim yumi long mekim rong na mekim pasin i no holi. Long pasin bilong trik em i save hait na mekim, em i wok strong na bai yumi bruk long God na God i no ken laikim moa yumi, na nau yumi no klin moa na yumi no gutpela long lotuim Jehova.—Jeremaia 17:9; Efesus 6:11; Jems 1:19.
16 Bipo aposel Pol i gat ol hevi na traim bilong em yet, olsem em i tokaut long en long pas em i bin raitim long ol Rom, em i tok: “Mi save, i no gat wanpela gutpela samting i stap insait long mi. Mi tok long olpela bel bilong mi tasol. Tru, mi laik mekim gutpela pasin, tasol mi no inap mekim. Gutpela pasin mi laik mekim, em mi no save mekim. Na pasin nogut mi no laik mekim, em mi save mekim. . . . Tru, long tingting bilong mi, mi laikim tumas lo bilong God. Tasol mi lukim narapela lo i stap insait long ol hap bodi bilong mi. Na dispela narapela lo i save pait long lo bilong God i stap long tingting bilong mi. Dispela narapela lo, em i lo bilong sin, na em i wok long kalabusim mi na bosim ol hap bodi bilong mi.”—Rom 7:18-23.
17 Bikpela samting Pol i mekim i olsem: Em i tokaut olsem em i gat ol dispela pasin kranki. Na maski ol dispela pasin i stap long skin bilong em, em inap tok: “Long tingting bilong mi, mi laikim tumas lo bilong God.” Pol i laikim tumas gutpela pasin na em i nolaik tru long pasin nogut. Tasol em i gat wanpela pait em i mas wok long mekim—na yumi olgeta i gat wankain pait—em i mas wok strong long sakim Satan, na pasin bilong dispela graun, na skin bilong em yet. Orait, olsem wanem yumi inap winim dispela pait na i stap holi yet, na stap narapela kain long ol man bilong dispela graun na i no bihainim tingting bilong ol?—2 Korin 4:4; Efesus 6:12.
Olsem Wanem Yumi Inap i Stap Holi?
18 Bilong i stap holi, yumi no inap bihainim rot i no gat hatwok long en, o bihainim ol laik bilong yumi yet. Kain man olsem, em bai no inap tokaut olsem em i gat asua long pasin em i mekim; em bai putim asua i go long narapela man. Ating yumi mas lain long karim hevi bilong ol pasin yumi mekim, na yumi no ken bihainim pasin bilong sampela man em ol i tok, ol i no inap abrusim dispela pasin, long wanem, ol i bin kisim dispela pasin long papamama, o em i stap pinis long skin bilong ol taim mama i karim ol. Tasol as bilong dispela pasin man i mekim, em i stap long bel bilong em yet. Olsem wanem? Em i save laikim tru stretpela pasin? Em i laik tru long kamap holi? Em i laik kisim ol blesing long God? Man bilong raitim Song em i kamapim klia tru olsem yumi mas kamap holi. Em i tok: “Yu mas givim baksait long pasin nogut, na bihainim gutpela pasin tasol. Yu mas wok long kamap wanbel wantaim ol arapela manmeri na yu mas strong long bihainim dispela pasin.” Na aposel Pol i tok: “Yupela i mas givim bel bilong yupela tru long ol arapela. Yupela i no ken giaman. Nogat. Yupela i mas laikim ol tru. Yupela i mas givim baksait tru long pasin nogut, na yupela i mas pas tru long gutpela pasin.”—Song 34:14; 97:10; Rom 12:9.
19 Yumi inap “pas tru long gutpela pasin” sapos yumi kisim tingting bilong Jehova long ol samting na yumi kisim tingting bilong Krais. (1 Korin 2:16) Yumi inap mekim olsem wanem? Yumi mas stadi oltaim long Baibel na tingim tingim ol dispela tok. Planti taim Sosaiti i bin kamapim dispela tok! Tasol olsem wanem? Yumi save ting em i bikpela samting? Olsem: Taim yu no kam yet long miting, yu save stadim gut ol tok bilong dispela nius, na skelim tok bilong ol skripsa i stap long en? Taim mipela i tok long stadi, mipela i no tok long katim sampela liklik hap tok long olgeta wan wan paragraf na em tasol, nogat. Sapos yumi lukim hariap ol tok bilong wanpela stadi na katim ol tok, bai yumi inap mekim insait long 15 minit samting. Tasol sapos yumi mekim olsem, yu ting yumi bin stadi gut long ol dispela tok? Bilong stadi gut na kisim gut ol tok bilong wanpela stadi na bai em i ken helpim yumi long ol samting bilong spirit, yumi mas stadi inap wanpela o tupela aua samting.
20 Ating yumi mas bosim gut skin na lusim televisen inap sampela aua long olgeta wik na tingim gut pasin holi bilong yumi. Taim yumi stadi long olgeta taim, dispela i save strongim yumi long ol samting bilong spirit, na em i kirapim tingting bilong yumi long tingim ol samting i stret yumi mas mekim—em ol samting i kirapim yumi long “wokabaut long pasin holi.”—2 Pita 3:11; Efesus 4:23; 5:15, 16.
21 Orait, i gat wanpela askim olsem: I gat wanem ol narapela wok na pasin em yumi ol Kristen inap i stap holi long en, olsem Jehova i stap holi? Stori i kamap bihain long dispela bai kamapim sampela tok bilong dispela samting em yumi mas tingim gut.
[Ol Futnot]
a Dispela buk i gat 2-pela volyum, em Sosaiti Wastaua bilong Nu Yok i wokim.
b Sapos yu laik kisim sampela save moa long dispela tok, lukim Kirap! bilong Februeri 8, 1995, pes 20, “Wanem Kain Pasin Long Katim Marit God i Nolaik Tru Long En?”
c Bilong kisim sampela save moa olsem i gat wanem as na pilai laki em wanpela pasin i no holi, lukim Kirap! bilong Epril 8, 1995, pes 14, 15, em Sosaiti Wastaua bilong Nu Yok i wokim.
Yu Tingim Yet?
◻ Olsem wanem As bilong pasin holi i kamap ples klia long Israel?
◻ Long taim bilong Malakai, ol Israel i mekim wanem na pasin bilong ol long lotuim God i no holi?
◻ Pasin i no holi i save kirap we?
◻ Bilong i stap holi, yumi mas save long wanem samting?
◻ Yumi mas mekim wanem bilong i stap holi yet?
[Askim Bilong Stadi]
1. Husat sampela man na meri em ol lain bilong graun i tingim ol i holi?
2, 3. (a) Wanem insait bilong dispela tok “holi” na “pasin holi”? (b) I gat wanem sampela askim yumi mas save long bekim bilong en?
4. Olsem wanem pasin holi bilong Jehova i kamap ples klia long Israel?
5. Ol Israel i no gutpela olgeta, na olsem wanem ol inap kamap holi?
6. Ol Juda long taim bilong Malakai i ting olsem wanem long tebol bilong Jehova?
7. Wanem ol pasin i no holi em ol Juda i bin mekim olsem 400 yia samting paslain long Krais?
8. Tingting bilong dispela graun long pasin bilong katim marit, dispela i mekim wanem long sampela insait long kongrigesen Kristen?
9, 10. Yumi mas ting olsem wanem long pasin bilong yumi long lotuim Jehova?
11, 12. Ol pasin i no holi ol i save kirap we?
13. Stori long olsem wanem ol tingting i no holi ol inap kirapim man long mekim ol pasin i no holi.
14. Planti manmeri em ol i bin mekim pasin i no holi, olsem wanem ol i orait bek?
15. (a) Bilong wanem yumi mas save long ol pasin kranki bilong yumi? (b) Wanem samting inap helpim yumi long tokaut olsem yumi gat ol dispela pasin kranki?
16. Pol i gat wanem pait?
17. Olsem wanem Pol i bin winim pait na daunim ol pasin kranki bilong em?
18. Olsem wanem yumi inap i stap holi?
19, 20. (a) Olsem wanem yumi inap strongim tingting bilong yumi? (b) Bilong stadi gut na kisim gut ol tok bilong en, yumi mas mekim wanem?
21. I gat wanem askim i stap yet na yumi mas save long bekim bilong en?