Ol Narapela i Save Kisim Tok Yu Mekim Bilong Stretim Ol?
GUTPELA tok bilong stretim man, em man i mekim long stretpela pasin, oltaim dispela i save kamapim gutpela samting. Olsem wanem? Dispela tok i stret? Nogat! Maski sampela man i gat save long givim ol gutpela tok, planti man i save sakim tok bilong ol.—Sindaun 29:19.
Dispela samting i kamap taim Jehova i stretim Kein. Kein i bin kisim pasin bilong nolaik tru long brata bilong em, Abel. (Stat 4:3-5) God i save long ol samting nogut dispela inap mekim long Kein, olsem na God i tokim em olsem: “Watpo yu kros? Na watpo pes bilong yu i senis olgeta? Sapos yu mekim gutpela pasin, orait bai yu amamas, long wanem, mi orait long ofa bilong yu. Tasol sapos yu mekim pasin nogut, orait sin bai i redi long bagarapim yu. Sin i gat bikpela laik tru bilong winim yu. Tasol yu mas strong na winim em.”—Stat 4:6, 7.
Jehova i tok, sapos Kein i wok long tingting nogut long brata bilong em, sin i olsem wanpela wel animal i wet i stap bilong kalap long Kein. (Skelim wantaim Jems 1:14, 15.) Kein i gat taim yet long senisim tingting bilong em, na kirap “mekim gutpela pasin” na lusim rot em bai kisim bagarap long en. Tasol sori tru, Kein i no harim tok. Em i sakim tok bilong Jehova, na em i kisim ol bikpela hevi.
Sampela ol i bel nogut na sakim olgeta kain tok bilong stretim ol. (Sindaun 1:22-30) Olsem wanem? Em asua bilong man i givim tok long narapela na man i sakim tok bilong em? (Jop 38:2) Yupela ol man i save givim tok long ol narapela bilong stretim ol, pasin bilong yupela i mekim na ol i hatwok long kisim tok bilong yupela? Sin bilong yumi man i mekim na dispela samting inap kamap. Tasol taim yu bihainim gut ol lo bilong Baibel, dispela samting i no inap kamap planti taim. Nau yumi ken tingim sampela bilong ol dispela lo.
Stretim Man Long Pasin Isi
“Ol brata, sapos yupela i save olsem wanpela bilong yupela i bin mekim sin, orait yupela man i bihainim Holi Spirit, yupela i mas mekim pasin isi long dispela man na helpim em long stretim pasin bilong em. Tasol yupela i mas lukaut gut long yupela yet. Nogut Satan i traim yupela na yupela tu i pundaun long sin.” (Galesia 6:1) Olsem na aposel Pol i kamapim klia olsem ol man “i bihainim Holi Spirit” ol i ken wok long stretim Kristen “i bin mekim sin.” Sampela taim i olsem ol man i no gat save long givim tok long man, ol i save mekim olsem. Olsem na yu no ken kirap kwik na givim tok long narapela. (Sindaun 10:19; Jems 1:19; 3:1) Em wok bilong ol strongpela elda bilong kongrigesen long mekim olsem. Tasol ol strongpela Kristen i lukim wanpela brata i laik mekim pasin nogut, ol i mas givim tok lukaut long em.
Sapos yu givim sampela gutpela tok long man o tok bilong stretim em, tok bilong yu i mas kamapim tingting bilong God na i no ken kamapim tingting bilong ol man. (Kolosi 2:8) Bihainim pasin bilong man i kukim gut kaikai. Em i save skelim ol samting em bai mekim wok long en bilong kukim kaikai bambai ol dispela samting i gutpela na i no inap bagarapim man. Skelim gut tok yu givim long man bambai Tok Bilong God i as bilong en na i no tingting bilong yu yet. (2 Timoti 3:16, 17) Taim yu mekim olsem, tok bilong yu i no inap bagarapim bel na tingting bilong wanpela man.
Taim man i givim tok long narapela man, em i mekim dispela tok bilong “stretim pasin” bilong man i bin mekim rong, na i no bilong subim em long senisim pasin bilong em, nogat. Long tok Grik dispela tok “stretim pasin” i wankain olsem wanpela tok i makim wok bilong dokta long stretim bun bilong man, nogut bun i stap olsem na bai dispela man i karim hevi. Wanpela man bilong wokim dikseneri, em W. E. Vine, em i tok, dispela tok i makim tu olsem “man i no ken les kwik taim bun i wok long orait bek.” Tingim pasin dokta i mas mekim bilong stretim bun bilong man. Em i mas isi isi na em i mas i gat gutpela save long mekim dispela wok, nogut em i givim bikpela pen tumas long man. Olsem tasol long man bilong givim tok long narapela bilong stretim em, em i mas was gut, nogut em i bagarapim bel bilong man em i givim tok long em. Dispela i hatwok long mekim, maski man yet i askim yu long givim sampela tok long em. Olsem na taim man i no askim yu long mekim olsem, yu mas toktok gut moa yet na yu mas mekim long pasin i no skrapim bel bilong em.
Yu no inap “stretim pasin” bilong man sapos tok bilong yu i mekim na man i kros. Bilong dispela samting i no ken kamap, tingim pasin yu mas kamapim, olsem yu mas ‘sori tru long ol arapela na mekim gut long ol. Yu mas daunim yu yet na mekim pasin isi long ol man, na yu no ken belhat kwik long ol man i rongim yu.’ (Kolosi 3:12) Sapos wanpela dokta i save les kwik na em i no isi tru, ating sikman bai sakim tok bilong em, na em i no ken kam bek bilong kisim marasin samting em i mas kisim.
Dispela i no makim olsem man i no ken mekim strongpela tok bilong stretim narapela, nogat. Krais Jisas i tok strong taim em i stretim 7-pela kongrigesen bilong provins Esia. (KTH 1:4; 3:1-22) Em i givim strongpela tok long ol samting ol i mas harim na bihainim. Tasol maski Jisas i tok strong, oltaim em i mekim long pasin sori na gutpela pasin, na dispela i kamapim gutpela pasin sori bilong Papa bilong em long heven.—Song 23:1-6; Jon 10:7-15.
Givim Tok Long Gutpela Pasin
“Oltaim yupela i mas mekim gutpela tok tasol, em olkain tok ol man i save laik long harim. Yupela i mas tingting gut na traim long bekim gut tok bilong olgeta man.” (Kolosi 4:6) Sol inap mekim kaikai i swit, olsem na man i gat laik long kisim dispela kaikai. Sapos yu laik man i amamas long tok bilong yu, orait, yu mas mekim “gutpela tok tasol, em olkain tok ol man i save laik long harim.” Maski man i mekim wok long ol kari samting bilong kukim kaikai, sapos em i no kukim gut dispela kaikai o em i tromoi nating kaikai long plet, orait, dispela i no helpim man na em i gat bikpela laik long kaikai, nogat. Ating em bai hatwok tru long daunim wanpela liklik hap bilong dispela kaikai.
Taim yu givim tok long man, em i bikpela samting long tingim gut tok yu laik mekim. Saveman Solomon i tok: “Sapos man i autim klia tru wanpela gutpela tingting, orait tok bilong en i olsem gutpela piksa ol i wokim long gol na bilasim long silva.” (Sindaun 25:11) Ating Solomon i tingim wanpela gutpela plet ol i bin wokim long silva na bilasim long ol pikinini bilong diwai ol i wokim long gol. Em i gutpela samting long lukim, na bai yu amamas tru long kisim dispela gutpela samting olsem presen! Olsem tasol long ol gutpela tok yu mekim long man yu wok long helpim, em bai amamas long harim tok bilong yu.—Saveman 12:9, 10.
Tasol “sapos yu rabisim narapela man long tok bilong yu, bai yu mekim em i belhat nogut tru long yu.” (Sindaun 15:1) Ol tok i no stret inap bagarapim bel bilong narapela na mekim em i kros; em i no inap amamas long tok yu mekim. Na ol tok i sutim bel bilong man, i no dispela tasol bai mekim na em i no laik harim gutpela tok bilong helpim em, nogat; sapos pasin bilong man bilong givim tok i no stret, dispela tu inap mekim olsem. Sapos yumi givim tok i skrapim bel bilong narapela, dispela inap bagarapim em wankain olsem yumi paitim em long wanpela samting. Sindaun 12:18 i tok: “Sapos man i no tingting gut na i tok, orait tok bilong en inap bagarapim bel bilong narapela man olsem bainat i sutim em.” Nogut yumi no tingting gut na mekim tok, dispela bai mekim na man i hatwok tru long harim tok bilong yumi!—Sindaun 12:15.
Olsem Solomon i tok, man i givim tok long narapela bilong stretim em, em i mas givim long taim i gutpela long mekim olsem. Em i bikpela samting tru long givim tok bilong stretim man long taim i stret long mekim olsem bambai dispela tok i ken kamapim gutpela samting! Yumi save, man i no hangre em i no laik kaikai. Ating nau tasol em i bin kaikai planti, o ating em i sik. Pasin bilong subim man long kaikai taim em i no gat laik long kaikai i no gutpela na i no stret.
Givim Tok Long Pasin Daun
‘Amamas bilong mi bai pulap tru taim . . . yupela i no tingting long yupela yet tasol, na wok long kamapim biknem bilong yupela. Nogat. Yupela i mas daunim yupela yet na yupela i mas ting pasin bilong ol arapela i winim pasin bilong yupela. Yupela i no ken lukautim ol samting bilong yupela tasol. Nogat. Yupela wan wan i mas lukautim ol samting bilong ol arapela manmeri bilong yupela na helpim ol long i stap gut.’ (Filipai 2:2-4) Sapos yu mekim gut wok bilong givim tok long narapela, bai yu tingim ol narapela na “helpim ol long i stap gut.” Na tu, taim yu mas helpim ol brata na sista spirit, bai yu ‘daunim yu yet’ na ting pasin bilong ol i winim pasin bilong yu. Wanem insait bilong dispela tok?
Pasin daun bai pasim yu long mekim pasin antap o long toktok long pasin bilong man i gat pasin antap. I no gat as na wanpela bilong yumi i ken ting pasin bilong yumi i winim pasin bilong ol wanbilip. Yumi olgeta i save popaia long sampela taim. Yu no inap lukim bel bilong man, olsem na em i bikpela samting tru long yu no ken skelim bel bilong dispela man yu givim tok long em. Ating em i no gat tingting nogut long bel bilong em, o em i no save long sampela tingting o pasin nogut bilong em. Na maski man i save em i no bihainim stret lo bilong God, ating i no hatwok tumas long em i kisim tok bilong stretim em, sapos man bilong givim tok i gat pasin daun na em i tingim tru i stap bilong dispela man long ol samting bilong spirit.
Sapos wanpela man i singautim yu long kaikai wantaim em, tasol em i no mekim gutpela pasin pren long yu, bai yu amamas long kaikai? Nogat, a? Tru tumas, “pasin bilong laikim man, em i nambawan pasin. Olsem na sapos yu stap wantaim ol pren bilong yu na yupela i kaikai kumu tasol, dispela i winim tru pasin bilong i stap wantaim ol man yu no laikim, na yupela i kaikai mit bilong bulmakau.” (Sindaun 15:17) Maski man i kisim gutpela tok bilong helpim em, sapos man bilong givim tok i no laikim em, o daunim em, o semim em, em bai hatwok long kisim dispela tok. Tasol pasin sori, na pasin bilong tingim na bilip tru long narapela, dispela bai mekim na man i no hatwok long givim tok na man i no hatwok long kisim tok.—Kolosi 3:14.
Man i Kisim Tok Bilong Stretim Em
Taim profet Natan i givim tok long King Devit bilong stretim em, Natan i mekim dispela tok long pasin daun. Tok na pasin bilong Natan i kamapim klia olsem em i laikim tru Devit na em i stap daun long em. Bilong kirapim tok, Natan i mekim wanpela tok piksa i makim olsem em i tingim Devit, olsem Devit bai hatwok long harim tok bilong stretim em. (2 Samuel 12:1-4) Devit em i man bilong laikim tru stretpela pasin, maski em i no bin bihainim dispela pasin taim em i mekim sin wantaim Batseba, tasol Natan i tingim gutpela pasin bilong Devit taim em i toktok wantaim em. (2 Samuel 11:2-27) Taim Natan i strongim bikpela tok bilong dispela tok piksa, bel bilong Devit i kirapim em long tok: “Mi mekim sin long ai bilong Bikpela.” (2 Samuel 12:7-13) Devit i no olsem Kein—Kein i no harim tok bilong Jehova, tasol long pasin daun Devit i kisim tok Natan i mekim bilong stretim em.
Ating Jehova i stiaim Natan, na em i tingim Devit i no gutpela olgeta, na Devit inap kros taim Natan i stretim em. Natan i toktok long gutpela pasin isi na em i tingim Devit i bikpela long em, long wanem, Jehova i bin makim Devit long i stap king. Sapos yu gat namba, yu inap givim gutpela tok long narapela, tasol sapos yu no gat pasin daun narapela bai hatwok long kisim tok bilong yu.
Natan i stretim Devit long pasin isi. Tok bilong dispela profet i gutpela, na em i bin redim gut tok bilong em bambai Devit inap mekim ol samting bilong helpim em long stap gut. Natan i no tingim em yet taim em i givim tok long Devit, na em i no traim long kamapim olsem em i stretpela man na strong long ol samting bilong spirit, winim Devit. Em i stap olsem gutpela piksa long pasin bilong mekim gutpela tok long gutpela pasin! Sapos yu mekim wankain pasin, ating ol narapela bai kisim tok yu mekim bilong stretim ol.
[Piksa long pes 22]
Olsem kaikai i save strongim skin, tok yu mekim bilong stretim man i mas gutpela
[Piksa long pes 23]
Olsem wanem? Tok bilong yu long stretim narapela i gutpela olsem gutpela plet silva ol i bilasim long ol pikinini bilong diwai ol i wokim long gol?
[Piksa long pes 24]
Long pasin daun profet Natan i kirapim Devit long tingim pasin bilong em long laikim tru stretpela pasin