Bilong Wanem Yumi Mas Tok Tenkyu?
“Yes Raquel,
Tenkyu tru long strongim bel bilong mi. Ating yu yet i no save, tasol ol gutpela pasin na gutpela tok bilong yu i bin helpim mi tru.”—Jennifer.
OLSEM WANEM? Yu kisim pinis wanpela pas bilong tok tenkyu long yu? Sapos olsem, ating dispela i mekim bel bilong yu i amamas tru, long wanem, yumi man i gat laik long ol narapela i tingim yumi na tok tenkyu long yumi.—Matyu 25:19-23.
Pasin bilong tenkyu i save helpim man i givim samting na man i kisim samting long pas gut wantaim. Na tu, man i save tok tenkyu i save bihainim pasin bilong Jisas Krais, long olgeta taim Jisas i bin tingim ol gutpela wok ol narapela i bin mekim.—Mak 14:3-9; Luk 21:1-4.
Tasol sori tru, planti man moa i no save tok tenkyu, olsem long rot bilong maus o long pas. Baibel i bin givim tok lukaut olsem long “taim bilong las de,” ol man bai i “no tok tenkyu.” (2 Timoti 3:1, 2) Sapos yumi no was gut, dispela pasin bilong i no tok tenkyu i stap long nau inap daunim pasin bilong yumi long tok tenkyu.
Ol papamama inap mekim wanem bilong skulim ol pikinini bilong ol long tok tenkyu? Yumi mas tenkyu long husat? Na bilong wanem yumi mas tok tenkyu, maski ol man i stap klostu long yumi i no save tok tenkyu?
Insait Long Famili
Ol papamama i save wok strong long lukautim ol pikinini bilong ol. Tasol sampela taim ol papamama i pilim olsem ol pikinini i no save tenkyu long hatwok bilong ol. Ol inap mekim wanem bilong stretim dispela hevi? Ol i mas mekim tripela samting.
(1) Stap Gutpela Piksa. Long planti samting bilong skulim ol pikinini, pasin bilong i stap olsem gutpela piksa i gutpela rot bilong skulim ol. Baibel i tok long wanpela mama i bin wok strong long Israel bilong bipo, olsem: “Ol pikinini bilong em i save litimapim nem bilong em.” Husat i bin skulim ol pikinini long tok tenkyu? Dispela ves i tok: “Man bilong em tu i save litimapim nem bilong em.” (Sindaun 31:28, Baibel New Century Version) Ol papamama em narapela i save tok tenkyu long narapela, ol i soim ol pikinini bilong ol olsem dispela kain tok i save mekim ol i amamas, helpim famili long pas gut moa, na i makim olsem ol i mekim pasin bilong man i bikpela pinis.
Wanpela papa, nem bilong em Stephen, i tok: “Mi wok strong long i stap olsem gutpela piksa long ol pikinini bilong mi na mi tok tenkyu long meri bilong mi long kaikai.” Wanem gutpela samting i kamap long dispela? Stephen i tok: “Tupela pikinini meri bilong mi i lukim dispela pasin, na dispela i helpim ol long tingim pasin bilong tok tenkyu.” Olsem wanem? Sapos yu marit, planti taim yu save tok tenkyu long poroman bilong yu long ol wok em i save mekim long olgeta de, maski em i no bikpela wok tumas? Yu save tok tenkyu long ol pikinini bilong yu, maski ol i mekim wanpela wok ol i mas mekim?
(2) Skulim Ol. Pasin bilong tok tenkyu i olsem ol plaua, yumi mas lukautim gut ol dispela samting na bai gutpela samting i kamap long en. Olsem wanem ol papamama i ken helpim ol pikinini bilong ol long kisim pasin bilong tenkyu na kamapim tok tenkyu bilong ol? Saveman King Solomon i kamapim wanpela bikpela samting taim em i tok: “Stretpela man i save tingting gut pastaim, na bihain em i bekim tok long arapela man.”—Sindaun 15:28.
Yupela papamama, yupela inap skulim ol pikinini bilong yupela long tingim bikpela wok na gutpela pasin narapela i mekim taim em i givim wanpela presen long ol? Taim ol i tingim dispela samting, dispela bai helpim ol long kisim pasin bilong tenkyu. Maria, em i mekim bikpela long 3-pela pikinini, em i tok: “Yumi mas lusim hap taim long sindaun wantaim ol pikinini bilong yumi bilong helpim ol long tingim bikpela wok narapela i mekim taim em i givim presen long ol—narapela i tingim ol na i laik soim olsem em i laikim ol. Tasol mi ting gutpela samting i kamap sapos yumi mekim olsem.” Dispela kain tok bai helpim ol pikinini long lain long wanem tok ol i mas mekim taim ol i tok tenkyu, na bilong wanem ol i mas mekim dispela tok.
Ol papamama i gat savetingting ol bai helpim ol pikinini bilong ol long sakim tingting olsem ol i mas kisim ol gutpela samting na i stret long ol i kisim.a Tok lukaut long Sindaun 29:21 (NW) long pasin man i mekim long wokboi, dispela tok i stret tu long ol pikinini, olsem: “Sapos man i isi tumas long wokboi bilong em long taim em i yangpela yet, orait bihain em bai kamap man i no save tenkyu liklik.”
Olsem wanem yumi inap helpim ol liklik pikinini long tok tenkyu? Linda, wanpela mama i gat 3-pela pikinini, em i tok: “Mi wantaim man bilong mi i kirapim ol pikinini bilong mipela long insait long wok bilong raitim ol pas bilong tok tenkyu. Mipela i kirapim ol long droim wanpela piksa em mipela i ken putim insait long pas o long sainim nem bilong ol long pas.” Tru, ating piksa i no gutpela tumas na i hatwok liklik long ritim rait bilong ol, tasol dispela i skulim gut ol pikinini long pasin bilong tenkyu.
(3) Wok Strong. Yumi olgeta i gat pasin bilong tingim yumi yet tasol, na dispela pasin inap daunim pasin bilong tok tenkyu. (Stat 8:21; Matyu 15:19) Tasol Baibel i kirapim ol wokman bilong God olsem: “Tingting bilong yupela i mas kamap nupela. Yupela i mas kamap ol nupela manmeri, em ol manmeri God i mekim ol i kamap nupela na ol i stap olsem God yet.”—Efesus 4:23, 24.
Tasol ol papamama i save gut long wok papamama ol i save olsem pasin bilong helpim ol pikinini long “kamap ol nupela manmeri” em i hatwok. Stephen, em yumi bin toktok long em, i tok: “Mipela i lusim longpela taim long skulim ol pikinini meri bilong mipela long ol yet i kirap long tok tenkyu.” Tasol Stephen na meri bilong em i no givap. Stephen i tok moa: “Mipela i wok strong i go, na ol pikinini i lain. Nau mipela i amamas long pasin bilong ol long tok tenkyu long ol narapela.”
Olsem Wanem Long Ol Pren na Neiba?
Sapos yumi no tok tenkyu, i no olsem yumi no gat pasin bilong tenkyu, ating sampela taim yumi lusim tingting tasol long tok tenkyu. Olsem wanem? Em i bikpela samting long yumi no ken pilim tasol olsem yumi tenkyu, tasol yumi mas tokaut tu olsem yumi tenkyu? Bilong bekim dispela askim, yumi ken skelim samting i kamap long Jisas na sampela lepraman.
Taim Jisas i bihainim rot i go long Jerusalem, em i bungim 10-pela man i gat sik lepra. Baibel i tok: “Ol i singaut strong olsem, ‘Jisas, bikman, yu ken sori long mipela.’ Jisas i lukim ol, na em i tokim ol olsem, ‘Yupela go soim skin bilong yupela long ol pris.’ Orait ol i wokabaut i go, na skin bilong ol i kamap klin. Na wanpela man namel long ol em i lukim skin bilong en i gutpela gen, na em i go bek. Em i wok long singaut bikmaus na litimapim nem bilong God. Em i go kamap long Jisas na em i brukim skru na putim pes i go daun long graun klostu long lek bilong Jisas, na i givim tenkyu long em. Dispela man em i man bilong ol lain Samaria.”—Luk 17:11-16.
Olsem wanem? Jisas i tingim pasin bilong ol narapela lepraman olsem ol i no tok tenkyu? Stori i tok moa: “Jisas i lukim dispela man, na em i tok, ‘Mi ting 10-pela man i kamap klin. Tasol ol arapela 9-pela man ol i stap we? Ating i no gat man bilong i kam bek na litimapim nem bilong God, a? Dispela man bilong narapela lain, em wanpela tasol?’ ”—Luk 17:17, 18.
Ol narapela 9-pela lepraman i no man nogut. Pastaim ol i bin tokaut olsem ol i bilip long Jisas na ol i redi long bihainim tok bilong em, olsem go long Jerusalem na soim skin bilong ol long ol pris. Tasol maski ol i amamas tru long gutpela pasin bilong Jisas, ol i no tok tenkyu long em. Pasin bilong ol i mekim Jisas i bel hevi. Olsem wanem long yumi? Sapos wanpela i mekim gutpela pasin long yumi, kwiktaim yumi save tok tenkyu, na sapos i stret, yumi save tok tenkyu long rot bilong wanpela pas?
Baibel i tok man i gat pasin laikim em “i save mekim gutpela pasin na i no save tingting tumas long em yet.” (1 Korin 13:5, Baibel Today’s English Version) Olsem na pasin bilong tok tenkyu i makim olsem man i mekim gutpela pasin, na tu, dispela i soim olsem em i gat pasin laikim. Samting i painim ol lepraman i skulim yumi olsem ol man i laik mekim Krais i amamas ol i mas kamapim dispela pasin laikim na pasin bilong tok tenkyu long olgeta man, maski ol i bilong wanem lain, skin, o lotu.
Yu ken askim yu yet, ‘Wanem laspela taim mi bin tok tenkyu long wanpela neiba, wanwok, wanskul, dokta o nes, stuakipa, o wanpela i bin helpim mi?’ Inap wanpela o tupela de, raitim long wanpela pepa hamas taim yu tok tenkyu o yu raitim wanpela pas bilong tok tenkyu? Sapos yu mekim olsem, dispela inap soim yu long olsem wanem yu ken mekim gut moa pasin bilong tok tenkyu.
Yumi save, God Jehova em i nambawan Man yumi mas tenkyu long em. Em i Man Bilong Givim “olgeta gutpela samting yumi save kisim na olgeta presen i gutpela tru.” (Jems 1:17) Wanem laspela taim yu bin tok tenkyu long God long wanpela samting em i bin mekim bilong helpim yu?—1 Tesalonaika 5:17, 18.
Bilong Wanem Yumi Mas Tok Tenkyu Maski Ol Narapela i No Mekim?
Ating sampela bai i no tok tenkyu taim yumi mekim sampela gutpela samting long ol. Olsem na bilong wanem i gutpela long yumi tok tenkyu, maski ol narapela i no mekim olsem? Tingim tupela as.
Sapos yumi mekim gutpela pasin long ol man i no tok tenkyu, yumi bihainim pasin bilong gutpela Man Bilong Wokim yumi, God Jehova. Pasin bilong planti man olsem ol i no tok tenkyu long gutpela pasin Jehova i mekim long ol, dispela i no pasim em long mekim gut long ol. (Rom 5:8; 1 Jon 4:9, 10) Em i save mekim “san bilong en i kamap antap long ol man nogut na long ol gutpela man wantaim. Na em i save mekim ren i kam daun long ol stretpela man na long ol man bilong mekim pasin i no stret tu.” Sapos yumi wok strong bilong tok tenkyu maski yumi stap namel long ol man i no tok tenkyu, bai yumi stap olsem ‘pikinini bilong Papa bilong yumi i stap long heven.’—Matyu 5:45.
[Futnot]
a Planti papamama i bin ritim na toktok wantaim ol pikinini bilong ol long buk Kisim Skul Long Bikpela Tisa, ol Witnes Bilong Jehova i wokim. Het tok bilong sapta 18 em, “Yu Save Tingim Long Tok Tenkyu?”
[Rait long pes 15]
Inap wanpela o tupela de raitim long wanpela pepa hamas taim yu tok tenkyu
[Piksa long pes 15]
Stap olsem gutpela piksa long ol pikinini bilong yu long pasin bilong tok tenkyu
[Piksa long pes 15]
Papamama i ken skulim gut ol liklik pikinini long pasin bilong tok tenkyu