Sarere, Ogas 23
De bilong Jehova bai kam olsem wanpela stilman i kam long nait.—1 Tes. 5:2.
Taim Baibel i stori long “de bilong Jehova,” em i makim taim we Jehova bai bagarapim ol birua bilong em na kisim bek ol manmeri bilong em. Long bipo, sampela taim Jehova i bin mekim kot bilong em bilong bagarapim ol kantri. (Ais. 13:1, 6; Ese. 13:5; Sef. 1:8) Long taim bilong yumi, “de bilong Jehova” bai kirap taim lain politik i pait long Bikpela Babilon na em bai pinis long pait bilong Armagedon. Bilong abrusim bagarap long dispela “de,” yumi mas redi long nau. Jisas i skulim yumi olsem yumi no ken redi tasol long “traipela hevi tru” i kamap, nogat, yumi mas “redi i stap” long dispela de tu. (Mat. 24:21; Luk 12:40) Long namba 1 pas aposel Pol i raitim long ol Tesalonaika, em i yusim planti tok piksa bilong helpim ol Kristen long redi i stap long bikpela de bilong Jehova long kotim ol man. Pol i save olsem de bilong Jehova i no inap kamap long dispela taim yet. (2 Tes. 2:1-3) Tasol em i kirapim ol bratasista bilong em long redi long dispela de, i olsem em bai kamap tumora tasol, na yumi tu i ken bihainim tok bilong em. w23.06 8 par. 1-2
Sande, Ogas 24
Ol brata mi laikim tumas, yupela i mas sanap strong, na no ken surik.—1 Kor. 15:58.
Long 1978, ol i wokim wanpela longpela bilding tru i gat 60 storis long en long biktaun Tokyo long Japan. Ol man i lukim dispela bilding i tingting olsem, hau na dispela bilding i ken sanap strong bikos planti taim graun guria i save kamap long dispela taun. Wanem samting i mekim bilding i sanap strong? Ol ensinia i disainim dispela bilding long sanap strong, tasol long wankain taim, ol i disainim long wei we em i ken seksek i go i kam long taim bilong graun guria. Ol Kristen i olsem dispela bilding i gat planti storis long en. Long wanem rot ol i olsem dispela bilding? Wanpela Kristen i mas holim stretpela tingting long pasin bilong sanap strong o strong long bihainim pasin i stret, na long wankain taim, redi long mekim ol senis. Em i mas i gat strongpela bel na em i no ken surik long pasin bilong bihainim ol lo bilong Jehova. Em i “redi long bihainim tok” na em i no save kalapim ol lo bilong God. Tasol sampela taim, em i mas “redi long bihainim tingting bilong narapela” o redi long mekim ol senis taim i gat wok long mekim olsem. (Jems 3:17) Wanpela Kristen husat i lain long holim stretpela tingting bai sakim pasin bilong strong strong tumas long bihainim wanpela lo o orait tasol long mekim olgeta kain samting. w23.07 14 par. 1-2
Mande, Ogas 25
Maski yupela i no bin lukim em, yupela i laikim em.—1 Pita 1:8.
Jisas i sanap strong na sakim ol traim i kam long Satan dispela Devil. Dispela i makim tu ol traim em Satan i kamapim bilong mekim Jisas i lusim pasin bilong em long stap gut long God. (Mat. 4:1-11) Satan i tingting strong long pundaunim Jisas na bai em i mekim sin na em i no givim pe bilong baim bek man. Taim Jisas i stap long graun, em i bungim ol narapela traim. Ol man i birua long em na traim long kilim em i dai. (Luk 4:28, 29; 13:31) Na tu, taim ol disaipel bilong em i mekim ol popaia, dispela inap traim pasin bilong em long i no les kwik long ol. (Mak 9:33, 34) Taim ol i kotim em bilong kilim em i dai, ol i mekim nogut long em na tok bilas long em. Em i karim bikpela pen na hevi tru na ol i kilim em i dai olsem wanpela man nogut. (Hib. 12:1-3) Em i sanap strong na karim dispela traim, na long dispela taim Jehova i no lukautim em. (Mat. 27:46) Tru tumas, Jisas i karim bikpela pen na hevi tru bilong givim laip bilong em olsem ofa bilong baim bek yumi. Yumi laikim tru Jisas taim yumi tingim olgeta samting em i redi long mekim bilong helpim yumi. w24.01 10-11 par. 7-9