Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • lv sur. 7 rup. 74-85
  • Obwomeezi Obutwara nka Ruhanga okw’Abutwara?

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Obwomeezi Obutwara nka Ruhanga okw’Abutwara?
  • ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • OBWOMEEZI N’ESAGAMA NIBYERA
  • ENKOZESA Y’ESAGAMA HA BY’OBUJANJABI
  • EBIRAGIRO BYA YAHWE NIBYOLEKA OKUGONZA KWE OKW’OBUZAIRE
  • WETANTALE ENOBI
  • WETANTALE EBITEBE EBISEESA ESAGAMA
  • OBWOMEEZI BUTEMU EKITIINISA N’OTEBEZA AMAKURU AMARUNGI AG’OBUKAMA
  • Kurora Obwomezi omu Mulingo Ruhanga Aburora
    Baibuli Mali Eyegesa Ki?
  • Teekamu Obwomeezi Ekitiinisa
    Baibuli Etwegesa Ki?
  • Omulingo Ruhanga Aroramu Esagama
    Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!—Okwega Baibuli Okw’Okuleeta Hamu Ebiteekerezo
‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
lv sur. 7 rup. 74-85
Omukazi Omukristaayo n’akomamu encwamu ze ha kaadi y’esagama erukwetwa Durable Power of Attoney

ESUURA EYA 7

Obwomeezi Obutwara nka Ruhanga okw’Abutwara?

“Baitu haliiwe haloho ensoro eyobwomezi.”​—ZABULI 36:9.

1, 2. Ruhanga akatuha kisembo ki ekiri ky’omugaso muno omu kasumi kanu, kandi habwaki kiri ky’omugaso?

ISIITWE ow’omw’iguru atuhaire ekintu eky’omuhemdo mwingi, ekisembo ky’obwomeezi nk’abantu abaine amagezi kandi abarukusobora kwoleka emiringo ye. (Okubanza 1:27) Nitumusiima habw’amagezi agayatuhaire habwokuba nitusobora kumanya omulingo emisingi ya Baibuli esobora kutugasira. Kakuba tugita omu nkora, nitusobora kukura omu by’omwoyo tukeyongera kugonza Yahwe kandi tukafooka abantu “abatungire amagezi [abegesiibwe] obwokwemanyiza okubaganizamu ebirungi nebibi.”​—Abaheburaniya 5:14.

2 Kuhondera emisingi ya Baibuli omu kasumi kanu kikuru muno habwokuba ensi erumu ebintu bingi muno ekikifoire kigumu kutaho ebiragiro by’okuhondera ha buli nsonga yona. Eby’obujanjabi nibyo ebirukugumya kurungi ensonga enu kukira muno obu kirukuhika ha mibazi n’emiringo y’okujanjabwamu enyakwine akakwate n’esagama. Enu eri nsonga nkuru hali buli muntu weena arukugonza kworobera Yahwe. Baitu nabwo, kakuba twetegereza emisingi ya Baibuli erukubaza ha nsonga egi, nitusobora kukora encwamu ezirasiga omuntu waitu ow’omunda nayera kandi eziratulindira omu kugonza kwa Ruhanga. (Enfumo 2:6-11) Katubazeeho emu ha misingi enu.

OBWOMEEZI N’ESAGAMA NIBYERA

3, 4. Ebyahandiikirwe bikatandika di kwoleka omulingo esagama eri erukwera, kandi entekereza enu n’esigikirra ha musingi ki?

3 Omurundi gw’okubanza Yahwe kwoleka omulingo obwomeezi n’esagama biine akakwate k’amaani kandi nibyera, gukaba hanyuma ya Kaini kwita Aberi. Ruhanga akagambira ati Kaini “Iraka eryesagama ya mugenzi wawe nirinyami’ra okuruga ha itaka.” (Okubanza 4:10) Hali Yahwe, Esagama ya Aberi ekaba neyemerraho habw’obwomeezi bwe obukaba buhwerekereziibwe. Nahabweki nitusobora kugamba ngu, esagama ya Aberi ekasaba Ruhanga agihorre enzigu.—Abaheburaniya 12:24.

4 Hanyuma y’okusandaara kwa maizi omu kasumi ka Nuha, Ruhanga akaikiriza abantu kulya enyama y’ebisoro baitu yabatanga kulya esagama. Ruhanga akagamba ati: “Baitu enyama hamu nobwomezi bwayo, niyo sagama yayo, mutaligirya. Kandi mazimakwo esagama yanyu eyobwomezi bwanyu, ndigijunana.” (Okubanza 9:4, 5) Ekiragiro kinu nikitukwataho itwena nk’abaijukuru ba Nuha. Kinu nikyongera kugumya amakuru g’ebigambo ebi Yahwe yagambire Kaini, ngu esagama n’eyemerraho habw’obwomeezi obw’ebihangwa byona. Ekiragiro eki nikyoleka ngu Yahwe, nk’endugirro y’obwomeezi n’aija kujunaana abantu boona abatatamu obwomeezi n’esagama ekitiinisa.​—Zabuli 36:9.

5, 6. Ekiragiro kya Musa kikoleka kita ngu esagama n’eyera kandi y’omuhendo? (Rora Akasanduuko Obwomeezi bw’Ebisoro Obutemu Ekitiinisa.)

5 Ekiragiro kya Musa nakyo kikabazaaho ebintu binu ebibiri. Ebyabalevi 17:10, 11 rugamba: “Kandi omuntu wena wena . . . Alya esagama eyomulingo gwona; ndigumiza amaiso gange okurwana nomuntu ogu anyakulya esagama, kandi ndimuiha omu bantu bowabu. Baitu obwomezi obwomubiri buli omu sagama: kandi ngibahaire ha kyoto [okuleherra] obwomezi bwanyu: baitu esagama niyo erihi’ra obwomezi.”a​—Rora akasanduuko “Obusobozi bw’Esagama omu Kuleherra,” ha rupapura 76.

OBUSOBOZI BW’ESAGAMA OMU KULEHERRA

Kusigikirra ha Baibuli, esagama n’etwarwa kuba ningana n’obwomeezi. Nahabweki kakuba Omwisareri yacwaga ekiragiro baitu akegarukamu, akaba aine kuhonga ekisoro ha kyoto. (Ebyabalevi 4:27-31) Ekihongwa kinu kyamuleherraga, baitu habw’akacu kake.

Ekigambo okuleherra kikozesebwa omu Baibuli kumanyisa “kuhingisa” rundi “kuswekerra” rundi kufundikira omukebe. Baitu twijuke ngu busaho ekisoro ekikaba nikisobora “kuswekerra” rundi kulehe’ra ebibi by’omuntu. Ebihongwa by’ebisoro bikaba nibyoleka ekihongwa ekihikiriire ekikaba nikigenda kuhebwayo.​—Abaheburaniya 10:1, 4.

Okuleherra oku kukahebwa “obwokuhongwa kwomubiri gwa Yesu Kristo omurundi gumu gwonka.” (Abaheburaniya 10:10) ‘Esagama ey’omuhendo mwingi nk’ey’omwana gwentama ogutaroho bulema nobukakuba akamogo,’ ekaba n’eyemerraho obwomeezi bwa Kristo obukaba buhikiriire nk’obu Adamu akaba aine atakasiisire. (1 Petero 1:19) Omu mulingo gunu, Yahwe akoleka okugonza obu yalesereho obwinganiza n’atuha “okucungura okutahwaho.”​—Abaheburaniya 9:11, 12; Yohana 3:16; Okusuku’rwa 7:14.

6 Hanyuma y’okwita ekisoro, esagama yakyo obw’etakozesebwaga ha kyoto, baagisesaga ha itaka. Kinu kikaba kikorwa ekyayolekaga ngu obwomeezi babugaruliire Omukama wabwo ayabuhaire. (Ekyebiragiro 12:16; Ezekyeri 18:4) Baitu, ekiragiro kinu kikaba kitarukumanyisa ngu Abaisareri bakaba basemeriire kukamuura enyama kugimaramu buli itondo lyona ery’esagama. Ekisoro rundi ekihangwa obu kyasarwaga esagama ekajwa kurungi, Omwisareri akaba aine obugabe bw’okukirya n’omuntu we ow’omunda atamujunaine habwokuba kyayolekaga ngu Omuhangi w’obwomeezi atairwemu ekitiinisa.

7. Daudi akoleka ata ngu n’atamu esagama ekitiinisa?

7 Daudi, omuntu akaba nasimwa omutima gwa Yahwe aketegereza amakuru g’omusingi gwa Ruhanga ogurukukwata ha sagama. (Engeso Ezabakwenda 13:22) Kiro kimu Daudi obwakaba aine iroho ly’amaani, abasaija be basatu bakahambiriza kutaaha omu rukande rw’abanyanzigwa batahayo amaizi omu bisisi byabo bagaletera Daudi. Daudi akarora ata ekikorwa kinu? Akagamba ati: “Nikikafuhe, ai Mukama nyowe okukora kinu: okunywa esamaga yabasaija abo abagenzire nibahayo obwomezi?” Kusigikirra hali Daudi, okunywa amaizi ago kikaba nikinganaingana n’okunywa esagama y’abasaija be basatu. Nahabweki n’obwaraaba yali aine iroho, ‘akagasesera Mukama.’​—2 Samuiri 23:15-17.

8, 9. Ekitebe Ekikristaayo obu kyatandikire, entekereza ya Yahwe ha sagama ekahinduka? Soborra.

8 Hanyuma y’emyaka 2,400 Nuha kuhebwa ekiragiro ekirukukwata ha sagama, kandi hanyuma y’emyaka 1,500 Musa kuheebwa ebiragiro, Yahwe akakozesa omwoyo gwe kuragirra akatebe akalemi okuhandiikira Abakristaayo ba kara ati: “Baitu kikaba kisemiire omu maiso gomwoyo ogurukwera nomu maiso gaitu, okutabatweka inywe enketo enkoto, rundi ebigambo binu ebituhikiriire; mulekereyo kimu ebihongiirwe ebisisani, nesagama, nebinigirwe, nobusihani.”​—Engeso Ezabakwenda 15:28, 29.

9 Kinu nikyoleka ngu akatebe akalemi kakarora ngu esagama n’eyera kandi okugikozesa kubi kikorwa ky’akabi ekirukwinganaingana n’okuramya ebisisani rundi obusihani. Abakristaayo ab’amananu omu kasumi kanu bahondera ekiragiro kinu. Baitu habwokuba basigikirra ha misingi ya Baibuli, encwamu ezi bakora ha bikwasire n’esagama zisemeza Yahwe.

ENKOZESA Y’ESAGAMA HA BY’OBUJANJABI

Omukazi Omukristaayo n’asoborra dakitale we ha ncwamu ze ezirukukwata ha sagama

Ninsobora kusoborra nta dakitaali encwamu yange ha bikwatiraine n’okukozesa obucweka bw’esagama?

10, 11. (a) Abakaiso ba Yahwe batwara bata ensonga y’okutekwamu esagama yoona rundi ebicweka byayo ebbina ebikuru? (b) Habikwatiraine n’esagama, miringo ki ey’obujanjabi ei Abakristaayo basobora kukora encwamu ezirukwahukana?

10 Abakaiso ba Yahwe bakimanyire kimu ngu ekiragiro ekirukugamba ‘mulekereyo kimu . . . esagama’ nikimanyisa tibasemeriire kugitekwamu, kugigaba, rundi kwahura esagama eyabu habwabo nukwo hanyuma bakagibatamu. Kandi omulingo ogundi ogu borobera ekiragiro kya Ruhanga nukwo okutaikiriza okutekwamu ebika bbina eby’esagama ebya: red cells, white cells, platelets, hamu na plasma.

11 Ebiro binu, ebika binu eby’esagama bongera nibabicwamu omu bucweka obundi obutaito obukozesebwa omu miringo erukwahukana. Omukristaayo asemeriire kwikiriza obucweka bunu? Asemeriire kubutwara kuba “sagama”? Buli muntu asemeriire kwecweramu wenka ha nsonga enu. Kandi buli omu asemeriire kwecweramu obukirukuhika ha obujanjabi oburukwetwa hemodialysis (okwogya esagama), hemodilution (kugifurungura), hamu na cell salvage (kurabya esagama omu kyoma omuntu obw’arukuba n’asemezebwa nukwo etaseseka baitu bagimugarremu). Baitu kakuba Omukristaayo aikiriza obujanjabi obugambirweho haiguru, aijuke ngu esagama ye tesemeriire kubanza kwahurwa.​—Rora Ebyongiirweho, Ebucweka bw’Esagama n’Obujanjabi Oburumu Okusemeza.

12. Ensonga ezirukwetaagisa omuntu ow’omunda tusemeriire kwikwatamu tuta?

12 Baitu n’obu turaaba twine obugabe bw’okwecweramu, nikimanyisa ngu Yahwe takwatwaho encwamu yaitu? Nangwa, nakwatwaho habwokuba entekereza yaitu n’ekitusindikiriza okucwamu bikuru hali uwe. (Soma Enfumo 17:3; 24:12.) Nahabweki, hanyuma y’okumusaba oburagirizi n’okuseruliiriza ha bujanjabi rundi ha mubazi gw’okukozesa, tusemeriire kuhondera omuntu waitu ow’omunda anyakutendekerwe Baibuli. (Abarumi 14:2, 22, 23) Twijuke, abandi tibali nubo abasemeriire kutucweramu, kandi titusemeriire kukaguza ngu, “Iwe wakukozere ki kakuba oba oli nka nyowe?” Ensonga z’omulingo gunu, buli Mukristaayo asemeriire kwetweka omugugu gwe wenka.b​—Abagaratiya 6:5; Abarumi 14:12; rora akasanduuko “Esagama Ngitwara Kuba Kintu Ekirukwera?” ha rupapura 81.

ESAGAMA NGITWARA KUBA KINTU EKY’OMUHENDO?

Omusingi: ‘mulekere kimu . . . esagama.’​—Engeso Ezabakwenda 15:20.

Ebikaguzo eby’osobora kwekaguza

  • Nsobora kusoborra nta enyahukana eri hagati y’ebicweka bina ebikuru eby’esagama n’obucweka obutaito obwihwa omu bicweka binu?e

  • Habwaki nsemeriire kukora encwamu eyange habwange ha bikwatiraine n’obucweka obutaito obw’esagama rundi obujanjabi nambere barakozesa esagama yange?​—Abarumi 12:2; Abagaratiya 6:5.

  • Dakitaali wange ninsobora kumusoborra nta habwaki ningonza rundi ntarukugonza obucweka obutaito taito obw’esagama?​—Enfumo 13:16.

EBIRAGIRO BYA YAHWE NIBYOLEKA OKUGONZA KWE OKW’OBUZAIRE

13. Ebiragiro n’emisingi ebi Yahwe ataireho nibyoleka ngu ali Ruhanga wa mulingo ki? Ha ekyokurorraho.

13 Ebiragiro n’emisingi ey’omu Baibuli nibyoleka ngu Yahwe muhi w’ebiragiro kandi Isiitwe anyakufayo ha burungi bw’abaana be. (Zabuli 19:7-11) Ekiragiro ekirukugamba ngu ‘mulekereyo kimu . . . esagama’ nikisobora kutukonyera kwerinda kutunga ebizibu ebiruga omu kutebwamu esagama n’obukiraaba ngu kitahaabwe habw’ekigendererwa eki. (Engeso Ezabakwenda 15:20) Abantu baingi abakora omu by’emibazi nibagamba ngu okusemeza okutarumu kukozesa esagama nubwo “obujanjabi obukyakizireyo oburungi” omu njanjaba y’akasumi kanu. Hali Abaristaayo, abakalimagezi obu barukwetegereza ebintu omu mulingo gunu, itwe nikitugumya ngu Yahwe aine amagezi n’okugonza obitarukulengwa.​—Soma Isaya 55:9; Yohana 14:21, 23.

14, 15. (a) Biragiro ki ebyayolekere ngu Ruhanga agonza abantu be? (b) N’osobora ota kuta omu nkora omusingi ogurukukwata ha kwetantara obutandwa?

14 Okufaayo kwa Ruhanga ha burungi bw’Abaisareri nikweyoleka omu biragiro ebi yabahaire. Ekyokurorraho, akabaragira ngu obu barayombekaga enju, ha rusu rwayo bateyoga orugo kusobora kwerinda obutandwa kusigikirra nkʼoku naho bakorrayoga. (Ekyebiragiro 22:8; 1 Samuiri 9:25, 26; Nehemiya 8:16; Engeso Ezabakwenda 10:9) Kandi akabaragira ngu enimi ezirukucumita baikalege baisibikire. (Okuruga 21:28, 29) Kugaya ebiragiro binu kyayolekaga ngu omuntu tarukutamu obwomeezi bw’abandi ekitiinisa kandi kikaba nikisobora kurugirramu kuseesa esagama.

15 Emisingi eri omu biragiro binu n’osobora kugyegeraho ki? Tekereza ha kiiruka kyawe, omulingo ovuga, ebisoro byawe, eka yaawe, nambere okorra, hamu n’omulingo oyesemeza obu biraaba nibisobora kurugamu akabi. Omu biikaro ebimu, obutandwa nubwo bukyakizireyo kwita ensingato habwokuba bakora ebintu ebirukubata omu kabi. Baitu ensinganto abarukugonza kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga batamu obwomeezi ekitiinisa kandi betantara ebintu ebirukusobora kurugamu akabi. Tibahondera entekereza y’ekidoma ngu ensinganto tizisobora kuhikwaho akabi. Baitu begondeza omu busigazi bwabo nibetantara ebintu eby’akabi.​—Omugambizi 11:9, 10.

16. Musingi ki omu Baibuli ogurukubaza ha kwihamu enda? (Rora obugambo obuli hansi.)

16 Obwomeezi obw’omwana atakazairwe nabwo bw’omuhendo hali Yahwe. Omu Isareri ya kara, omuntu ayakoraga kubi omukazi w’enda kandi enda ekarugamu rundi omukazi akafa, Yahwe yatwaraga omuntu ogu kuba mwisi kandi akaba aine kusasura “obwomezi habwobwomezi.”c (Soma Okuruga 21:22, 23.) Teramu akasisani orole omulingo Yahwe ayehurramu obw’arora enkumi n’enkumi z’abaana abatakazairwe nibaitwa buli mwaka, abaingi nibaihamu enda habw’okuba tibarukugonza kuzaara!

17. N’osobora kugarramu ota amaani omuntu ayaihiremu enda atakegere amananu?

17 Kandi kakuba omukazi aba yaihiremu enda atakegere amananu? Yahwe asobora kumuganyira? Ego. Kakuba ayegarukamu kuruga ha mutima, Yahwe n’aija kumuganyira n’asigikirra ha sagama ya Yesu eyasesekere. (Zabuli 103:8-14; Abefeso 1:7) Kristo nauwe akagamba: “Ntaije okweta abahikiriire, baitu abasiisi okwegarukamu.”​—Luka 5:32.

WETANTALE ENOBI

18. Baibuli esoborraho eta ha kintu ekikizireyo kurugirramu obwisi?

18 Oihireho kwetantara kuhutaaza abandi, Yahwe n’agonza twihire kimu omu mitima yaitu endugirro y’obwisi, egi niyo enobi. Omukwenda Yohana akagamba ngu “Wena anyakunoba mugenziwe nuwe muisi.” (1 Yohana 3:15) Omuntu nk’ogu aba atarukunoba kwonka mugenzi we baitu aba n’amugondeza okufa. Kinu n’asobora kukikora kakuba asiisa ibara lya mugenzi we, n’amubazaaho ebintu ebisobora kuletera Yahwe kucwera omuntu ogu omusango kakuba gaba mananu. (Ebyabalevi 19:16; Ekyebiragiro 19:18-21; Matayo 5:22) Kinu nikyoleka obukuru bw’okwihiramu kimu omu mitima yaitu enobi yoona!​—Yakobo 1:14, 15; 4:1-3.

19. Omuntu arukuhondera emisingi ya Baibuli ayetegereza ata ebyahandiikirwe nka Zabuli 11:5 na Abafiripi 4:8, 9?

19 Abarukutwara obwomeezi nka Yahwe okw’abutwara kandi abarukugonza kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga betantara okurwana omu miringo yoona ei kwiziramu. Zabuli 11:5, (NW) rugamba: “Anoba omuntu weena agonza eby’okurwana.” Binu tibiri bigambo kwonka ebi Yahwe yabalize; gunu musingi mukuru ogutusemeriire kuhondera omu bwomeezi bwaitu. Gwekambisa abaheereza ba Yahwe okwetantara eby’okwesemeza byona ebirukusagika okurwana. Kandi ebigambo “Ruhanga owobusinge” byekambisa abaheereza be kutekereza ha bintu ebirukugonzebwa, ebirukusiimwa, kandi ebirukuleta obusinge.​—Soma Abafiripi 4:8, 9.

WETANTALE EBITEBE EBISEESA ESAGAMA

20-22. Abakristaayo barora bata ensi enu, kandi habwaki?

20 Kusigikirra hali Ruhanga, ensi ya setani yoona ine omusango gw’okuseesa esagama. Ebitebe by’obulemi ebirukulengesanizibwa n’ebisoro ebirukutaagura omu Baibuli bisire abantu baingi muno, otwaliiremu n’Abakaiso ba Yahwe baingi. (Danieri 8:3, 4, 20-22; Okusuku’rwa 13:1, 2, 7, 8) Eby’obusubuzi n’ebya sayansi bikoragaine n’obulemi okukora eby’okurwanisa eby’akabi, kandi babikozeremu amagoba maingi. Kinu nikigumya ngu ensi yoona eri omu bulemi bw’omubi.​—1 Yohana 5:19.

21 Abegeswa ba Yesu “obwokutaba bensi” n’okutetahya omu by’obulemi byayo hamu n’obulemu, betantara kuseesa esagama rundi okweteraniza ha bitebe ebigisesa.d (Yohana 15:19; 17:16) Kandi bahondera ekyokurorraho kya Kristo okutarwanisa abarukubahiganiza. Baitu boleka okugonza hali abanyanzigwa babo kandi babasabira.​—Matayo 5:44; Abarumi 12:17-21.

22 Okukira byona, Abakristaayo berinda kuba n’akakwate koona na “Baburoni Orukuru,” ediini zoona ez’ebisuba ezikyakizireyo kuseesa esagama. Baibuli egamba, “nesagama yabanabi nabarukwera, na bona abaisirwe hansi yasangwa omuluwe.” Nahabweki nituterererwa: “Mumuturukemu abantu bange.”​—Okusuku’rwa 17:6; 18:2, 4, 24.

23. Kuruga omu Baburoni orukuru kimanyisa ki?

23 Okuruga omu Baburoni Orukuru tikirukumanyisa okwiha amabara gaitu omu bitabu byabo kwonka. Nikitwarramu n’okunoba ebikorwa ebibi ediini y’ebisuba eby’etajunaana nk’obusihani, kwetahya omu by’obulemi, hamu n’okukorra itungo. (Soma Zabuli 97:10; Okusuku’rwa 18:7, 9, 11-17) Emirundi nyingi, ebikorwa binu birugirramu kuseesa esagama!

24, 25. Yahwe asigikirra hali ki okuganyira omuntu anyakwine omusango gw’okuseesa esagama, kandi kinu kikakorwa kita omu busumi bw’Abaisareri?

24 Obu tukaba tutakegere amananu, nitusobora kuba twine omulingo twasagikiremu obulemi bwa Setani, kandi kinu kyatufoora abantu abasesere esagama. Baitu habw’okuleka emihanda emibi, kwikiririza omu kicunguro, n’okwehayo hali Ruhanga, tukaganyirwa ebikorwa byaitu kandi Yahwe yatandika kutulinda omu by’omwoyo. (Engeso Ezabakwenda 3:19) Embuga ez’okwirukiramu omu busumi bwa kara zikaba nizooleka obulinzi omu by’omwoyo obu yakutuhaire.​—Okubara 35:11-15; Ekyebiragiro 21:1-9.

25 Entekaniza enu yakonyeraga eta? Omwisareri obu yaitaga omuntu atakigenderiire, yairukiraga omu rumu ha mbuga zinu. Abacwi b’emisango omu rubuga oru obu baroraga ngu akaita atakigenderiire, bamulekaga okwikaramu kuhikya nyakatagara omukuru obu yafaaga. Hanyuma yaikirizibwaga kwikara handi hona. Kinu ka kyokurorraho kirungi ekirukwoleka embabazi Yahwe aine hamu n’omulingo atwara obwomeezi bw’omuntu kuba bw’omuhendo! Embuga z’okwirukiramu eza kara nitusobora kuzirengesaniza n’entekaniza Ruhanga ezi atuteriireho ezirukusigikirra ha kicunguro kya Yesu kutulinda tutahikwaho okufa habw’okucwa ekiragiro kya Yahwe tutakigenderiire ha bikwatiraine n’obwomeezi hamu n’esagama. Entekaniza enu ogitwara kuba y’omugaso? N’osobora kwoleka ota ngu n’osiima enteekaniza enu? Omulingo gumu guli gw’okukonyera abantu kutweteranizaaho omu rubuga orw’akasumi kanu kukira muno habwokuba “omuhito omwingi” guli haihi kubaho.​—Matayo 24:21; 2 Abakolinso 6:1, 2.

OBWOMEEZI BUTEMU EKITIINISA N’OTEBEZA AMAKURU AMARUNGI AG’OBUKAMA

26-28. Habwaki nitusobora kwesisaniriza na nabbi Ezekyeri, kandi nitusobora tuta kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga?

26 Akasumi abantu ba Ruhanga barumu nikatwijukya obusumi obu Yahwe yatumire nabbi Ezekyeri kuba mulinzi w’enju ya Isareri omu by’omwoyo. Ruhanga akamugambira ati: “Hu’ra ekigambo ekiruga omu kanwa kange, obahabule habwange.” Kakuba Ezekyeri atarahabwire Abaisareri kandi hanyuma abamu bakahwerekererezebwa omu Yerusalemu, esagama yabo ekujunainwe haluwe. (Ezekyeri 33:7-9) Baitu Ezekyeri akahuliiriza Yahwe yayeihaho omusango.

27 Naitwe tuli omu kasumi nambere ensi yoona eya Setani eri haihi kuhwerekerezebwa. Nahabweki, Abakaiso ba Yahwe bagutwara kuba mugisa kandi bujunanizibwa okurangirra ‘ekiro kya Ruhanga waitu ekyokuho’raho enzigu’ obu baba nibatebeza amakuru ag’Obukama. (Isaya 61:2; Matayo 24:14) Oyekamba omu mulimo gunu omukuru? Omukwenda Paulo akatwara omulimo gw’okutebeza kuba mukuru. Kinu kikamuletera kugamba: “nyowe nsemeziibweho esagama ya bona. Baitu ntatine okubagambira amagezi gona aga Ruhanga.” (Engeso Ezabakwenda 20:26, 27) Kinu ka kyokurorraho kirungi eki tusemeriire kuhondera!

28 Baitu okutwara obwomeezi n’esagama nka Yahwe okw’abitwara tikirukumara okwerindira omu kugonza kwa Isiitwe. Nitwetaagisa kuba becumi kandi abarukwera omu maiso ga Yahwe nk’oku turukwija kurora omu suura erukuhonderaho.

a Ebigambo ebi Ruhanga yabalize ngu “obwomezi obwomubiri buli omu sagama” akatabu kamu akarukumanywa nka Scientific American kakabibazaaho kati: “Ebigambo binu by’amananu: buli kika ky’esagama nikyetaagisa kurora obwomeezi bwabaho.”

b Rora Awake! ya Agusto 2006, rupapura 3-12, eyaturukiibwe Abakaiso ba Yahwe.

c Abahandiika katondogorozi ezirukukwata ha Baibuli nibagamba ngu ebigambo eby’Ekyahandiikirwe kinu “tibirukusobora kuba nibibaza ha kabi ak’omukazi arukutunga wenka.” Ekintu ekindi, Baibuli tegambire ngu Yahwe n’aija kusigikirra ha mezi enda ebaire ehikize kucwera omuntu omusango.

d Rora Esuura 5, “Omulingo Tusobora Kwetantara Kuba ab’Ensi.”

e Rora Ebyongiirweho, Ebucweka bw’Esagama n’Obujanjabi Oburumu Okusemeza, kumanya ebirukukiraho.

OBWOMEEZI BW’EBISORO OBUTEMU EKITIINISA

N’obukiraaba ngu Yahwe atuhaire obugabe bw’okwita ebisoro kutunga eby’okulya, eby’okujwara, rundi okwerinda tutahikwaho akabi, obugabe bunu tusemeriire kubukozesa kurungi, omu mulingo ogw’embabazi. (Okubanza 3:21; 9:3) Titurukugonza kuba nka Nimurodi ayaitaga ebisoro n’agonza kwesemeza kwonka. (Okubanza 10:9) Baitu tusemeriire kuhondera eky’okurorraho kya Yahwe arukufaayo ha bisoro, otwaliiremu n’obunyonyi obutaito muno.​—Yona 4:11; Matayo 10:29.

Ekiragiro kya Musa kikoleka kurungi okufaayo kwa Ruhanga. (Okuruga 23:4, 5, 12; Ekyebiragiro 22:10; 25:4) Omusingi ogurukuhikaana n’ekiragiro n’entekereza ya Ruhanga nigusangwa omu Enfumo 12:10 (NW) orukugamba: “Omuntu ahikiriire arolerra ebisoro bye, baitu omutima ogw’ababi tigugira mbabazi.” Obwire obutali bwa hara, ababi nibaija kuhwerekerezebwa n’ebikorwa byabo bihweho.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana