EKICWEKA KY’OKWEGA 7
Yongera Kugasirwa omu Kusoma Kwawe kwa Baibuli
“Osoma ota?”—LUK. 10:26.
EKIZINA 97 Obwomeezi Nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga
EBITURAYEGAa
1. Kiki ekirukwoleka ngu Ebyahandiikirwe bikaba biri bikuru muno hali Yesu?
TEKEREZAAHO nk’oku kikaba kiri kuhuliiriza Yesu n’ayegesa. Yakiraga kujuliza Ebyahandiikirwe Ebirukwera kandi akaba abikwasire omu mutwe. Amananu gali, ebigambo bya Yesu eby’okubanza ebyahandiikirwe hanyuma y’okubatizibwa kwe hamu n’ebigambo bye ebimu eby’okumalirra atakafiire, akaba nabijuliza kuruga omu Byahandiikirwe.b (Bir. 8:3; Zab. 31:5; Luk. 4:4; 23:46) Kandi omu kasumi k’emyaka esatu n’ekicweka akaali hagati y’okubatizibwa n’okufa kwe, Yesu yakiraga kusoma omu rwijwire n’okujuliza kuruga omu Byahandiikirwe kandi abisoborra.—Mat. 5:17, 18, 21, 22, 27, 28; Luk. 4:16-20.
Omu bwomeezi bwe bwona, Yesu akooleka ngu nagonza Ebyahandiikirwe kandi akabiikiriza kukwataho ebikorwa bye (Rora akacweka 2)
2. Kiki ekyakonyire Yesu kwetegereza kurungi Ebyahandiikirwe obwakaba nakura? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)
2 Emyaka nyingi Yesu atakatandikire obuheereza bwe, yasomaga kandi ahurra Ekigambo kya Ruhanga emirundi nyingi. Hataroho kugurukyagurukya, yahurraga Malyamu na Yusufu nibajuliza kuruga omu Byahandiikirwe butoosa obubabaga nibabaza hamu nk’eka.c (Bir. 6:6, 7) Nitukigumya ngu Yesu yagendaga omu isorrokaniro buli Sabiiti hamu n’eka ye. (Luk. 4:16) Obuyabaga ali omu nsorrokaniro, aine kuba yahuliirizaga kurungi Ebyahandiikirwe obubyabaga nibisomwa. Obwire bukahika Yesu yayega kwesomera Ebyahandiikirwe ebi Ebirukwera habwe wenka. Ekyarugiremu, Yesu atagarukire ha kumanya kurungi Ebyahandiikirwe kyonka baitu akabigonza kandi yabiikiriza kukwataho ebikorwa bye. Ekyokurorraho, ijuka ekyabaireho omu yekaru Yesu obwakaba aine emyaka 12. Abegesa abakaba bamanyire kurungi Ebiragiro bya Musa ‘bakahunirra habw’okwetegereza kwa Yesu n’okugarukamu kwe.’—Luk. 2:46, 47, 52.
3. Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?
3 Naitwe nitusobora kumanya n’okugonza Ekigambo kya Ruhanga kakuba tukisoma butoosa. Baitu nitusobora tuta kweyongera kugasirwa omu bintu ebitusoma? Nitusobora kwega kuruga omu bigambo Yesu yagambiire abo abakaba bamanyire Ebiragiro, otwaliiremu abahandiiki, Abafalisaayo, hamu n’Abasadukaayo. Abebembezi b’amadiini abo bakiraga kusoma Ebyahandiikirwe, baitu bakalemwa kugasirwa omu bintu baasomaga. Yesu akabazaaho emiringo esatu abasaija banu bakukozere kusobora kwenyongera kugasirwa omu Byahandiikirwe. Ebintu ebiyabagambiire nibiija kutukonyera kusemezaamu omu busobozi bwaitu (1) obw’okwetegereza ebitusoma, (2) kuzoora eby’omuhendo kuruga omu Baibuli, kandi (3) n’okwikiriza Ekigambo kya Ruhanga kutubumba.
SOMA N’EKIGENDERERWA EKY’OKWETEGEREZA
4. Ekyahandiikirwe ekiri omu Luka 10:25-29 nikitwegesa ki ha kusoma Baibuli?
4 Nitugonza kwetegereza amakuru ag’ebintu ebitusoma omu Baibuli. Kitali eki, ebintu ebitusoma nibisobora kutatugasira omu bwijwire. Ekyokurorraho, tekerezaaho orubazo orukaba ruli hagati ya Yesu ‘n’omwegesa w’ebiragiro.’ (Soma Luka 10:25-29.) Omwegesa onu obuyakagwize Yesu eky’asemeriire kukora kutunga obwomeezi obutahwaho, Yesu akamukonyera kutunga eky’okugarukamu kuruga omu Kigambo kya Ruhanga obuyamukagwize ati: ‘Kikahandikwa kita omu biragiro? Osoma ota?’ Omwegesa akasobora kuha eky’okugarukamu ekihikire kuraba omu kujuliza omu Byahandiikirwe ebirukukwata ha kugonza Ruhanga na mutaahi waitu. (Lev. 19:18; Bir. 6:5) Baitu wetegereze omwegesa ekiyayongiire yamukaguza: “Omutahi wange araha?” Omwegesa onu akooleka ngu akaba atetegeriize amakuru gonyini ag’ebintu akaba asomere. Ekyarugiremu, akaba atamanyire nk’oku asobora kuteeka omu nkora ebyahandiikirwe ebi omu mulingo oguhikire.
Kusoma n’ekigendererwa eky’okwetegereza buli bukugu obutusemeriire kukurakuraniza
5. Okusaba n’okusoma otarukurahukiiriza nibisobora kutukonyera bita?
5 Nitusobora kwetegereza kurungi Ekigambo kya Ruhanga kuraba omu kukurakuraniza engeso enungi ey’okusoma. Hanu haroho amagezi agamu agasobora kukukonyera. Saba otakatandikire kusoma. Nitwetaaga obukonyezi bwa Yahwe kwetegereza Ebyahandiikirwe, nahabweki nitusobora kumusaba omwoyo ogurukwera kutukonyera kuteeka omutima ha biturukusoma. Hanyuma, soma otarukurahukiriza. Kinu nikiija kukukonyera kwetegereza eby’orukusoma. Nikisobora kukugasira obw’orasoma omu iraka erikuhulirwa rundi okasoma nohondera Baibuli ey’ekwasirwe omu maraka. Obworahuliiriza ebigambo ebikwasirwe omu maraka kandi okabihondera ha rupapura, nikisobora kukukonyera kubyetegereza, kubiijuka, n’okweyongera kugaswira omu bintu eby’orukusoma. (Yos. 1:8) Obworamara kusoma, yongera osabe kusiima Yahwe habw’ekisembo kya Baibuli kandi omusabe kukukonyera kuteeka omu nkora eby’oyegere.
Habwaki kuhandiika nikisobora kukukonyera kwijuka ebintu ebyorukuba osomere? (Rora akacweka 6)
6. Habwaki kwekaguza ebikaguzo n’okuhandiika bisobora kukukonyera obworukuba n’osoma? (Rora n’ekisisani.)
6 Hanu haroho amagezi agandi ag’emiringo ebiri agasobora kukukonyera kwetegereza kurungi Baibuli. Wekaguze ebikaguzo ha bintu eby’orukusoma. Obworaaba oine enkarra ez’orukusomaho, wekaguze ebikaguzo nka binu, ‘Nibaha abarukukira kubazibwaho? Noha arukubaza? Nabaza noha, kandi habwaki? Ninkaha kandi nidi ebintu ebi obubyabaireho?’ Ebikaguzo nk’ebi nibiija kukukonyera kutekerezaaho n’okuhondera ensonga enkuru ez’orukusomaho. Ekindi, tunga ah’okuhandika obworukuba n’osoma. Obw’ohandiika ebyorukuba osomere, obitekerezaaho muno kandi eki kikukonyera kubyetegereza kurungi. Kuhandiika kukukonyera kwijuka eby’orukusoma. N’osobora kuhandiika ebikaguzo, ebirugire omu kuseruliiriza kwawe, ensonga enkuru, omulingo osobora kukozesa eby’osomere, rundi enyehurra zaawe. Kuhandiika ebintu nk’ebi nibisobora kukukonyera kurora Baibuli nk’obutumwa haliiwe.
7. Mulingo ki oguturukwetaaga obuturukuba nitusoma, kandi habwaki? (Matayo 24:15)
7 Yesu akabazaaho okwetegereza nk’omulingo omukuru oguturukwetaaga kusobora kumanya kurungi ebiturukusoma omu Baibuli. (Soma Matayo 24:15.) Okwetegereza nikyo kiki? Obusobozi obw’okumanya omulingo ensonga emu erukukwatagana n’endi n’omulingo zirukwahukana kandi n’okurora ensonga ezitanguhire kwetegerezebwa. Kwongerraho, Yesu akooleka ngu nitwetaaga okwetegereza kusobora kumanyirra ebintu ebirukuhikiriza obunabbi bwa Baibuli. Ekindi, nitwetaaga okwetegereza kusobora kugasirwa omu bwijwire omu bintu ebitusoma omu Baibuli.
8. Nitusobora tuta kusoma Baibuli twine okwetegereza?
8 Yahwe aha abaheereza be okwetegereza. Nahabweki, musabe akukonyere kukurakuraniza omulingo ogu. (Nfu. 2:6) N’osobora ota kukorra ha saara yaawe? Omu mulingo gw’obwegendereza, wekebiije eby’orukusoma, kandi orole n’omulingo birukukwatagana n’ebintu ebindi ebyomanyire. Kusobora kukukonyera, kora okuseruliiriza omu bitabu ebirukusigikirra ha Baibuli ebitukonyera omu kwesomesa, nka Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Ebikwato binu nibiija kukukonyera kwetegereza amakuru g’ebintu eby’orukusoma omu Baibuli n’okurora emiringo osobora kubiteeka omu nkora. (Baheb. 5:14) Obworasoma n’okwetegereza, okumanya kwawe okw’Ebyahandiikirwe nikwija kwenyongera.
SOMA N’EKIGENDERERWA EKY’OKUZOORA EBY’OMUHENDO KURUGA OMU BAIBULI
9. Mananu ki ag’omugaso agali omu Byahandiikirwe Abasadukaayo agabayangire kwikiriza?
9 Abasadukaayo bakaba bamanyire ebitabu bitaano eby’okubanza eby’omu Byahandiikirwe eby’Oruheburaniya, baitu bakanga kwikiriza amananu ag’omugaso agali omu bitabu ebyo ebyaterekereziibwe omwoyo ogurukwera. Ekyokurorraho, tekerezaaho omulingo Yesu yagarukiremu Abasadukaayo obubamukagwize ha kuhumbuuka. Akabakaguza ati: ‘Timukasomaga omu kitabu kya Musa ha rusaka, Ruhanga obuyamugambiire, nagamba ati Ninyowe Ruhanga wa Iburahimu, Ruhanga wa Isaka, Ruhanga wa Yakobo?’ (Mar. 12:18, 26) N’obukiraaba ngu Abasadukaayo bakaba basomere ebigambo ebi emirundi nyingi, ekikaguzo kya Yesu kikooleka ngu bakaba bangire amananu ag’omugaso agali omu Byahandiikirwe agarukukwata ha nyegesa ey’okuhumbuuka.—Mar. 12:27; Luk. 20:38.d
10. Kiki ekitusemeriire kutaho omutima obuturukuba nitusoma?
10 Isomo ki eriturukwega? Obuturaaba nitusoma, nitugonza kataho omutima byona orukarra rusobora kutwegesa. Titurukugonza kugarukira ha kwetegereza enyegesa ezirukubandirizibwaho zonka, baitu n’amananu agahamire hamu n’emisingi ey’egumire kwetegerezebwa.
11. Kusigikirra ha 2 Timoseo 3:16, 17, n’osobora ota kuzoora eby’omuhendo kuruga omu Baibuli?
11 Nitusobora tuta kuzoora eby’omuhendo obuturukuba nitusoma Baibuli? Tekerezaaho 2 Timoseo 3:16, 17 ekyegamba. (Soma.) Orukarra runu rugamba ngu ‘Ebihandikirwe byona . . . nibigasa’ (1) obw’okwegesa, (2) obw’okuhana, (3) obw’okusoborra, hamu (4) n’obw’okugambirra. N’osobora kugasirwa omu bintu binu bbina kuruga n’omu bitabu ebya Baibuli eby’otakira kusoma. Wetegereze enkarra ez’orukusomaho orole nizikwegesa ki hali Yahwe, ekigendererwa kye, rundi ha misingi ya Ruhanga. Wetegereze omulingo Ebyahandiikirwe bikonyera omu kuhana. Eki nosobora kukikora kuraba omu kwetegereza nk’oku enkarra zirukukonyera kumanyirra n’okwanga engeso rundi entekereza ezitahikire kandi n’okwikara oli mwesigwa hali Yahwe. Wetegereze omulingo enkarra ezi zisobora kukozesebwa kusoborra, rundi kuterekereza entekereza ey’etahikire, obundi omuntu akagibazaaho omu buheereza. Kandi serra okugambirra kwona kuruga omu nkarra okurakukonyera kurora ensonga nk’oku Yahwe aziroramu. Obworaikara noijuka ebintu binu bbina, noija kuzoora eby’omuhendo ebirakukonyera kugasirwa omu kusoma kwawe kwa Baibuli.
LEKA OKUSOMA KWAWE KUKUBUMBE
12. Habwaki Yesu yakagwize Abafalisaayo “Timukasomaga?”
12 Ekindi, Yesu akakaguza ekikaguzo ‘Timukasomaga?’ kwoleka ngu Abafalisaayo bakaba baine entekereza ey’etahikire ha Byahandiikirwe. (Mat. 12:1-7)e Ha kiro eki, Abafalisaayo bakaba bagambire ngu abegeswa ba Yesu bakaba bacwire ekiragiro kya Sabiiti. Yesu akabagarukamu nakozesa ebyokurorraho bibiri ebirukusigikirra ha Byahandiikirwe kandi yajuliza orukarra kuruga omu kitabu kya Hoseya kwoleka ngu Abafalisaayo bakaba batetegeriize habwaki ekiragiro kya Sabiiti kyali kitairweho kandi bakaba balemerwe kwoleka embabazi. Habwaki abasaija banu bataraikiriize ebibakaba nibasoma kuruga omu Kigambo kya Ruhanga kubabumba? Habwokuba bakaba baine emyehembo kandi baakisomaga n’ekigendererwa eky’okuserramu abandi ensobi. Entekereza yabo ekabatanga kwetegereza kurungi ebibakaba nibasoma.—Mat. 23:23; Yoh. 5:39, 40.
13. Obuturukuba nitusoma Baibuli, ntekereza ki eitusemeriire kuba nayo, kandi habwaki?
13 Nitwega kuruga omu bigambo bya Yesu ngu tusemeriire kusoma Baibuli twine entekereza ey’ehikire. Kwahukanaho n’Abafalisaayo, tusemeriire kuba bebundaazi kandi tube abarukugonza kwega. Tusemeriire ‘kwikiriza n’obuculeezi ekigambo ekibyairwe.’ (Yak. 1:21, NWT) Obuturaaba tuli baculeezi, nitwija kwikiriza Ekigambo kya Ruhanga kuhindura obwomeezi bwaitu. Amasomo kuruga omu Baibuli agarukukwata ha mbabazi, kusalirirwa abandi, hamu n’okugonza nibiija kusobora kutubumba kakuba tuba tutali b’emyehembo rundi abasoma Baibuli n’ekigendererwa eky’okuserramu abandi ensobi.
Nitusobora tuta kumanya obuturaaba nitwikiriza Ekigambo kya Ruhanga kutubumba? (Rora akacweka 14)f
14. Nitusobora tuta kumanya obuturaaba nitwikiriza ebitusoma kuruga omu Baibuli kutubumba? (Rora n’ebisisani.)
14 Omulingo tutwazaamu abandi nigusobora kwoleka obuturaaba nitwikiriza Baibuli kutubumba. Abafalisaayo bakalemwa kwikiriza Baibuli kuhika ha mitima yabo, kandi ekyarugiremu bacweraga emisango abantu abataine musango. (Mat. 12:7) Omu mulingo nugwo gumu, omulingo turoramu kandi tukatwazaamu abandi gwoleka obuturaaba twikiriize Baibuli kutubumba. Ekyokurorraho, tukira kubazaaho ebirungi ebiturora omu bandi, rundi turahuka kubazaaho ensobi zaabo? Twoleka embabazi kandi twikara twetekaniize kuganyira, rundi tuserramu abandi ensobi n’okubahurra enzigu? Ebigarukwamu by’ebikaguzo ebi nibisobora kwoleka obuturaaba twikiriza ebitusoma kubumba ebitekerezo, enyehurra, hamu n’ebikorwa byaitu.—1 Tim. 4:12, 15; Baheb. 4:12.
KUSOMA EKIGAMBO KYA RUHANGA KITULETERA OKUSEMERERWA
15. Yesu akehurra ata ha Byahandiikirwe Ebirukwera?
15 Yesu yagonzaaga muno Ebyahandiikirwe Ebirukwera, kandi enyehurra ze zikoolekwa kurungi omu bigambo eby’obunabbi ebirukusangwa omu Zabuli 40:8 ebirukugamba ngu: “Ninsemererwa okukora ebyogonza, ai Ruhanga wange; ego, ebiragiro byawe biri omu mutima gwange.” Ekyarugiremu, akatunga okusemererwa kandi yagumizaamu n’aheereza Yahwe. Naitwe nitusobora kutunga okusemererwa kandi tukagumizaamu nituheereza Yahwe kakuba tusoma Baibuli kandi tukagigonza.—Zab. 1:1-3.
16. Biki eby’osemeriire kukora kusobora kweyongera kugasirwa omu kusoma kwawe okwa Baibuli? (Rora akasanduuko “Ebigambo bya Yesu Nibisobora Kukukonyera Kwetegereza eby’Osoma omu Baibuli.”)
16 Kusigikirra ha bigambo bya Yesu n’ekyokurorraho kye, leka twongere ha bukugu bwaitu obw’okusoma Baibuli. Nitusobora kusemezaamu omulingo twetegereza Baibuli kuraba omu kusaba, kusoma tutarukurahukiiriza, kwekaguza ebikaguzo, n’okuhandiika ebitwegere. Nitusobora kukozesa okwetegereza kuraba omu kwekebiija n’obwegendereza ebitusoma obu nitukozesa ebitabu byaitu ebirukusigikirra ha Baibuli. Nitusobora kwega kukozesa kurungi Baibuli, otwaliiremu n’enkarra ezitutakira kukozesa kuraba omu kuserra eby’omuhendo omu byahandiikirwe nk’ebi. Kandi nitusobora kwikiriza Baibuli kutubumba kuraba omu kwikara twine entekereza ey’ehikire obutuba nitugisoma. Obuturalengaho kukora kyona ekiturukusobora kukora ebintu binu, nitwija kweyongera kugasirwa omu kusoma kwaitu okwa Baibuli kandi tweyongere kwirra haihi na Yahwe.—Zab. 119:17, 18; Yak. 4:8.
EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera
a Itwena abaheereza ba Yahwe twekamba kusoma Ekigambo kye butoosa. Abantu abandi baingi nabo basoma Baibuli, baitu tibetegereza ebibasoma. Eki nukwo kikaba kiri h’abantu abamu omu kasumi ka Yesu. Kuraba omu kwekebiija ebigambo Yesu yagambiire abo abasoma Ekigambo kya Ruhanga, nitwija kwega amasomo agasobora kutukonyera kweyongera kugasirwa omu kusoma kwaitu okwa Baibuli.
b Akasumi nambere Yesu yabatiriziibwe kandi yaseswaho amagita, kikeyolekera kimu ngu akaijuka obwomeezi bwe obw’omu iguru obwakaba atakaizire omu nsi.—Mat. 3:16.
c Malyamu akaba amanyire Ebyahandiikirwe kandi yabijulizaaga. (Luk. 1:46-55) Nikizooka ngu, Yusufu na Malyamu bakaba bataine sente ezirukumara kwegurra emizingo y’Ebyahandiikirwe. Baine kuba bahuliirizaaga kurungi Ekigambo kya Ruhanga obukyabaga nikisomwa omu isorrokaniro nukwo basobole kukiijuka hanyuma.
d Rora ekicweka “Irra haihi Ruhanga—‘Nuwe Ruhanga . . . wa bomiire’” omu Watchtower eya Febwali 1, 2013.
e Rora na Matayo 19:4-6, nambere Yesu yakagwize Abafalisaayo ekikaguzo nikyo kimu ngu: “Timukasomaga?” N’obukiraaba ngu bakaba basomereho Ebyahandiikirwe ebirukubazaaho kuhangwa, bakanga kwikiriza Ebyahandiikirwe ebirukubazaaho entekereza ya Ruhanga ey’erukukwata ha buswere.
f KUSOBORRA EKISISANI: Omu bwire bw’orusorrokano ha Kyombeko ky’Obukama, omu h’ab’oruganda abakonyera omu bya vidiyo n’amaraka aliyo nakora ensobi nyingi. Baitu hanyuma y’orusorrokano ab’oruganda bamusiima habw’amaani atairemu omu kiikaro ky’okuteeka omutima ha nsobi ze.