Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • lv sur. 10 rup. 110-120
  • Obuswere—Kisembo Kuruga Hali Ruhanga ow’Okugonza

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Obuswere—Kisembo Kuruga Hali Ruhanga ow’Okugonza
  • ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • NSONGA KI EY’OMUNTU ASEMERIIRE KUSIGIKIRRAHO KUTAAHA OBUSWERE?
  • NINSOBORA NTA KUMANYA OMUNTU OMURUNGI W’OKUTAAHA NAUWE OMU BUSWERE?
  • NOSOBORA OTA KWETEKANIRIZA OBUSWERE OBURUNGI?
  • KIKI EKY’OSOBORA KUKORA KURORA OBUSWERE BWANYU BWAHANGAARA?
  • Baibuli Eyegesa Ki ha Kutaba omu Buswere n’Okuba omu Buswere?
    Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!—Okwega Baibuli Okw’Okuleeta Hamu Ebiteekerezo
‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
lv sur. 10 rup. 110-120
Abaswerangaine baine okusemererwa

ESUURA EYA 10

Obuswere​—Kisembo Kuruga Hali Ruhanga ow’Okugonza

“Omuguha ogwenyabusatu tigucweka bwango.”​—OMUGAMBIZI 4:12.

1, 2. (a) Obwire obumu nitusobora kwekaguza ki habikwatiraine n’obuswezi obuhyaka, kandi habwaki? (b) Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu omu suura enu?

OGONZA kugenda ha bugenyi bw’okuswera? Abaingi bakigonza habwokuba guba mukoro ogurukusemeza. Abagole baba bajwaire kurungi muno. Tikiri eki kyonka, abagole baba n’okusemererwa kwingi muno! Ekiro eki, habw’okusemererwa barora ebiro byabo ebirukuhonderaho nk’ebirukugenda kubamu okusemererwa kwonka.

2 Baitu nabwo, twijuke ngu obuswere oburukukira obwingi omu kasumi kanu burumu ebizibu bingi. Nobukiraaba ngu nitusobora kuba nitugondeza abantu abataahire buswere ebirungi, nitusobora kuba nitwekaguza ebikaguzo binu: ‘Obuswere bunu buratunga okusemererwa? Burahangaara?’ Eby’okugarukamu by’ebikaguzo binu nibiija kusigikirra ha musaija n’omukazi we obu barayesiga kandi bakata omu nkora obuhabuzi bwa Ruhanga oburukukwata ha buswere. (Soma Enfumo 3:5, 6.) Obu baraaba bali b’okwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, basemeriire kuhondera obuhabuzi bwe. Hati katurole omulingo Baibuli egarukamu ebikaguzo binu ebina: Habwaki abantu bataaha obuswere? Kakuba ogonza kutaaha obuswere, muntu wa mulingo ki ow’osemeriire kutunga? N’osobora kwetekaniriza ota obuswere? Kiki ekirukusobora kukonyera abaswerangaine kwikara hamu bali omu kusemererwa?

NSONGA KI EY’OMUNTU ASEMERIIRE KUSIGIKIRRAHO KUTAAHA OBUSWERE?

3. Habwaki kitali ky’amagezi kuswera habw’ensonga ezitarumu?

3 Abantu abamu batekereza ngu obuswere nikyo kintu kyonka ekireta okusemererwa, kandi ngu tosobora kutunga okusemererwa omu bwomeezi kakuba otatunga omugonzebwa. Eki tikihikire na kake! Yesu ow’akaba ataswire akabazaaho okutaswera nk’ekisembo kandi yagamba ngu abarukugonza nibasobora kusigara bataswire. (Matayo 19:11, 12) Omukwenda Paulo nauwe akabazaaho emigisa eri omu kutaswera. (1 Abakolinso 7:32-35) Yesu n’omukwenda Paulo batagambe ngu titusemeriire kuswera. Ijuka ngu okutanga kuswera kuba ‘kwegesa kwa Setani.’ (1 Timoseo 4:1-3) Baitu nabwo, okutaswera kuleta ebirungi bingi hali abo abarukugonza kuheereza Yahwe hataroho ekirukubahugura. Nahabweki tikiri ky’amagezi kuswera habw’ensonga ezitarumu na habw’okusindikirizibwa abandi.

4. Obuswere oburungi butaho musingi ki ogw’okukuza abaana?

4 Baitu haroho ensonga ezihikire habwaki omuntu asemeriire kutaaha omu obuswere? Ego. Obuswere nabwo kisembo kuruga hali Ruhanga waitu ow’engonzi. (Soma Okubanza 2:18.) Nahabweki obuswere bwine ebirungi kandi nibusobora kuleta emigisa. Ekyokurorraho, obuswere oburungi guba musingi gw’amaani ogw’amaka. Abaana nibetaaga eka enungi nambere abazaire babo basobora kubakuliza, nibabagonza, nibabahana, kandi nibabaha obuhabuzi. (Zabuli 127:3; Abefeso 6:1-4) Baitu, okukuliza abaana omu ka enungi teri niyo nsonga yonka ey’obuswere.

5, 6. (a) Kusigikirra ha Omugambizi 4:9-12, emu ha migisa eruga omu bunywani bwonyini niyo eha? (b) Obuswere nibusobora kufooka buta nk’omuguha ogwenyabusatu?

5 Tekereza ha kyahandiikirwe ekisigikirweho kutunga omutwe gw’esuura enu n’enkarra ezikyetoroire: “Babiri nibakira omu; baitu banyina empera enungi habwokutalibana kwabu. Baitu obubaliba nibagwa, ondi aliimukya ondi: baitu ziribona ogu ali wenka obwaligwa, kunu tanyina owakabiri okumuimukya. Ekindi, babiri obubabyama hamu batagata: baitu omu nasobora ata okutagata ali wenka? Kandi omuntu obwaba nasingura ogu ali wenka, babiri bakusoboire okumubinga; kandi omuguha ogwenyabusatu tigucweka bwango.”​—Omugambizi 4:9-12.

6 Nobukiraaba ngu enkarra zinu nizibaza ha birungi ebiruga omu bunywani, nitusobora kwikozesa na ha baswerangaine habwokuba nabo baine kuba banywani bonyini. Ekyahandiikirwe kinu nk’oku kyolekere, obuywani nka bunu bukonyera abaswerangaine okukonyerangana, kuhumuzangana, n’okulindangana. Obuswere bweyongera kutunga amaani obu bongeramu ekintu ekindi. Nk’oku orukarra rwolekere, omuguha ogw’enyabubiri nigusobora kucwibwa bwangu. Baitu kigumire kucwa omuguha ogwenyabusatu. Okusemeza Yahwe obu kiba nikyo ekintu kikuru hali nyineka na nyinabwenge, obuswezi bwabo busisana nk’omuguha ogwenyabusatu. Habwokuba Yahwe aba afokere wakasatu omu buswere bunu, bweyongera kutunga amaani.

7, 8. (a) Paulo akahandiika buhabuzi ki hali Abakristaayo abatakaswire abarukurwanisa okwegomba kw’okuterana? (b) Bintu ki Baibuli eby’egamba ha buswere?

7 Omu buswere honka nuho abantu basobora kuhikiriza kurungi ebyetago byabo eby’okuterana. Omu buswere, okuterana kutwarwa kuba ekintu ekirukuleta okusemererwa. (Enfumo 5:18) Omuntu atakaswire nobwakuba ahingwire ha myaka ye ey’okuba nsinganto nambere kwegomba kwe okw’okuterana kuba kw’amaani, n’asobora kuba n’akyarwanisa okwegomba kunu. Kakuba atarwanisa okwegomba kunu, n’asobora kumalirra akozere ekibi. Yahwe akakozesa Paulo kuhandiikira abatakaswire obuhabuzi bunu: “Baitu obubaraba batanyina okwetanga baswerangane: baitu hakire okuswera okukira okwaka.”​—1 Abakolinso 7:9, 36; Yakobo 1:15.

8 Ensonga yoona omuntu ey’arasigikiraho kutaaha obuswere, asemeriire kumanya ebirukugenderamu. Nk’oku Paulo yagambire, abaswera “baliba nobujune omu mubiri.” (1 Abakolinso 7:28) Emihito emu abaswerangaine ei batunga abatakaswire tibasobora kugitunga. Baitu kandi kakuba ocwamu kutaaha obuswere, nosobora ota kukehya ha bizibu nukwo okatunga okusemererwa n’okumarwa? Ogumu ha miringo nukwo kwegendereza obw’orukuba n’okoma ow’okutaaha nauwe omu buswere.

NINSOBORA NTA KUMANYA OMUNTU OMURUNGI W’OKUTAAHA NAUWE OMU BUSWERE?

9, 10. (a) Paulo akabazaaho ata akabi akali omu kutaaha omu buswere n’omuntu atarukuhereza Yahwe? (b) Kiki ekiruga omu kugaya obuhabuzi bwa Baibuli obw’okuswera omu Mukama waitu?

9 Yahwe akakozesa Paulo okuhandiika omusingi omurungi ogu tusemeriire kuhondera obuturukuba nitukoma ow’okutaaha nauwe omu buswere. Nigugamba: “Mutetaba nabatarukuikiriza okutainganaingana.” (2 Abakolinso 6:14) Akakozesa ekigambo okutainganaingana nasigikirra ha byakaba aboine omu by’obulimi. Kakuba ebisoro bibiri ebitarukwingana amaani rundi obukooto bitekwa hamu okulima, byona bibonabona. Nikyo kimu n’okuswera. Kakuba Omukristaayo ataaha omu buswere n’omuntu atali Mukristaayo, nihaija kubamu okusikangana. Kakuba omu agonza kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga baitu ondi atarukubifaaho, ebyetaago byabo nibiija kuba bitarukusisana ekirukwija kubaletera obujune bwingi. Nikyo Paulo yatereriire Abakristaayo kuswera ‘omu Mukama waitu.’​—1 Abakolinso 7:39.

10 Abakristaayo abamu abatakaswire baizirwemu ntekereza ngu okutaaha obuswere n’omuntu atali Mukristaayo nikikira kwikara bataine omuntu weena. Abamu bacwamu kugaya obuhabuzi bwa Baibuli nibaswera omuntu atali muheereza wa Yahwe. Obwire oburukukira obwingi, encwamu enu erugirramu obujune. Abakristaayo nka banu besanga batungire omuntu ou batarukusobora kubaza hamu ebintu ebirukukira obukuru omu bwomeezi. Abantu b’omulingo gunu besanga mugenzi wabo abanagiriize kandi bali bonka n’okukira obu bakaba batakatahire omu buswere. Nikisemeza kurora ngu haroho enkumi n’enkumi z’Abakristaayo abato abarukwesiga obuhabuzi bwa Baibuli ha nsonga enu kandi abarukubuhondera. (Soma Zabuli 32:8.) Bagumisiriza nibaikara batakatahire omu buswere bamanyire ngu ekiro kimu balitunga omuntu arukuhereza Yahwe Ruhanga.

11. Kiki ekirukusobora kukukonyera kumanya omuntu ahikire ow’okutaha nauwe omu buswere? (Rora n’akasanduuko Muntu wa Mulingo ki ou Ndukugonza Kutaaha Nauwe mu Buswere?.)

11 Baitu nabwo, tutatekereza ngu buli muhereza wa Yahwe weena murungi kutaaha nauwe omu buswere. Obworaaba n’ogonza kutaaha omu buswere, serra omuntu anyakwine ebigendererwa eby’omwoyo kandi aine emiringo ey’orukugonza. Omwiru omwesigwa atuhaire ebitabu bingi ebirukubaza ha nsonga enu. Nahabweki kirungi kusaba Yahwe akukonyere kuhondera obuhabuzi bunu omu kukora encwamu enu enkuru muno.a​—Soma Zabuli 119:105.

12. Abantu omu biikaro ebimu bakora ki obu kihika ha by’obuswere, kandi kyokurorraho ki omu Baibuli eki basobora kuhondera?

12 Omu nsi ezirukukira obwingi, abazaire nubo bakira kukomera omwana wabo omuntu ow’arataaha nauwe omu buswere. Abantu b’obuhangwa nka bunu bagamba ngu abazaire baine amagezi agarukumara kandi bamanyire ebintu bingi ebirukwetagisa omu kukora encwamu nka zinu. Obuswere nka bunu obutekaniziibwe abazaire bukira kurugamu ebirungi nk’oku kyali omu busumi bw’abaheereza ba Yahwe aba kara. Ekyokurorraho kya Iburahimu ayatumire omuheereza we kuserurra mutabani Isaka omukazi nikyegesa abazaire abarukusobora kuba nibagonza kukora bati. Iburahimu atate omutima ha sente n’ekitiinisa. Baitu akafayo muno kutungira omutabani omukazi kuruga omu bantu abaramyaga Yahwe.b​—Okubanza 24:3, 67.

MUNTU WA MULINGO KI OU NDUKUGONZA KUTAAHA NAUWE MU BUSWERE?

Omusingi: “Nabo babiri baliba mubiri gumu.”​—Matayo 19:5.

Ebikaguzo eby’osemeriire kwekaguza

  • Habwaki kikuru omuntu kubanza kukura omu myaka n’omu bitekerezo nukwo akataaha omu buswere?​—1 Abakolinso 13:11; Matayo 19:4, 5.

  • N’obu ndaaba mpikize emyaka ey’okutaaha omu buswere, ninsobora kugasirwa nta kakuba mbanza kulindaho habw’akaire?​—1 Abakolinso 7:32-35.

  • Obundaaba ncwiremu kutaaha omu buswere, habwaki kikuru kutunga omuntu anyakwikaire ali mwesigwa hali Yahwe?​—1 Abakolinso 7:39.

  • Ebyahandikirwe binu nibisora bita kukonyera munyaanya itwe kumanya ow’oruganda ahikire kutaaha nauwe omu buswere?​—Zabuli 119:97; 1 Timoseo 3:1-7.

  • Ekyahandikirwe ekiri omu kitabu eky’Enfumo 31:10-31 nikisobora kukonyera kita ow’oruganda kumanya omunyaanya itwe ow’asemeriire kuswera?

NOSOBORA OTA KWETEKANIRIZA OBUSWERE OBURUNGI?

13-15. (a) Omusingi ogurukusangwa omu Enfumo 24:27 nigusobora guta kukonyera omusaija arukutekereza ha kuswera? (b) Omwisiki n’asobora kukora ki kwetekaniriza kuswerwa?

13 Obworaaba otekeriizeho muno kutunga omuntu w’okutaaha nauwe omu buswere, wekaguze, ‘Baitu mali nyetekaniize?’ Otatekereza ngu okugonza okw’orukwehurramu, ekihika ky’okuterana, kugonza omuntu w’okwikara nauwe, rundi kuzaara abaana nibyo ebirukwoleka ngu ohikire. Haroho ebintu bindi omuntu arukugonza kuba nyineka rundi nyinabwenge eby’asemeriire kutekerezaho.

14 Omusigazi arukugonza kuswera asemeriire kutekereza muno ha musingi gunu: “Tegeka omulimo gwawe aheru, ogwetekanirize ha bwe’re; kandi hanyuma oyombeke enju yawe.” (Enfumo 24:27) Ekyahandiikirwe kinu nikiihayo nsonga ki? Omu kasumi ako omusaija ayagonzaga kuswera, kyamwetagisaga kwekaguza, ‘Nyetekanize kuroleera n’okusagika omukazi wange n’abaana boona abaturazaara?’ Akaba asemeriire kubanza kukora, akarolerra emisiri ye rundi, ebirimwa bye. Nahati omusingi gunu nigukonyera. Omusaija arukugonza kuswera asemeriire kwetekaniriza obujunanizibwa. Asemeriire kukora obwarukuba aine amaani g’okukora. Baibuli eyoleka ngu omusaija atarukuroleera eka ye omu byetago by’omubiri, eby’ebitekerezo, hamu n’eby’omwoyo mubi muno n’okukira ogu ataine okwikiriza!​—Soma 1 Timoseo 5:8.

15 Omukazi acwiremu kuswerwa nauwe asemeriire kwikiriza obujunanizibwa bwingi oburukumwetaagisa. Baibuli eyoleka ebimu ha bintu n’emiringo omukazi arukwetagisibwa omu kukonyera iba kurolerra eka yabo. (Enfumo 31:10-31) Abasaija n’abakazi abanguha kutaaha omu buswere bataketekaniize kutwara obujunanizibwa oburukubetagisa baba abarukwefaho bonka batarukufaayo haby’abagenzi babo barukwetaga. Ekirukukira obukuru, boona baine kuba betekaniize kuhondera emisingi ya Baibuli omu buswere.

16, 17. Abarukutekaniza kutaaha obuswere basemeriire kwecumitiriza ha misingi ki ey’omu Baibuli?

16 Okwetekaniriza obuswere nikitwarramu okwecumitiriza ha bujunanizibwa Ruhanga obw’ahaire nyineka na nyinabwenge. Omusaija asemeriire kumanya biki eby’asemeriire kukora nk’omutwe gw’eka Enkristaayo. Tikirukumanyisa ngu asemeriire kuba ngamba nyenka. Baitu asemeriire kwegera ha mulingo Yesu ogw’akozesamu obusobozi bwe. (Abefeso 5:23) Nikyo kimu na nyinabwenge, asemeriire kumanya obujunanizibwa bwe obw’ekitiinisa. Arayobera “biragiro bya iba”? (Abarumi 7:2) N’aba ali hansi y’ekiragiro kya Yahwe na Kristo. (Abagaratiya 6:2) Obusobozi bwa iba omu ka nubwoleka ekiragiro kindi. Arasagika kandi arayorobera obusobozi bw’omuntu atahikiriire? Obwararora ngu tikyamwanguhire, kyakubaire kirungi kwikara ataswirwe.

17 Ekintu ekindi, buli omu asemeriire kuba ayetegekere kufaaho ha byetago eby’embaganiza ebya mugenzi we. (Soma Abafiripi 2:4.) Paulo akahandiika ati: “Omuntu wena agonzege mukaziwe nkauwe wenka; kandi nomukazi atinege iba.” Habw’amaani ga Ruhanga, Paulo aketegereza ngu ekyetaago ky’embaganiza omusaija ekyaine nukwo kugonza mukazi we amutemu ekitiinisa. Kandi n’ekyetago eky’embaganiza eky’omukazi nukwo kurora ngu iba n’amugonza.​—Abefeso 5:21-33.

Obwire bw’okujumbira, abantu abarukugonzangana beta omuntu wakasatu kubaho kurora ekibarukukora

18. Habwaki omukazi n’omusaija basemeriire kuba n’okwetanga obu barukuba bajumbirengana?

18 Nahabweki, obwire bw’okujumbira tibuli bw’okuzaniramu. Buli omu asemeriire kwega ebirukukwata ha mutahi we nukwo barole obu kiraaba nikisoboka kuswerangana. Kandi kanu kali kaire k’okwega kwetanga! Kanu nuko kaire abantu basikirizibwamu kukora ebintu ebisemeriire kukorwa abaswerangaine habwokuba ky’obuhangwa kuhurra osikiriziibwe omuntu. Baitu omuntu arukuba aine okugonza kwonyini n’aija kwetantara kukora ekintu ekirasiisa eby’omwoyo by’omuntu ow’arukugonza. (1 Abasesalonika 4:6) Nahabweki obworaaba ojumbiire, yoleka ngu noyetanga; kinu nikisobora kukukonyera omu bwomeezi bwawe bwona, obe otahire obuswere rundi otabutahire.

KIKI EKY’OSOBORA KUKORA KURORA OBUSWERE BWANYU BWAHANGAARA?

19, 20. Entekereza y’Omukristaayo ha bikwatiraine n’obuswere esemeriire kwahukana eta n’ey’abantu baingi omu kasumi kanu? Ha ekyokurorraho.

19 Omukazi n’omusaija obu baraaba nibagonza obuswere bwabo kuhangaara, basemeriire kuba n’enteekereza ehikire habikwatiraine n’endagaano yabo ey’okwikara hamu. Amananu gali ngu, obuswere teri mpero baitu eri ntandikwa y’entekaniza Yahwe ey’ataireho okugumaho. (Okubanza 2:24) Eky’enaku, abantu baingi omu kasumi kanu tibaine entekereza y’omulingo gunu. Omu buhangwa obumu, abantu batekereza ngu obuswere buli nk’okusiba emiguha ebiri “empurutuzo.” Nibasobora okutetegereza omulingo ekyokurorraho kinu kirukwoleka entekereza ey’abantu ebiro binu ei baine ha buswere. Omu mulingo ki? Nobukiraaba ngu empurutuzo esemeriire kuba ngumu, ensonga eri ngu nikisobora kwanguha kugisiba rundi kugisumurra.

20 Abantu baingi omu kasumi kanu barora obuswere kuba obw’akacu kake. Banguhiriza kubutahamu bamanyire ngu nibwija kuhikiriza ebyetaago byabo kandi baikara betegekere kuburugamu kakuba ebintu bisisikara. Baitu oijuke ngu Baibuli ekozesa ekyokurorraho ky’omuguha kwoleka ngu omuganjano nk’obuswere gusemeriire kuba gw’amaani. Emiguha ei bakozesa ha meri eba migumu nukwo esobole kuhangaara etarukusumurruka n’omu bwire bwihunga ly’amaani. Nikyo kimu n’obuswere, Ruhanga akabutaho n’ekigendererwa ky’okugumaho. Ijuka ebigambo bya Yesu obu yagambire: “Ruhanga ekiyateraniize ahamu, omuntu atalikibaganizamu.” (Matayo 19:6) Kakuba naiwe otaaha obuswere, osemeriire kuba n’entekereza ehikire. Baitu okwehayo omulingo gunu nikifoora obuswere omugugu? Nangwa.

21. Nyineka na nyinabwenge basemeriire kutwazangana bata, kandi kiki ekirukusobora kubakonyera?

21 Nyineka na nyinabwenge basemeriire kutwazangana kurungi. Kakuba buli omu alengaho kurora emiringo emirungi eya mugenzi we n’amaani mugenzi we ag’arukutamu, obuswere bwabo nibwija kuba ndugirro y’okusemererwa n’okuhumuzibwa. Ky’amagezi kunihirra omu muntu atahikiriire ebintu ebirungi nka binu? Yahwe w’amagezi kandi tatuserramu ebibi byonka, nikyo tumwesigira ngu n’arora n’ebirungi omuli itwe. Omuhandiiki wa Zabuli akakaguza: “Ai Ya, kakuba ebibi nibyo byonka wali norolerra, Ai Yahwe, noha mali y’akwemeriire?” (Zabuli 130:3, NW) Abanyineka n’abanyinabwenge basemeriire kuroranganaho ebirungi.​—Soma Abakolosai 3:13.

22, 23. Iburahimu na Sara bakateraho bata abaswerangaine ab’akasumi kanu ekyokurorraho ekirungi?

22 Obuswere nibusobora kurugamu emigisa nyingi kakuba abaswerangaine bagumisiriza kumara emyaka. Baibuli eyoleka ngu Iburahimu na Sara bakaguma omu buswere bwabo kuhikya obukuru bwabo. Titusobora kugamba ngu obuswere bwabo butabemu ebizibu. Teramu akasisani orole Sara omukazi w’emyaka 60 kuruga omu ka ye enungi kandi kuleka orubuga rwa Uru orwali rulimu ebintu ebirungi akagenda kwikara omu hema obwomeezi bwe bwona. Baitu akahuliiriza iba nk’omutwe gw’eka. Nk’omukazi ahikire kandi omukonyezi wa Iburahimu, Sara akorobera iba kandi yamusagika kurora encwamu ze zahikirra. Obuhulizi bwe butabe obwa ha iguru honka. “Omundaye” yayetaga iba mukama we. (Okubanza 18:12; 1 Petero 3:6) Okworobera iba kikaba nikiruga ha mutima gwe.

23 Baitu kinu tikirukumanyisa ngu Iburahimu na Sara obwire bwona baikirranizaga. Kiro kimu Sara akaha ekitekerezo baitu “ekigambo eki [kikalemeera] muno” omu maiso ga Iburahimu. Baitu nabwo, Yahwe akaha Iburahimu obuhabuzi kandi hanyuma yahuliiriza mukazi we ekyarugiriiremu emigisa hali eka yabo. (Okubanza 21:9-13) Abanyineka n’abanyinabwenge n’obu baba bamazire emyaka nyingi omu buswere nibasobora kwega bingi kuruga ha kyokurorraho kinu.

24. Buswere bwa mulingo ki obuletera Yahwe ekitiinisa, kandi habwaki?

24 Omu kitebe kya Yahwe harumu enkumi n’enkumi z’abaswerangaine abaine okusemererwa nambere omukazi atamu iba ekitiinisa kingi kandi n’omusaija natekamu mukazi we ekitiinisa kandi nibakorra hamu kwebembeza Yahwe eby’agonza. Kakuba ocwamu kutaaha omu buswere, tunga omugonzebwa ahikire, wetekanirize kurungi obuswere, kandi okole kyona ekirukusoboka kufoora eka yaawe y’obusinge, erumu okugonza kandi enyakuletera Yahwe Ruhanga ekitiinisa. Obworakora oti, tiharoho okugurukyagurukya ngu obuswere bwawe nibwija kukukonyera kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga.

a Rora esuura eya 2 ey’akatabu The Secret of Family Happiness, akatiirwe Abakaiso ba Yahwe.

b Abahereza ba Yahwe aba ira nka Iburahimu na Yakobo batabe n’omukazi omu wenka. Omu kasumi ako n’akasumi k’Abaisareri, Yahwe akabaleka baswera abakazi baingi. Baitu tali nuwe yatandikisize ekikorwa kinu oihireho akataho ebiragiro kukonyera abakaba bali omu buswere bwa mulingo gunu. Abakristaayo basemeriire kwijuka ngu Yahwe takyaikiriza abaheereza be okuswera abakazi abarukukira hali omu.​—Matayo 19:9; 1 Timoseo 3:2.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana