Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • lv sur. 11 rup. 121-132
  • “Okuswerangana Kube Kwekitinisa”

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • “Okuswerangana Kube Kwekitinisa”
  • ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • KWIRRA HAIHI NA RUHANGA N’OKWIRRA HAIHI N’OMUGONZEBWA WAWE
  • EKIRAKWEKAMBISA NUKWO KUGONZA YAHWE KURUGA HA MUTIMA
  • WETANTALE EMBAZA N’ENGESO EZITARUKUHAISA OBUSWERE EKITIINISA
  • ‘EKITABU KIBE KISEMIIRE’
  • OMULINGO OSOBORA KUGUMYA OBUSWERE BWAWE
  • Obuswere—Kisembo Kuruga Hali Ruhanga ow’Okugonza
    ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
  • Linda Obuswere Bwawe
    Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo—Akatabu k’Enso’rokano—2021
‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
lv sur. 11 rup. 121-132
Omusaija n’omukazi we nibasoma hamu Baibuli

ESUURA EYA 11

“Okuswerangana Kube Kwekitinisa”

“Osemererwege mukazi wobuto bwawe.”​—ENFUMO 5:18.

1, 2. Kikaguzo ki eki turukugenda kugarukamu, kandi habwaki?

OLI omu buswere? Obworaaba oli omu buswere, oine okusemererwa rundi oine ebizibu by’amaani omu buswere bwawe? Iwe n’omugonzebwa waawe timukyaine enkoragana? Omu kiikaro ky’okwegondeza omu buswere bwawe, nobugumisiriza bugumisiriza? Obu kiraaba nukwo kiri, oine kuba n’okusalirwa kwingi habwokurora ngu engonzi ezi mukaba mwine zikehere. Nk’Omukristaayo, n’ogonza obuswere bwawe buhaise Yahwe, Ruhanga ow’ogonza ekitiinisa. Nahabweki eby’orukurabamu nibisobora kuba nibikweralikiriza kandi nibikuletera enaku nyingi. Baitu n’obworaaba oine ebizibu, otatekereza ngu bikuhinguraine tokyasobora.

2 Omu busumi bunu, haroho Abakristaayo ababaireho n’obuswere bw’okugumisiriza hatali obw’okwegondezaamu. Baitu bakatunga omulingo gw’okugumya obuswere bwabu. Naiwe n’osobora kutunga okusemererwa omu buswere bwawe. Omu mulingo ki?

KWIRRA HAIHI NA RUHANGA N’OKWIRRA HAIHI N’OMUGONZEBWA WAWE

3, 4. Habwaki abaswerangaine baija kwirrangana haihi kakuba bairra haihi na Ruhanga? Ha ekyokurorraho.

3 Iwe n’omugonzebwa waawe nimwija kwirrangana haihi kakuba mutamu amaani kwirra haihi na Ruhanga. Habwaki? Tekereza ha kyokurorraho kinu: Teramu akasisani haroho orusozi orugazi muno hansi baitu rusongoire ha iguru. Omusaija ayemeriire ha rubaju rumu n’omukazi ayemeriire ha rubaju orundi. Boona batandika kurutemba. Haroho omwanya mukooto ogurukubahukanizamu boona obu barukuba bakyali hansi yarwo. Baitu amaani buli omu ag’arukutamu kurutemba kuhika ha mutwe gw’orusozi, nukwo n’omwanya ogurukubahukanizamu gurukweyongera kukeeha. Oyetegeriize isomo erirungi eriri omu kyokurorraho kinu?

4 Amaani ag’orukutamu kwekamba kuheereza Yahwe nigasobora kulengesanizibwa n’amaani agarukwetagisibwa kutemba orusozi. Kusigikirra nk’oku oyolekere ngu nogonza Yahwe, nitusobora kugamba ngu nosisana nk’omuntu arukwekamba kutemba orusozi. Baitu iwe n’omugonzebwa waawe obu muraaba mwine obutetegerezangana, ha kubanza nimusobora kuba nk’abali ha mbaju ezirukwahukana nimutemba orusozi. Kiki ekirukubaho obu murukweyongera kutemba? Hakubanza nimuba mwine omwanya mukooto ogurukubahukanizamu. Baitu obu murukwongeramu amaani kwirra haihi na Ruhanga, rundi kutemba haiguru y’orusozi​—nimwija kweyongera kwirrangana haihi. Mali, okwirra haihi na Ruhanga nikyo ekisumuruzo ky’okwirra haihi n’omugonzebwa wawe. Baitu eki n’osobora kukikora omu mulingo ki?

Kakuba amagezi ga Baibuli gatekwa omu nkora, nigasobora kugumya obuswere bwawe

5. (a) Omulingo gumu ogw’okwirra haihi na Ruhanga n’omugonzebwa waawe nugwo guha? (b) Yahwe atwara ata obuswere?

5 Omulingo gumu omukuru ogw’okwirrangana haihi nukwo kuhondera obuhabuzi oburukusangwa omu Baibuli oburukukwata ha buswere. (Zabuli 25:4; Isaya 48:17, 18) Hati tekererezaaho obuhabuzi bunu omukwenda Paulo obu yahaire. Akagamba: “Okuswerangana kube kwekitinisa hali bona.” (Abaheburaniya 13:4) Kinu nikimanyisa ki? Ekigambo “kwekitinisa” kikozesebwa kumanyisa ngu ekintu nikitwarwa kuba ky’omuhendo. Kandi gunu nugwo omulingo Yahwe ogw’aroramu obuswere, abutwara kuba bw’omuhendo.

EKIRAKWEKAMBISA NUKWO KUGONZA YAHWE KURUGA HA MUTIMA

6. Enkarra ezetoroire Abaheburaniya 13:4 nizoleka ki, kandi habwaki kikuru okwikara nitwijuka ekintu kinu?

6 Iwe n’omugonzebwa waawe mukimanyire kurungi ngu obuswere bw’omuhendo kandi kintu ekirukwera. Yahwe wenyini nuwe yatandikisize entekaniza ey’obuswere. (Soma Matayo 19:4-6.) Baitu, obu muraaba mutaine enkoragana omu buswere bwanyu, kumanya bumanya ngu obuswere bw’ekitiinisa nikisobora kutamara okubekambisa okugonzangana n’okutekanganamu ekitiinisa. Baitu kintu ki eki murukusobora kukora okubekambisa? Kakuba osoma enkarra ezetoroire Abaheburaniya 13:4, noija kwetegereza ngu Paulo akaba natereera Abakristaayo obu yabalizeeho ha buswere. (Abaheburaniya 13:1-5) Akaba atarukubaza kwonka ha bintu eby’akaba aboine. Atagambe, “okuswerangana kuli kw’ekitiinisa”; baitu akagamba, ‘kuswerangana kube kwekitinisa.’ Kwikara n’omanya ngu kunu kukaba kutereera nikisobora kukukonyera kutunga amaani g’okwongera kutekamu ekitiinisa omugonzebwa waawe. Habwaki nitugamba tuti?

7. (a) Biragiro ki eby’omu Baibuli ebituhondera, kandi habwaki? (b) Birungi ki ebiruga omu kuhuliiriza?

7 Banza otekerezeeho omulingo ororamu ebiragiro ebindi ebya Baibuli nk’ekiragiro ky’okufoora abantu abegeswa rundi ekiragiro ky’okugenda omu nso’rokano. (Matayo 28:19; Abaheburaniya 10:24, 25) Nitukimanya ngu obwire obumu nikisobora kuguma kuhondera ebiragiro ebi. Abantu ab’orukutebeza nibasobora kwanga amakuru amarungi, rundi n’osobora kuruga ha mulimo ojwahire nikikugumirra kugenda omu nso’rokano. Baitu n’obworaaba otangaana ebizibu binu, oyeyongera kutebeza kandi oyeyongera kwija omu nso’rokano. Busaho omuntu arukusobora kukutanga, n’obuyakuba Setani! Habwaki? Habwokuba okugonza kwawe hali Yahwe okurukuruga omu mutima nukwo kukwekambisa kworobera ebiragiro bye. (1 Yohana 5:3) Birungi ki ebirukurugamu? Okutebeza amakuru amarungi n’okugenda omu nso’rokano kireta obusinge n’okusemererwa habwokuba oba n’okora Ruhanga eby’agonza. Kandi enyehurra enu ekugarramu amaani. (Nehemiya 8:10) Kinu nikitwegesa ki?

8, 9. (a) Kiki ekirukusobora kutwekambisa kuhondera ekiragiro ky’okutamu obuswere ekitiinisa, kandi habwaki? (b) Bintu ki bibiri ebiturukugenda kubazaaho?

8 Nk’oku okugonza okw’amaani hali Yahwe kukwekambisa okworobera ebiragiro bye nk’okutebeza n’okuso’rokana n’obu kyakuba kigumire, okugonza kwawe hali Yahwe nikusobora kukwekambisa kuhondera okuterererwa kwa Baibuli okurukugamba ngu ‘obuswere [bwawe] bube bw’ekitiinisa’ n’obukyakuba kitanguhire. (Abaheburaniya 13:4; Zabuli 18:29; Omugambizi 5:4) Okwongeraho, nk’oku okutebeza n’okuso’rokana bireta emigisa kuruga hali Ruhanga, okutamu obuswere ekitiinisa nikiija kuleta emigisa kuruga hali Yahwe.​—1 Abasesalonika 1:3; Abaheburaniya 6:10.

9 Baitu obuswere bwawe n’osobora ota kubufoora bw’ekitiinisa? Nikyetagisa oyetantale ebikorwa ebirukusobora kusiisa obuswere bwanyu. Okwongeraho, haroho ebintu eby’osemeriire kukora kwongera kugumya obuswere bwanyu.

WETANTALE EMBAZA N’ENGESO EZITARUKUHAISA OBUSWERE EKITIINISA

10, 11. (a) Ngeso ki etarukuhaisa obuswere ekitiinisa? (b) Kikaguzo ki ekitusemeriire kwekaguzaho n’omugonzebwa waitu?

10 Omukazi omu Omukristaayo akagamba: “Nsaba Yahwe ampe amaani g’okugumisiriza.” Kugumisiriza ki? Akasoborra ati: “Iba nyowe akozesa ebigambo ebirukuncumita. Nosobora kurora ntaine ebihuta ha mubiri gwange, baitu ebijumo bye, nk’okugamba ‘Onfokiire mugugu!’ hamu na ‘Toine omugaso!’ bihutaize muno omutima gwange.” Nyinabwenge onu ayolekere ensonga erukusaliza ei turukugenda kubazaaho​—okukozesa ebijumo omu buswere.

11 Ka kintu ky’enaku Abakristaayo abaswerangaine kukozesa ebigambo by’okujumangana ebirukuleta ebihuta ebitarukusobora kwanguha kukira omu bitekerezo! Hataroho okugurukyagurukya, obuswere oburumu okujuma tiburukuhaisa ekitiinisa. Kandi iwe obuswere bwawe buli buta ha nsonga enu? Omulingo ogumu ogw’osobora kumanya nukwo kwebundaaza okakaguza omugonzebwa waawe, “Embaza yange ekutwaza eta?” Kakuba omugonzebwa waawe agamba ngu obwire oburukukira obwingi okozeseze ebigambo ebimubihiza, osemeriire kwebundaza ohindulemu.​—Abagaratiya 5:15; soma Abefeso 4:31.

12. Endamya y’omuntu n’esobora eta kufa busa?

12 Kandi oikale noijuka ngu omulingo okozesaamu orulimi rwawe nikikwataho obunywani bwawe na Yahwe. Baibuli egamba: “Omuntu wena obwayetekereza okuba wedini, obwatatanga orulimirwe, baitu nayebiha omutimagwe, edini yogu ya busa.” (Yakobo 1:26) Embaza yaawe ine akakwate n’endamya yaawe. Baibuli tesagika entekereza y’okugamba ngu ebintu ebibaho omu ka tibiine akakwate n’obuheereza bw’omuntu hali Ruhanga. Caali otebihabiha. Enu nsonga nkuru muno. (Soma 1 Petero 3:7.) N’osobora kuba oli mwekambi kandi oine ebintu eby’orukusobora kukora, baitu kakuba okigenderra kubiihiza omugonzebwa waawe omu bigambo byawe, noba otarukutamu entekaniza y’obuswere ekitiinisa kandi okuramya kwawe nikuba kutaine omugaso hali Ruhanga.

13. Omuntu ali omu buswere n’asobora ata kusaliza mugenzi we?

13 Ekintu ekindi, abaswerangaine basemeriire kwegendereza kubihizangana omu miringo endi ey’etanguhire kwetegereza. Tekereza ha byokurorraho binu ebibiri: Omukazi omuzaire ataine omusaija aikara naterra esimu ow’oruganda aswire kumwehanuzaho kandi nibamara obwire bwingi nibabaza; ow’oruganda ataswire obwire oburukukira obwingi omu sabiiti agenda omu buheereza n’omunyaanya itwe aswirwe. Omu byokurorraho binu, abantu banu abaine abagonzebwa nibasobora kuba bataine ebigendererwa bibi; baitu, abagonzebwa babo bakwatwaho bata? Nyinabwenge omu ayarabire omu kintu kya mulingo gunu akagamba: “Kimbihiza kurora ngu iba nyowe n’atwara obwire bwingi kandi n’afaaho muno ekihinguraine ha munyaanya itwe ondi omu kitebe. Kindetera kwehurra ndi muntu owa hansi muno.”

Omusaija n’omukazi we nibarubata bakwatangaine emikono kandi basemeriirwe muno

14. (a) Okubanza 2:24 nirwoleka bujunanizibwa ki oburukukwata ha buswere? (b) Kikaguzo ki ekitusemeriire kwekaguza?

14 Ky’obuhangwa abagonzebwa abarukuraba omu kintu ekya mulingo gunu okwehurra bati. Abagonzebwa bagenzi babo baba nibagaya obuhabuzi bunu obwa Ruhanga oburukukwata ha buswere: ‘Omusaija nikyo alirekera ise na nyina, aterane na mukaziwe.’ (Okubanza 2:24) Mananu ngu abali omu buswere baine kweyongera kutamu abazaire babo ekitiinisa; baitu, Ruhanga n’agonza bebembeze omugonzebwa wabo ou bali nauwe omu buswere. Omu mulingo nugwo gumu, tusemeriire kugonza Abakristaayo bagenzi baitu; baitu nabwo, ou oli nauwe omu buswere nuwe osemeriire kwebembeza. Nahabweki, kakuba Omukristaayo ali omu buswere amara obwire obuhinguraine rundi anywana ekihinguraine n’Abakristaayo abandi kukira muno abatarukusisana nabo omu buhangwa, n’aija kuba n’aletera obuswere bwe ebizibu. Ebizibu eby’oine omu buswere nibisobora kuba nibiretwa ekintu kinu? Wekaguze, ‘Omugonzebwa wange mufaaho kandi muha obwire n’okugonza ebimusemeriire?’

15. Kusigikirra ha Matayo 5:28, habwaki Omukristaayo owali omu buswere asemeriire kwetantara kukoragana muno n’omuntu ow’atarukusisana nauwe omu buhangwa?

15 Okwongerezaho, Omukristaayo ali omu buswere anyakukoragana muno n’omuntu ondi ow’atarukusisana nauwe omu buhangwa nayeta omu kabi. Eky’enaku kiri ngu, Abakristaayo abamu bamaliriire batandikire kugonza ababarukukoragana muno nabo kukira abagonzebwa babo. (Matayo 5:28) Kandi kinu kirugiriiremu kukora ebikorwa ebitarukuhaisa obuswere ekitiinisa. Tekerezaho eky’omukwenda Paulo yagambireho ha nsonga enu.

‘EKITABU KIBE KISEMIIRE’

16. Kiragiro ki Paulo eky’arukuha ha bikwatiraine n’obuswere?

16 Paulo obw’akaba n’akyamara kutererra Abakristaayo ngu “Okuswerangana kube kwekitinisa,” akongeraho obuhabuzi bunu: “nekitabu [kibe] kisemiire: baitu abanjuka nabasihani Ruhanga alibacwera omusango.” (Abaheburaniya 13:4) Paulo akakozesa ekigambo “nekitabu” kubazaaho okuterana. Okuterana kunu kuba “kusemiire” rundi kutaine akamogo obukuba hagati y’abantu babiri abaswerangaine. Nahabweki Abakristaayo bahondera obuhabuzi bunu: “Osemererwege [n’omukazi ow’obuto] bwawe.”​—Enfumo 5:18.

17. (a) Habwaki entekereza y’ensi habikwatiraine n’obusihani etaine mugaso hali Abakristaayo? (b) Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yobu?

17 Omuntu obw’aterana n’omuntu ondi ow’atali nauwe omu buswere aba ayolekere ejoogo y’amaani ha ekiragiro kya Ruhanga ekirukukwata ha ngeso. Ky’amananu ngu abantu baingi omu kasumi kanu nibarora obusihani kuba kitaine akabi. Baitu, eky’abantu bandi barukutekereza ha by’obusihani tikiri nikyo Abakristaayo basemeriire kuhondera. Bakimanyire ngu omu kumalirra abanjuka nabasihani ‘Ruhanga [nuwe] alibacwera omusango.’ (Abaheburaniya 10:31; 12:29) Nahabweki Abakristaayo bahondera entekereza ya Ruhanga ha nsonga enu. (Soma Abarumi 12:9.) Ijuka ngu Yobu akagamba: “nkaragana ekiragano namaiso gange.” (Yobu 31:1) Nahabweki, kusobora kwetantara kukora ekintu kyona ekirabaletera kusiihana, Abakristaayo balinda kurungi amaiso gabo kandi tibegomba omuntu ou batali nauwe omu buswere.​—Rora Ebyongiirweho, Omulingo Baibuli Ebazaho Okugaiturura n’Okwahukana.

18. (a) Yahwe obusihani aburora ata? (b) Obusihani n’okuramya ebisisani biine kakwate ki?

18 Yahwe obusihani aburora ata? Ekiragiro kya Musa nikitukonyera kumanya entekereza ya Yahwe ha nsonga enu. Omu Isareri, obusihani n’okuramya ebisisani byali bibi ebyaletaga okwitwa. (Ebyabalevi 20:2, 10) Akakwate akali hagati y’ebintu binu bibiri oketegeriize? Ijuka, Omwisareri ayaramyaga ekisisani yabaga acwire endagano ye na Yahwe. Nikyo kimu n’omuntu ayasihanaga, yacwaga endagano ye n’omugonzebwa we. Bwona bwali bugobya. (Okuruga 19:5, 6; Ekyebiragiro 5:9; soma Maraki 2:14.) Nahabweki, boona babarwaga kuba bakozire ekibi ky’amaani hali Yahwe, Ruhanga omwesigwa.​—Zabuli 33:4.

19. Kintu ki ekirukusobora kuha omuntu amaani g’okwanga obusihani, kandi habwaki?

19 Mananu, Abakristaayo tibakyahondera ekiragiro kya Musa. Baitu okumanya ngu omu Isareri eya kara obusihani kyatwarwaga kuba kibi ky’amaani nikisobora kukonyera Abakristaayo kulinda obwesigwa bwabo nibatakora ekibi eki. Habwaki? Katukirengesanize: N’osobora kugenda omu kanisa okateza amaju kuramya ekisisani? Noija kugamba ‘tikisoboka!’ Baitu kakuba bakuha sente nyingi muno, n’osobora kukiramya? Nogarukamu n’ogamba ‘tikisoboka!’ Mali, Omukristaayo ayangira kimu ekitekerezo ky’okuramya ebisisani habwokuba akitwara kuba kikorwa ky’obugobya hali Yahwe. Omu mulingo nugwo gumu, Abakristaayo basemeriire kwangira kimu obusihani, ekiri kikorwa ky’okwehoga Yahwe Ruhanga wabo hamu n’omugonzebwa wabo​—n’obuhakuba haroho ekintu ky’amaani ekibasikiriize. (Zabuli 51:1, 4; Abakolosai 3:5) Titwakugondeze kukora ekintu ekirasemeza Setani baitu kikabiihiza kandi kikajumisa Yahwe n’entekaniza erukwera ey’obuswere.

OMULINGO OSOBORA KUGUMYA OBUSWERE BWAWE

Omusaija n’omukazi we abakuzire omu myaka bakwatangaine emikono

20. Kiki ekihikire ha buswere obumu? Kozesa ekyokurorraho.

20 Oihireho kwetantara engeso ezitarukuhaisa obuswere ekitiinisa, kintu ki eky’osobora kukora kugarukamu kutamu omugonzebwa waawe ekitiinisa nk’eki wamuhaga ha kubanza? Kugarukamu ekikaguzo eki, obuswere butwale kuba nk’enju. Ekindi, ebigambo n’ebikorwa hamu n’ebintu bindi ebirukwoleka embabazi n’ekitiinisa abaswerangaine ebi bolekangana bitwale kuba bintu ebikozesebwa kutimba enju nukwo esemere. Obumuhurra mwine enkoragana, obuswere bwanyu buba nibusisana nk’enju etimbirwe kurungi, erukumyangasana, kandi erukusemeza. Kakuba engonzi zaawe zikeeha, ebitimbirwe ebi bigenda nibihwaho, nibireka obuswere bwanyu nk’enju etatimbirwe. Kusigikirra nk’oku orukugonza kworobera ekiragiro kya Ruhanga ekirukugamba ngu “okuswerangana kube kwekitinisa,” wakukozere ekintu kyona kusemeza obuswere bwawe. Ekirungi tumanyire ngu, ekintu eky’omuhendo kandi eky’ekitiinisa kisemeriire kudabirizibwa, rundi kugarurwa buhyaka. Eki n’osobora kukikora ota? Ekigambo kya Ruhanga kigamba: “Habwamagezi enju eyombekwa; Kandi habwokwetegereza egumibwaho: Habwokumanya ebisika biijuzibwa itungo lyona eryomuhendo kandi eryokusemererwa.” (Enfumo 24:3, 4) Tekerezaho omulingo ebigambo binu bisobora kukozesebwa omu buswere.

21. Nitusobora tuta kugumya obuswere bwaitu mpora mpora? (Rora n’akasanduuko Kiki Eki Nsemeriire Kukora Kusobora Kusemeza Obuswere Bwange?.)

21 Omu bintu bingi ebiba omu maka agarumu okusemererwa, habamu emiringo emirungi nk’okugonza kwonyini, okutiina Ruhanga, n’okwikiriza kw’amaani. (Enfumo 15:16, 17; 1 Petero 1:7) Byombeka obuswere bw’amaani. Baitu oyetegeriizege omulingo ebisiika ebibazibweho omu kyahandiikirwe biijwire itungo ly’omuhendo? Biijuzibwe “habwokumanya.” Mali, kakuba amagezi ga Baibuli gatekwa omu nkora, nigasobora kuhindura entekereza y’abantu kandi gakabekambisa kugarukamu kugonzangana. (Abarumi 12:2; Abafiripi 1:9) Nahabweki, buli murundi iwe n’omugonzebwa waawe mwikarra kubazaaho hamu ekintu ekirukukwata ha Baibuli, nk’okusoma hamu ekintu kuruga omu Watchtower na Awake! ekirukukwata ha buswere, muba nimusisana nk’abarukukebera ekintu ekirungi muno ekimurukugonza kutimba om nju yanyu. Okugonza hali Yahwe obu kubekambisa kuta omu nkora oburagirizi oburukukwata ha buswere obu musomere hamu, muba nimusisana nk’abantu abarukutimba ekintu omu nju yanyu. Ekirugamu nukwo kutunga okugonza n’okusemererwa okumukaba mwine ha kubanza.

22. Kusemererwa kwa mulingo ki okuturukwija kutunga kakuba tutamu amaani kuhikiriza ekiturukwetagisibwa omu buswere?

22 Amananu gali ngu, nikisobora kubatwarra akaire n’amaani kugarraho ebikaba nibibaletera okusemererwa ha kubanza. Baitu kakuba oyekamba kuhikiriza obujunanizibwa bwawe, noija kutunga okusemererwa habw’okumanya ngu n’ohondera ekiragiro kya Ruhanga ekirukugamba: “Omu kwolekangana ekitiinisa, ninywe mubanze.” (Abarumi 12:10; Zabuli 147:11) ekirukukira byona, amaani ag’oratamu kuhaisa obuswere bwawe ekitiinisa nigaija kukulindira omu kugonza kwa Ruhanga.

KIKI EKI NSEMERIIRE KUKORA KUSOBORA KUSEMEZA OBUSWERE BWANGE?

Nyineka n’ayoleka okugonza hali omukazi we amuletiire caayi

Omusingi: “Baitu nomulinywe omuntu wena agonzege mukaziwe nkauwe wenka; kandi nomukazi atinege iba.”​—Abefeso 5:33.

Ebikaguzo eby’osemeriire kwekaguza

  • Mugenzi wange aine miringo ki enungi, kandi ninsobora kwoleka nta ngu nimusiima?​—Enfumo 14:1; 31:29; 1 Petero 3:1, 6; 4:8.

  • Mugenzi wange mutamu ekitinisa obu nidengaho kwetegereza entekereza ye n’omulingo arukwehurramu?​—Abafiripi 2:4.

  • Nyetegekere kuganyira mugenzi wange obwakora ensobi?​—Matayo 6:14, 15.

  • Nkamalirra di kwoleka mugenzi wange ngu nimugonza?​—Ekizina 2:9-14.

  • Twine bigendererwa ki eby’omwoyo ebi tweteriireho?​—Matayo 6:33, 34; 1 Abakolinso 9:24-27.

  • Kiki eki nkozere kwekambisa mugenzi wange kusoma Baibuli n’okusoma ekyahandikirwe kya buli kiro tuli hamu?

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana