EKICWEKA KY’OKWEGA 33
EKIZINA 130 Oganyirege
Omulingo Yahwe Agonza Ekitebe Kitwazeemu Abo Abakozere Ekibi eky’Amaani
“Omuntu wena obwasisa, tunyina omutonganirizi.” —1 YOH. 2:1.
EBI TURAYEGA
Amasomo amakuru agaturukwegera ha kyabaireho omu omu kitebe kya Kolinso ow’oruganda obu yakozere ekibi eky’amaani.
1. Kiki Yahwe eki arukugondeza abantu boona?
YAHWE akahanga abantu n’ekisembo eky’okwecweramu. Tukozesa ekisembo kinu obu tukora encwamu. Encwamu ey’erukukira obukuru omuntu ei asobora kukora nukwo kwehayo hali Yahwe kandi n’okuba kicweka ky’eka y’abaheereza be. Yahwe naagonza buli omu akore ekintu kinu. Habwaki? Habwokuba naagonza abantu kandi naabagondeza ekirukukirayo oburungi. Naagonza begondeze omu kuba n’enkoragana enungi na bo nʼokwomeera ebiro n’ebiro.—Bir. 30:19, 20; Bag. 6:7, 8.
2. Kiki Yahwe eki arukugondeza abo abatakegarukiremu? (1 Yohana 2:1)
2 Baitu, Yahwe tahambiriza omuntu weena kumuheereza. Aikiriza buli muntu kucwamu eki arakora. Kiki ekisobora kubaho kakuba Omukristaayo ow’abatiziibwe acwa ebiragiro bya Ruhanga? Kakuba ategarukamu, asemeriire kwihwa omu kitebe. (1 Kol. 5:13) Baitu omuntu ogu n’obu aihwa omu kitebe, Yahwe naagonza omuntu ogu kwegarukamu kandi ayongere atunge enkoragana enungi na uwe. Kandi egi niyo ensonga enkuru habwaki yatuhaire ekicunguro—kusobozesa abegarukamu kuganyirwa ebibi byabo. (Soma 1 Yohana 2:1.) Yahwe ali Ruhanga ow’okugonza ow’ayekambisa abo abakozere ebibi eby’amaani kwegarukamu.—Zak. 1:3; Bar. 2:4; Yak. 4:8.
3. Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
3 Yahwe nagonza tube n’entekereza nka eye hali abo abakozere ebibi eby’amaani. Ekicweka kinu nikiija kubazaaho omulingo tusobora kukikora. Obu oraaba nosoma ekicweka kinu, Rora (1) omukwenda Paulo ekiyagambiire ekitebe ky’omu Kolinso kukora ow’oruganda obu yakozere ekibi eky’amaani, (2) nitwija kurora Paulo eki yagambiire ekitebe hanyuma y’ow’ow’oruganda onu kwegarukamu (3) kandi hanyuma nitwija kurora omulingo Yahwe ayehurra hali abo abakora ekibi eky’amaani.
KIKI EKYABAIREHO OW’ORUGANDA OBU YAKOZERE EKIBI EKY’AMAANI OMU KYASA EKY’OKUBANZA
4. Kiki ekyabaireho omu kitebe eky’omu Kolinso eky’omu kyasa eky’okubanza? (1 Abakolinso 5:1, 2)
4 Soma 1 Abakolinso 5:1, 2. Paulo obu akaba ali omu rugendo rwe orwakasatu orw’obumisani, akahurra amakuru amabi agarukukwata ha kitebe ekihyaka eky’omu Kolinso. Ow’oruganda omu kitebe akaba naaterana na mukaise. Engeso nk’egi ekaba nehuniiriza muno kandi n’abantu abakaba batamanyire Ruhanga bakaba bakimanyire ngu kinu kibi ky’amaani. Baitu ekitebe kikaba nikiteekereza ngu kihikire ow’oruganda kwetwaza omu mulingo ogu kandi akaikara omu kitebe. Obundi abamu omu kitebe bakateereza ngu nibooleka embabazi nka Yahwe oku azooleka abantu abatahikiriire. Baitu Yahwe tagonza abantu be kwejumbira omu kukora ebintu ebibi. N’abantu abamu abakaba batarukuramya Yahwe nibasobora kuba batabaijukire habwokuba omuntu ow’akaba ali kicweka ky’ekitebe akaba naayetwaza omu mulingo nk’ogu. Kandi obu yakwikaire omu kitebe, abantu abandi bakaba nibasobora kutandika kuhondera engeso ze. Hati kiki Paulo eki yaragiire ekitebe kukora?
5. Kiki Paulo ekiyagambiire ekitebe kukora, kandi eki kikaba nikitwarramu ki? (1 Abakolinso 5:13) (Rora n’ekisisani.)
5 Soma 1 Abakolinso 5:13. Obu naterekerezebwa omwoyo ogurukwera, Paulo akahandiika ebbaruha erukuragira omusiisi atarukwegarukamu kwihwa omu kitebe. Abakristaayo abesigwa bakaba basemeriire kumutwaza bata? Paulo akabagambira “okutaterana” na uwe. Eki kikaba nikimanyisa ki? Paulo akasoborra ngu ekiragiro kinu kikaba nikitwarramu ‘n’okutalya na uwe.’ (1 Kol. 5:11) Kwikarra ha kiihuro n’omuntu nikisobora kurugamu kutunga enkoragana na uwe. Nikyeyolekera kimu ngu, Paulo akaba namanyisa ngu ekitebe tikisemeriire kumara obwire n’omusaija ogu. Kinu kyakulinzire ekitebe hali engeso ze embi. (1 Kol. 5:5-7) Kwongerraho, kinu kyakuletiire omusaija ogu kwetegereza ngu akaba akozere ekibi ekyamaani, ekyakumuletiire kuhurra aswaire kandi kimwekambise kwegarukamu.
Paulo naterekerezebwa omwoyo ogurukwera, akahandiika ebbaruha ey’ekaba neragira omusiisi ow’akaba ayangire kwegarukamu kwihwa omu kitebe (Rora akacweka 5)
6. Ebbaruha ya Paulo ekakwataho eta ekitebe hamu n’omusiisi?
6 Hanyuma ya Paulo kusindikira Abakristaayo ab’omu Kolinso ebbaruha, akatandika kutekerezaaho omulingo ekitebe kirayetwazaamu. Ha kumalirra, Tito akamuleetera amakuru amarungi agamusemiize. Ekitebe kikaba kihondiire oburagirizi bwa Paulo kandi kyaiha enkozi y’ebibi omu kitebe. (2 Kol. 7:6, 7) Hanyuma y’obwire buke Paulo asindikire ebbaruha ye ey’okubanza, omusaija ogu akegarukamu. Akaba ahindwire engeso ze n’entekereza ye kandi akaba atandikire kuhondera endengo za Yahwe ez’okuhikirra! (2 Kol. 7:8-11) Kiki Paulo eki yagambiire ekitebe kukora?
OMULINGO EKITEBE KIKABA KINE KUTWAZAAMU OMUSIISI OW’AKABA AYEGARUKIREMU
7. Omusiisi obu yaihirwe omu kitebe birungi ki ebyarugiremu? (2 Abakolinso 2:5-8)
7 Soma 2 Abakolinso 2:5-8. Paulo akagamba ngu “kiramumara omuntu arukusiisa ati okubonabonesebwa abaingi.” Kinu nikimanyisa ngu okuhana oku kukaba kukonyiire omusaija ogu kwegarukamu. Nahabweki ekitebe kikaba kitasemeriire kugumizaamu nikimuhana.—Baheb. 12:11.
8. Kiki ekindi Paulo eki yagambiire ekitebe kukora?
8 Paulo akaragira ekitebe “okumuganyira nokumuhumuza”, kandi ‘n’okugumya okugonza kwabo haluwe.’ Wetegereze ngu Paulo akaba naagonza ekitebe kutagarukira ha kwikiriza omusaija onu kugaruka omu bantu ba Yahwe kyonka. Paulo akaba naagonza ab’omu kitebe bagumye omusaija onu ow’akaba ayegarukiremu kuraba omu bigambo byabo, enyetwaza yabo hamu nebikorwa byabo ngu bakaba bamuganyiire kandi ngu nibakyamugonza. Kandi ekyakurugiremu, ow’oruganda onu yakuhuliire ngu naatangirirwa omu kitebe.
9. Habwaki kikagumira bamu kuganyira ow’oruganda ow’akaba ayegarukiremu?
9 Notekereza ngu bamu omu kitebe bakahurra ngu tibasemeriire kutangirra omusiisi ogu? Ebyahandiikirwe tibirukutugambira, baitu nikisobora kuba kyabaireho. Abamu nibasobora kuba bakaba bakyaine ekiniga habw’okuba akaba aleesere ebizibu omu kitebe. Kandi abamu nibasobora kuba bakaba bakyayenuubire habw’okuba akaba ababihiize. Abamu nibasobora kuba bayehuliire ngu kikaba kitahikire kutangirra owʼoruganda kandi kunu ubo bakaba bakozere n’amaani kwikara bali becumi omu ngeso. (Lengesaniza na Luka 15:28-30.) Habwaki kikaba kiri kikuru ab’omu kitebe kwoleka okugonza kwonyini hali ow’oruganda ow’akaba agarukire omu kitebe?
10-11. Kiki ekyakubaireho abagurusi obu baakwangire kuganyira omusiisi ow’akaba ayegarukiremu?
10 Tekerezaaho ekyakubaireho kakuba abagurusi baayangire kwikiriza omusaija ogu ow’akaba ayegarukiremu kugaruka omu kitebe rundi hanyuma y’okugaruka ekitebe kikanga kumwoleka okugonza. Paulo akagamba ngu “yakumizirwe okutuntura okurukukira obwingi.” Kyakumwanguhiire kuteekereza ngu akaba atasobora kwongera kuba kicweka ky’ekitebe. Akaba naasobora kuleka kutamu amaani kwongera kuba n’enkoragana enungi na Ruhanga.
11 Kandi ekirukukirayo obubi, kakuba ab’oruganda na banyaanya itwe baayangire kuganyira omusiisi ow’akaba ayegarukiremu, bakaba nibasobora kufeerwa enkoragana yabo na Yahwe. Habwaki? Omu kiikaro ky’okwoleka okuganyira nka Yahwe, baakwolekere ngu nibeegera hali Sitaani ow’atagira embabazi. Baakwikiriize Sitaani kubakozesa kumaramu amaani omusaija ow’akaba naagonza kuheereza Yahwe.—2 Kol. 2:10, 11; Bef. 4:27.
12. Ekitebe kikaba nikisobora kita kwegera hali Yahwe?
12 Ekitebe eky’omu Kolinso kikaba nikisobora kita kwoleka ngu nikyegera hali Yahwe hatali Sitaani? Kuraba omu kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’okuganyira abasiisi abarukwegarukamu. Wetegereze bamu h’abahandiiki ba Baibuli eki baabalize hali Yahwe. Daudi akagamba ati “Oli murungi, orahuka okuganyira,”. (Zab. 86:5) Mika akahandiika ati: “Noha Ruhanga nkaiwe arukuganyira okutahikirra nahinguraho ha kusisa?” (Mik. 7:18) Kandi Isaya akagamba ati: ‘Omubi aleke omuhandagwe, nomuntu atahikiriire aleke ebitekerezobye: agaruke hali Yahwe, na uwe alimuganyira; agaruke hali Ruhanga waitu, alimuganyirra kimu.’—Is. 55:7.
13. Habwaki kikaba kihikire kwikiriza omusaija ow’akaba ayegarukiremu kugaruka omu kitebe? (Rora akasanduuko “Nidi Omusaija ow’omu Kitebe eky’omu Kolinso obu Yagarwirwe omu Kitebe?”)
13 Kusobora kwegera hali Yahwe, ekitebe ky’omu Kolinso kikaba kisemeriire kutangirra omusaija ogu ow’akaba ayegarukiremu kandi kimugumye ngu nikimugonza. Kuraba omu kuhondera oburagirizi bwa Paulo obw’okutangirra omusiisi ogu ow’akaba ayegarukiremu, Abakristaayo abo bakooleka ngu ‘bahulizi omu bintu byona.’ (2 Kol. 2:9) Kyamananu ngu hakaba harabireho emyezi nke aihirwe omu kitebe, baitu okuhana kukaba kumuleetiire kwegarukamu. Nahabweki, hakaba hataroho ensonga habwaki abagurusi baakukereriirwe kumugarra omu kitebe.
NITUSOBORA TUTA KWEGERA HA BWINGANIZA N’EMBABAZI ZA YAHWE
14-15. Masomo ki agaturukwegera ha kintu ekyabaire omu kitebe eky’omu Kolinso? (2 Petero 3:9) (Rora n’ekisisani.)
14 Ebirukukwata ha nyikara ey’ekaba eri omu kitebe eky’omu Kolinso bikahandiikwa omu Baibuli “obwokwegesa itwe.” (Bar. 15:4) Ekyokurorraho eki nikitwegesa ngu Yahwe taikiriza abo abakora ebibi eby’amaani kandi abatarukugonza kwegarukamu kwikara omu kitebe kye. Abamu nibasobora kuteekereza ngu habw’okuba Yahwe w’embabazi naasobora kwikiriza omuntu ow’atarukwegarukamu kwikara omu kitebe. Baitu gunu tinugwo mulingo Yahwe ayolekamu embabazi. Yahwe w’embabazi baitu tasobora kwikiriza engeso eza buli mulingo kandi tagarra hansi endengo ze (Yud. 4) Kakuba Yahwe aikiriza abasiisi abatarukwegarukamu kwikara omu kitebe kye, eki tikyakwolekere embabazi habw’okuba kyakutaire ekitebe omu kabi.—Nfu. 13:20; 1 Kol. 15:33.
15 Ekindi, nitwega ngu Yahwe tagonza omuntu weena kuhwerekerra. Naagonza kukora kyona ekirukusoboka kujuna abantu. Ayoleka embabazi abantu abahindura engeso zaabo kandi abagonza kugarraho enkorangana enungi na uwe. (Ez. 33:11; soma 2 Petero 3:9.) Egi niyo ensonga habwaki omusaija omu Kolinso obu yayegarukiremu kandi yaleka kukora ebibi, Yahwe akakozesa Paulo kusoborra ekitebe ngu omusaija ogu asemeriire kuganyirwa kandi agarurwe omu kitebe.
Obu nibegera ha kugonza n’embabazi za Yahwe, ab’oruganda na banyaanya itwe nibatangirra abo abagarwirwe omu kitebe (Rora akacweka 14-15)
16. Hanyuma y’okumanya ekyabaireho omu Kolinso nikikuleetera kwehurra ota hali Yahwe?
16 Ekyokurorraho eky’omu kitebe kya Kolinso nikitwoleka omulingo Yahwe ali w’okugonza, w’okuhikirra kandi w’obwinganiza. (Zab. 33:5) Kumanya ekintu kinu, nikitukonyera kweyongera kumukugiza. Nitusiima muno Yahwe habw’okwoleka embabazi habw’okuba itwena tuli basiisi kandi nitwetaaga kuganyirwa. Buli omu hali itwe aine ensonga enungi ey’emuleetera kusiima Yahwe habw’Ekicunguro habwokuba kisobozesa ebibi byaitu kuganyirwa. Mali kanikihuumuza kandi nikitugumya ngu Yahwe naagonza abantu be kandi naabagondeza ebirungi!
17. Biki ebiturukwija kubazaaho omu kicweka ekirukuhonderaho?
17 Kakuba omuntu akora ekibi eky’amaani kasumi kanu, abagurusi b’ekitebe nibasobora bata kwegera hali Yahwe kandi bakakonyera omuntu kwegarukamu? Ekitebe kisemeriire kwetwaza kita, abagurusi obu bacwamu kwiha omuntu omu kitebe rundi kumugarra? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kubazaaho ebikaguzo binu.
EKIZINA 109 Tugonzangane Kuruga ha Mutima