EKICWEKA KY’OKWEGA 34
EKIZINA 107 Ekyokurorraho kya Ruhanga eky’Okugonza
Omulingo Abagurusi Booleka Okugonza n’Embabazi Hali Abantu Abakozere Ekibi
“Oburungi bwa Ruhanga nubukuleta omu kwegarukamu.” —BAR. 2:4.
EBI TURAYEGA
Omulingo abagurusi balengaho kukonyera abo abali omu kitebe abakora ekibi eky’amaani.
1. Kiki ekisobora kubaho, kakuba omuntu akora ekibi eky’amaani?
OMU kicweka ekihoire, tukarora Paulo eki yagambiire ekitebe eky’omu Kolinso kukora omusaija obu yakozere ekibi eky’amaani. Omusiisi akaba atarukwegarukamu kandi akaba aine kwihwa omu kitebe. Baitu, nk’oku ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu kirukwoleka, bamu h’abakozere ebibi eby’amaani nibasobora kukonyerwa. Nibasobora kuhika ha kwegarukamu. (Bar. 2:4) Abagurusi nibasobora bata kubakonyera kwegarukamu?
2-3. Kiki eki tusemeriire kukora, kakuba tukimanya ngu Omukristaayo mugenzi waitu akozere ekibi eky’amaani, kandi habwaki?
2 Abagurusi batakakonyiire omusiisi, basemeriire kubanza kumanya ekibi eki akozere. Nahabweki, kiki eki tusemeriire kukora kakuba tukimanya ngu Omukristaayo mugenzi waitu akozere ekibi eky’amaani, ekisobora kumurugirramu kwihwa omu kitebe? Eky’okubanza, tusemeriire kwekambisa ow’oruganda rundi munyaanya itwe ow’akozere ekibi eky’amaani kuhikirra abagurusi kumukonyera.—Is. 1:18; Eng. 20:28; 1 Pet. 5:2.
3 Baitu kakuba omusiisi ayanga kugambira abagurusi? Tusemeriire kugenda tukagambira abagurusi kukigumya ngu omuntu ogu yatunga obukonyezi. Obu tukikora, twoleka ngu nitugonza ow’oruganda rundi munyaanya itwe habwokuba nitukimanya ngu abagurusi nibasobora kumukonyera. Kakuba omusiisi agumizaamu naakora ekibi, naasobora kusiisa enkoragana ye na Yahwe. Ekindi, naasobora n’okusiisa ibara ly’ekitebe. Nahabweki, n’obumanzi, tugira eki twakoraho habw’okugonza oku twiniire Yahwe hamu n’omuntu ow’aba asiisire.—Zab. 27:14.
OMULINGO ABAGURUSI BAKONYERA ABO ABEJUMBIRA OMU KUKORA EKIBI EKY’AMAANI
4. Ekigendererwa ky’abagurusi kiba nikiha obu batangatangana n’omuntu ow’akozere ekibi eky’amaani?
4 Omuntu omu kitebe obu akora ekibi eky’amaani, akatebe k’abagurusi kakomamu abagurusi basatu abarakoraho ensonga egi.a Abasaija banu basemeriire kuba baculeezi kandi bebundaazi. N’obu kiraaba ngu baba nibagonza kukonyera omusiisi kwegarukamu, tibasobora kumuhambiriza kuhinduka. (Bir. 30:19) Abagurusi basemeriire kukimanya ngu buli musiisi weena tarukwija kwetwaza omu mulingo omurungi nk’oku Omukama Daudi yakozere. (2 Sam. 12:13) Abasiisi abamu, nibasobora kucwamu kutahuliiriza obuhabuzi kuruga hali Yahwe. (Kub. 4:6-8) Baitu nabwo, ekigendererwa ky’abagurusi nikyo kukonyera omusiisi kwegarukamu obu kiraaba kisobokere. Misingi ki ey’ebakonyera obu batangatangana n’omusiisi?
5. Abagurusi basemeriire kuba n’entekereza ki obu barukuba nibatangatangana n’omuntu ow’akozere ekibi eky’amaani? (2 Timoseo 2:24-26) (Rora n’ekisisani.)
5 Abagurusi barora omusiisi nk’entaama ey’omuhendo ey’ebuzire. (Luk. 15:4, 6) Nahabweki, obu batangatangana n’omuntu ogu, tibamubaliza omu mulingo gw’obukaali, rundi kumutwaza omu mulingo ogutali gw’embabazi; kandi tibasemeriire kuteekereza ngu eki basemeriire kukora nukwo kukaguza ebikaguzo nukwo bakamanya amananu. Oihireho, nibaija kwoleka emiringo ey’erukusangwa omu 2 Timoseo 2:24-26. (Soma.) Abagurusi baikara bali baculeezi kandi baine embabazi habwokuba nibagonza kukonyera omusiisi kuhindura entekereza ye.
Kusisanaho n’abaliisa aba kara, abagurusi bakora kyona ekibarukusobora kugarra entaama ey’ebuzire (Rora akacweka 5)
6. Abagurusi nibaija kutekaniza bata emitima yabo batakatangatangaine n’omusiisi? (Abarumi 2:4)
6 Abagurusi basemeriire kutekaniza emitima yabo. Balengaho kwegera hali Yahwe obu baba nibabaza n’omusiisi obu nibaijuka ebigambo bya Paulo ebirukugamba biti: ‘Oburungi bwa Ruhanga nubukuleta omu kwegarukamu.’ (Soma Abarumi 2:4.) Abagurusi bali baliisa abasemeriire kuhondera oburagirizi bwa Yesu kandi bakeegera ha mulingo atwazaamu ekitebe. (Is. 11:3, 4; Mat. 18:18-20) Abagurusi batakatangatangaine n’omuntu ow’akozere ekibi eky’amaani, basemeriire kusaba ha kigendererwa kyabo eky’okukonyera omusiisi kwegarukamu. Nibaija kukora okuseruliiriza kuruga omu Byahandiikirwe n’omu bitabu byaitu, kandi basabe Yahwe kubakonyera kwetegereza n’okumanya enyikara ei arumu. Nibaija kwetegereza eki basemeriire kumanya ha muntu, ekisobora kuba kimuletiire kuba n’entekereza ey’etahikire n’okukora ekibi.—Nfu. 20:5.
7-8. Abagurusi nibasobora bata kwegera ha kugumiisiriza kwa Yahwe obu barukuba nibatangatangana omusiisi?
7 Abagurusi beegera ha kugumiisiriza kwa Yahwe. Baijuka omulingo Yahwe yatwaizeemu enkozi z’ebibi omu busumi bwa kara. Ekyokurorraho, Yahwe akooleka okugumiisiriza obu akaba naabaza na Kaini. Akamuhabura ha bizibu ebikaba nibisobora kuruga omu kibi, kandi ngu yakuhairwe emigisa obu yakumworobiire. (Kub. 4:6, 7) Yahwe akahabura Daudi kuraba omuli nabbi Nasani, obu yakozeseze ekyokurorraho ekyakonyiire Daudi kwegarukamu. (2 Sam. 12:1-7) Kandi Yahwe akaikara naasindika banabbi be hali ihanga lya Isaleri obu lyamujemeraga. (Yer. 7:24, 25) Atabanze kulinda abantu be kwegarukamu ngu nukwo abakonyere. Oihireho, nuwe yabandize kugira eki yakoraho obu naabatererra kwegarukamu.
8 Abagurusi bahondera ekyokurorraho kya Yahwe obu nibalengaho kukonyera abantu abakozere ekibi eky’amaani. Nk’oku kirukwolekwa omu 2 Timoseo 4:2, kinu bakikora “omu kugumisiriza kwona” obu baba nibabaza n’Omukristaayo ow’aba ayetuntwire. Obugambo oburukusoborra orukarra oru, bubazaaho omugurusi nk’ogu buti: “Asemeriire kwikara naayoleka okwetanga, obu naagumiisiriza [omusiisi] ow’arukugonza kukora [ekihikire]. Kakuba [omugurusi] akwatwa ekiniga, omuntu naasobora kutamuhuliiriza rundi kwanga kwegarukamu.”
9-10. Abagurusi nibasobora bata kukonyera omusiisi kutekerezaaho ensobi ezi yakozere?
9 Abagurusi balengaho kwetegereza enyikara eziretiire omuntu kukora ekibi. Ekyokurorraho, Omukristaayo abaire acekere omu by’omwoyo habwokuba abaire anagiriize ebintu nk’okugenda omu buheereza n’okwesomesa? Abaire atakyasaba Yahwe butoosa? Aikaire alekere okwegomba okubi kumulema? Akozere encwamu ezitali z’amagezi obu kirukuhika ha banywani n’eby’okwesemeza? Encwamu ezi zikwasireho zita entekereza ye n’okwegomba kwe? Naayetegereza omulingo encwamu ze hamu n’ebikorwa bye bikwasireho Ise Yahwe?
10 Abagurusi nibasobora kukaguza omuntu ebikaguzo ebisobora kumuletera kutekerezaaho ebintu ebicekeze enkoragana ye na Yahwe kandi byamuleetera kusiisa. Kinu bakikora omu mulingo ogw’embabazi kandi tibamukaguza ebintu ebi batasemeriire kumanya. (Nfu. 20:5) Ekindi, abagurusi nibasobora kukozesa ebyokurorraho kukonyera omuntu kumanya ngu eki yakozere kibi nk’oku Nasani yakonyiire Daudi. Obundi omuntu obu atangatangana abagurusi ha murundi ogw’okubanza, naasobora kutandika kwehurra kubi habw’encwamu ezi yakozere. Naasobora n’okwegarukamu.
11. Yesu akatwaza ata abasiisi?
11 Abagurusi balengaho kwegera hali Yesu. Yesu ow’akaba ahumbuukire obu akaba naabaza na Saulo owa Taruso akamukaguza ati: “Saulo, Saulo, nompinganira ki?” Ekikaguzo kinu Yesu eki yakagwize, kikakonyera Saulo kukyetegereza ngu eki akaba naakora kikaba kibi. (Eng. 9:3-6) Kandi obu kirukuhika ha “omukazi ogu Yezeberi” Yesu akagamba ati: “Nkamuha omwanya ogwokwegarukamu.”—Kus. 2:20, 21.
12-13. Abagurusi nibasobora bata kuha omuntu ow’akozere ekibi obwire obw’okwegarukamu? (Rora n’ekisisani.)
12 Obu nibahondera ekyokurorraho kya Yesu, abagurusi tibasemeriire kutekereza ngu ow’akozere ekibi tarukwija kwegarukamu. N’obu kiraaba ngu abamu nibasobora kwegarukamu obu baba batangatangaine n’abagurusi ha murundi gwabo ogw’okubanza, abandi nibasobora kutwara obwire. Nahabweki, abagurusi nibasobora kucwamu kutantatangana n’omusiisi emirundi erukukira ha gumu. Obundi ha murundi ogw’okubanza, Omukristaayo ow’asiisire naasobora kutandika kutekerezaaho ebintu abagurusi ebi bamugambiire. Naasobora kuhikirra Yahwe omu kusaba. (Zab. 32:5; 38:18) Nahabweki, nambere abagurusi bongera kumutangatanganira omurundi ogundi, naasobora kuba ahinduliire kimu entekereza ye.
13 Kusobora kukonyera ow’akozere ekibi kwegarukamu, abagurusi basemeriire kumwoleka embabazi n’okumusaalirirwa. Basaba kandi baba nibanihira ngu Yahwe naija kuha omugisa amaani agabatairemu kandi ngu naija kukonyera Omukristaayo ow’asiisire kutunga entekereza ey’ehikire kandi ayegarukemu.—2 Tim. 2:25, 26.
Nikisobora kwetaagisa abagurusi kutangatangana n’omuntu ow’akozere ekibi emirundi nyingi kusobora kumukonyera kwegarukamu (Rora akacweka 12)
14. Nooha asemeriire kusiimwa omuntu ow’akozere ekibi obu ayegarukamu, kandi habwaki?
14 Omusiisi obu ayegarukamu, kiretaho okusemererwa okw’amaani! (Luk. 15:7, 10) N’obu kiraaba ngu abagurusi bakora kyona eki barukusobora kukonyera omusiisi kwegarukamu, nooha mali, aba amukonyiire kuhinduka? Ijuka Paulo eki yagambire obukirukuhika h’abasiisi: ‘Rundi Ruhanga alibaha okwegarukamu.’ (2 Tim. 2:25) Obugambo oburukusoborra orukarra oru nibugamba buti: “Omuntu obu ahinduramu entekereza ye hamu n’engeso ze, okusiima kusemeriire kugenda hali Yahwe ow’akonyiire Omukristaayo kuhinduka hatali abantu. Paulo agumizaamu naabazaaho ebintu ebimu ebirungi ebiruga omu kwegarukamu naagamba ngu kikonyera omusiisi kutunga okumanya okuhikire okurukusigikirra h’amananu, kimukonyera kwongera kuba n’entekereza ey’ehikire kandi kimukonyera kuruga omu mitego ya Sitaani.—2Tim 2:26.”
15. Abagurusi nibasobora bata kugumizaamu nibakonyera omusiisi ow’ayegarukiremu?
15 Omusiisi obu ayegarukamu, abagurusi bakora enteekaniza ez’okumubungira nukwo agumizeemu naatunga obukonyezi obu arukwetaaga kusobora kurwanisa emitego ya Sitaani n’okugumizaamu naarubatira omu muhanda oguhikire. (Baheb. 12:12, 13) Abagurusi tibasemeriire kumanyisa omuntu weena ebirukukwata ha kibi omuntu eki yakozere. Baitu kiki ab’oruganda na banyaanya itwe eki basemeriire kumanyisibwa?
“OBAHANEGE OMU MAISO GA BONA”
16. Kusigikirra hali 1 Timoseo 5:20, Paulo obu yagambire “omu maiso ga boona” nibaha abayamanyisize?
16 Soma 1 Timoseo 5:20. Paulo akahandiikira omugurusi mugenzi we ebigambo ebi obu naamusoborra omulingo asemeriire kukwatamu “abarukusisa.” Paulo akaba naamanyisa ngu abasiisi basemeriire kuhanwa omu maiso g’ekitebe kyona? Nangwa. Oihireho, akaba naamanyisa abake abasobora kuba bamanyire ekibi omuntu yakozere. Nibasobora kuba abo abamurozere naakora ekibi, rundi uwe wenyini abayagambiire. Omu mulingo ogw’amagezi, abagurusi nibaija kubamanyisa ngu ensonga ekakorwaho, kandi n’omusiisi yakonyerwa.
17. Kakuba ekibi eky’amaani kiba kimanyirwe rundi nikiija kumanywa omu kasumi ak’omumaiso, kirango ki ekirangwa, kandi habwaki?
17 Omu nyikara ezimu, baingi omu kitebe nibasobora kuba nibamanya ekibi omuntu eki akozere rundi nibaija kukimanya omu kasumi ak’omumaiso. Omu nyikara nk’ezi, “omu maiso ga bona” nikisobora kumanyisa ekitebe kyona. Nahabweki, omugurusi naija kuranga omu kitebe ngu ow’oruganda rundi munyaanya itwe ahanirwe. Habwaki? Paulo agarukamu ati: “Abandi babe nokutina” nukwo batakora ekibi eky’amaani.
18. Kiki abagurusi eki bakora omwana ow’ali hansi y’emyaka 18 kandi ow’abatiziibwe obu akora ekibi eky’amaani? (Rora n’ekisisani.)
18 Kiki abagurusi eki bakora omwana ow’ali hansi y’emyaka 18 obu akora ekibi eky’amaani? Akatebe k’abagurusi kakora entekaniza nukwo abagurusi babiri batangatangane omwana ogu n’abazaireb be Abakristaayo. Abagurusi nibaija kukaguza abazaire ebintu ebi bakozereho kusobora kukonyera omwana kwegarukamu. Kakuba omwana aba ahuliriize obuhabauzi bw’abazaire, kandi aliyo naakora empindahinduka omu ntekereza ye n’engeso ze, abagurusi abo babiri nibasobora kucwamu ensonga kutazongezayo. Abagurusi bakimanyire ngu Yahwe ahaire abazaire obujunanizibwa obw’okuhana abaana baabo omu mulingo gw’okugonza. (Bir. 6:6, 7; Nfu. 6:20; 22:6; Bef. 6:2-4) Hanyuma abagurusi nibaija kubungiraga abazaire obwire obumu kukigumya ngu omwana naatunga obukonyezi obu arukwetaaga. Baitu kiki abagurusi eki basemeriire kukora, omwana ow’abatiziibwe obu ayanga kwegarukamu? Eki obu kibaho, abagurusi nibaija kutangatangana n’omwana ogu hamu n’abazaire be Abakristaayo.
Omwana ow’ali hansi y’emyaka 18 obu akora ekibi eky’amaani, abagurusi babiri nibaija kumutangatangana n’abazaire be (Rora akacweka 18)
‘YAHWE AINE EMBABAZI NYINGI MUNO N’OKUGANYIRA’
19. Abagurusi balengaho bata kwegera hali Yahwe obu baba nibakonyera omuntu ow’akozere ekibi eky’amaani?
19 Yahwe ahaire abagurusi obujunanizibwa obw’okwikaza ekitebe kye nikyera. (1 Kol. 5:7) Baitu ekindi, bakora kyona eki barukusobora kukonyera omuntu kwegarukamu obu kirukuba kisobokere. Habw’ensonga egi, abagurusi baikara baine entekereza enungi kandi baine okunihira. Habwaki? Habwokuba nibagonza kwegera hali Yahwe, ‘anyakwine embabazi nyingi muno n’okuganyira.’ (Yak. 5:11) Wetegereze omulingo omukwenda Yohana kandi ow’akaba akuzire omu myaka yayolekere omutima ogu. Akahandiika ati: “Abana bange abato nimbahandikira ebigambo binu mulekege okusisa. Kandi omuntu wena obwasisa, tunyina Omutonganizi hali Isitwe. Yesu Kristo ahikiriire.”—1 Yohana 2:1.
20. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka eky’okumalirra eky’ebicweka binu?
20 Eky’obusaasi, haroho obwire obumu Omukristaayo obu ayanga kwegarukamu. Eki obu kibaho, asemeriire kwihwa omu kitebe. Kandi kinu obu kibaho, kiki abagurusi eki bakora? Ensonga egi nitwija kugibazaaho omu kicweka eky’okumalirra eky’ebicweka binu.
EKIZINA 103 Abagurusi b’Ekitebe Bisembo
a Omu myaka y’enyuma guruupu zinu zaayetwaga obutebe oburukucwa emisango. Baitu nk’oku kucwa emisango kiri kimu ha mirimo nyingi ei bakora, titukyakozesa ebigambo ebi.
b Ebirukubazibwaho abazaire nibisobora n’okukwataho abo abarukurolerra omwana ow’ali hansi y’emyaka 18 ow’abatiziibwe rundi abandi abahairwe obujunanizibwa bw’abazaire.