EKICWEKA KY’OKWEGA 42
EKIZINA 44 Esaara y’Omuceke
Omulingo Osobora Kusemezaamu Esaara Zaawe
“Nkungire nomutima gwange gwona; ongarukemu, ai [Yahwe].”—ZAB. 119:145.
EBI TURAYEGA
Nitwija kurora ensonga habwaki kuteekerezaaho esaara ezihandiikirwe omu Baibuli, kisobora kutukoonyera kusemezaamu esaara zaitu.
1-2. (a) Kiki ekisobora kutulemesa kugambira Yahwe omulingo gwonyini ogu turukwehurramu obu tuba nitumusaba? (b) Nitumanya tuta ngu Yahwe ahurra esaara zaitu?
HAROHO obwire obumu obu oyehurra ngu buli murundi oba noosaba, osaba ebintu nibyo bimu kandi ngu tokira kugambira Yahwe omulingo gwonyini ogu orukwehurra? Obu kiraaba nukwo kiri, toli wenka. Habwokuba twine ebintu bingi eby’okukora, nikisobora kutuleetera kwanguhiriza obu turukuba nitusaba. Rundi nikisobora n’okutugumira kugambira Yahwe nkooku turukwehurra, habwokuba nitwehurra nk’abatasemiire omu maiso ge.
2 Baibuli etugumya ngu esaara zaitu kuba ziraihire tinikyo kikuru hali Yahwe, baitu ekikuru nikyo ngu zirugire ha mutima. Ahurra ‘okusaba kw’abaculeezi.’ (Zab. 10:17) Ahurra buli kimu kyona eki tubaza obu tuba nitumusaba habwokuba naatufaaho.—Zab. 139:1-3.
3. Bikaguzo ki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
3 Nitusobora kwekaguza: Habwaki tusemeriire kusaba Yahwe tutarukutiina? Nitusobora tuta kusaba omu mulingo oguraatukoonyera kwirra haihi na Yahwe? Kuteekerezaaho esaara ez’abaheereza ba Yahwe ezihandiikirwe omu Baibuli kitukoonyera kita kusemezaamu esaara zaitu? Kandi kiki eki tusobora kukora kakuba tuba twetuntwire muno tukalemwa n’okugambira Yahwe omulingo gwonyini ogu turukwehurra? Leka turole eby’okugarukamu eby’ebikaguzo binu.
OTATIINA KUSABA YAHWE
4. Kiki ekisobora kutukoonyera kusaba Yahwe tutarukutiina? (Zabbuli 119:145)
4 Obu turakyetegereza ngu Yahwe ali munywani omwesigwa kandi ow’arukugonza tube basinguzi, nikiija kutuleetera kugonza kumuhikirra kuraba omu kusaba tutarukutiina. Omuhandiiki wa Zabbuli 119 akalengaho kurora Yahwe omu mulingo ogu, obu yabaga naamusaba. Obwomeezi bwe bukaba burumu ebizibu. Kandi abantu abamu bakamubazaaho ebisuba. (Zab. 119:23, 69, 78) Kandi obwire obumu na uwe yahwamuga amaani habw’ensobi ezi yabaga akozere. (Zab. 119:5) Noobu kiraaba nukwo kyabaire, atatiine kugambira Yahwe kyona ekyabaga kimuli ha mutima.—Soma Zabbuli 119:145.
5. Habwaki tutasemeriire kwikiriza enyuhurra embi kutulemesa kusaba Yahwe? Bazaaho ekyokurorraho.
5 Yahwe naaraaliza n’abo abakozere ebibi eby’amaani kumusaba. (Is. 55:6, 7) Nahabweki titusemeriire kwikiriza enyehurra embi kutulemesa kumusaba. Ekyokurorraho, omuvugi w’enyonyi akimanyire ngu asemeriire kubaza n’abantu ababa nibamuragirra obu aba naayetaaga obukoonyezi. Obu arukuba ahabire rundi akozere ensobi, asemeriire kutiina kubasaba obukoonyezi ngu habwokuba tarukugonza kuswara? Nangwa! Omu mulingo nugwo gumu, obu turukuba tuhoirwemu amaani rundi tukozere ensobi, titusemeriire kutiina kusaba Yahwe.—Zab. 119:25, 176.
KUSABA OMU MULINGO OGURATULEETERA KWIRRA HAIHI NA YAHWE
6-7. Kuteekerezaaho emiringo ya Yahwe kitukoonyera kita kusaba omu mulingo ogutuleetera kwirra haihi na uwe? Bazaaho ekyokurorraho. (Rora n’obugambo obuli hansi.)
6 Obu turagambira Yahwe kyona ekituli ha mutima, nikiija kutukoonyera kweyongera kumwirra haihi. Hati kiki ekisobora kutukoonyera kugambira Yahwe kyona ekituli ha mutima omu saara zaitu?
7 Tekerezaaho emiringo ya Yahwe.a Nkooku turayeyongera kuteekerezaaho emiringo ye, nukwo turayeyongera kumugambira buli kimu kyona tutarukutiina. (Zab. 145:8, 9, 18) Teekerezaaho ekyokurorraho kya Munyaanya Itwe Kristine, ow’akaba aine ise ayamutwazaaga kubi. Naagamba ati: “Kitanyanguhire kubaza na Yahwe nka isenyowe. Nkateekereza ngu Yahwe akaba naija kuleka kungonza habw’ensobi ezi nkaba nkozere.” Mulingo ki ogwa Yahwe ogu yateekeriizeeho gwamukoonyera? Naagamba ati: “Okugonza kwa Yahwe okutalekera, kundeetera kwehurra nyine obulinzi. Nkimanyire ngu naija kwikara nankoonyera. Noobu naakukora ensobi baitu nkegarukamu, naija kwikara nangonza kandi nankoonyera. Kinu kinkoonyiire kumugambira ebintu ebindeetera okusemererwa hamu n’ebintu ebindeetera enaku.”
8-9. Tugasirwa tuta obu tuteekerezaaho ebi turaabaza tutakasabire? Bazaaho ekyokurorraho.
8 Tekerezaaho ebi oraabaza. Otakasabire, noosobora kwekaguza: ‘Bizibu ki ebi ndukurabamu kasumi kanu? Haroho omuntu weena ou nsemeriire kuganyira? Haroho ekizibu eki ndukurabamu ekitakampikahoga eki ndukugonza Yahwe ankoonyere kukisingura?’ (2 Bakam. 19:15-19) Ekindi, nitusobora kuhondera ekyokurorraho Yesu eki yatuteriireho obukirukuhika ha kusaba kuraba omu kuteekerezaaho eki tusobora kusaba Yahwe obukirukuhika ha ibara lye, Obukama bwe, hamu n’ekigendererwa kye.—Mat. 6:9, 10.
9 Munyaanya itwe ow’arukwetwa Aliska obu yakyetegeriize ngu iba aine oburwaire bw’ekookoro ey’omu bwongo, kikamugumira kusaba. Naagamba ati: “Nketuntura muno kuhika ha rulengo ngu nayebwaga kwijuka ebi nsemeriire kugambira Yahwe omu kusaba.” Kiki ekimukoonyiire? Naagamba ati: “Ntakasabire, ntunga obwire nteekerezaaho ebi ndukugenda kusaba, kandi kinu kinkoonyiire kuteetekaho muno omutima, obu ndukuba ninsaba. Kinu kinkoonyiire kwikara nteekaine n’okweteekaniza kurungi obu ndukuba ninsaba.”
10. Habwaki tutasemeriire kwanguhiriza obu turukuba nitusaba? (Rora n’ebisisani.)
10 Otasaba nooyanguhiriza. Ky’amananu ngu esaara engufu nazo zituleetera kwirra haihi na Yahwe, baitu obu tusaba kumara obwire oburaihire, kitukoonyera kugambira Yahwe ebintu bingi ebituli ha mutima.b Iba Aliska ow’arukwetwa Elijah, naagamba ati: “Ndengaho kusaba Yahwe emirundi nyingi buli kiro, baitu nyeyongera kumwirra haihi obu mmara obwire ninsaba. Yahwe tajwaha kungumiisiriza obu mba nimmusaba, nahabweki, tinyanguhiriza.” Lengaho kinu: Tunga obwire n’ekiikaro ebirakukoonyera kusaba omu iraka erirukuhulirwa kurungi, hataroho ekirukukutalibaniza kyona kandi ogifoole ngeso yaawe kumara obwire noosaba.
Serra obwire n’ekiikaro ebiraakusobozesa kumara obwire noosaba Yahwe hataroho ekintu kyona ekirukukutalibaniza (Rora akacweka 10)
TEEKEREZAAHO ESAARA EZIRI OMU BAIBULI
11. Tugasirwa tuta obu tuteekerezaaho esaara ez’abaheereza ba Yahwe ezihandiikirwe omu Baibuli? (Rora n’akasanduuko “Nooyehurra Nkooku Baayehuliire?”)
11 Noosobora kugasirwa obu oraateekerezaaho esaara ez’abaheereza ba Yahwe hamu n’ebizina byabo ebihandiikirwe omu Baibuli. Obu orateekerezaaho omulingo abaheereza ba Ruhanga baamugambiire omulingo barukwehurra, na iwe nikiija kukuleetera kugonza kumugambira omulingo gwonyinyi ogu orukwehurra. Ekindi, esaara zaabo nizisobora kukukoonyera kutunga ebigambo ebindi eby’okukugiza Yahwe ebi osobora kukozesa omu saara zaawe. Kandi noosobora n’okutunga esaara ezirukukwata ha nyikara ey’orumu.
12. Bikaguzo ki ebi tusobora kwekaguza obu turaaba nituteekerezaaho ebintu ebirukukwata ha saara ezihandiikirwe omu Baibuli?
12 Obu oraaba nooteekerezaaho ebiri omu saara eyahandiikirwe omu Baibuli, wekaguze: ‘Nooha ayabalize ebigambo binu, kandi akaba ali omu nyikara ki? Enyikara ye neesobora kuba neesisana n’ei ndukurabamu? Masomo ki aga ndukugyegeraho?’ Nikisobora kukwetaagisa kukora okuseruliiriza kutunga eby’okugarukamu eby’ebikaguzo binu. Baitu amaani ag’orateekamu, tigarukwija kufa busa. Teekerezaaho ebyokurorraho binu.
13. Isomo ki erirukukwata ha kusaba eri turukwegera hali Hana? (1 Samwiri 1:10, 11) (Rora n’ekisisani ekya ha kyesweko.)
13 Soma 1 Samwiri 1:10, 11. Hana obu yasabire esaara enu, akaba naaraba omu bizibu eby’emiringo ebiri. Akaba ali ngumba, kandi muka iba yaikaraga naamutuntuza. (1 Sam. 1:4-7) Obu oraaba nooraba omu kizibu ekitarukuhwaho, kiki eki osobora kwegera ha saara ya Hana? Akatunga okuhuumuzibwa obu yamazire obwire bwingi naasaba kandi yagambira Yahwe byona ebikaba bimuli ha mutima. (1 Sam. 1:12, 18) Na itwe nitusobora kutunga okuhuumuzibwa kakuba tunagira Yahwe emigugu yaitu, obu nitumugambira ebizibu byonyini ebi turukurabamu n’omulingo birukutuleetera kwehurra.—Zab. 55:22.
Hana obu akaba ayetuntwire, akagambira Yahwe byona ebikaba nibimweraliikiriza (Rora akacweka 13)
14. (a) Kiki ekindi eki turukwegera ha kyokurorraho kya Hana? (b) Kwecumiitirizaaho ebyahandiikirwe kitukoonyera kita kusemezaamu esaara zaitu? (Rora obugambo obuli hansi.)
14 Hanyuma y’okurabaho emyaka nke Hana amazire kuzaara Samwiri, akamutwara omwa Nyakatagara Omukuru Eri. (1 Sam. 1:24-28) Omu saara ye akooleka ngu naakigumya ngu Yahwe alinda kandi afaaho abaheereza be abeesigwa.c (1 Sam. 2:1, 8, 9) Ebizibu bya Hana bitahweho, baitu akata omutima ha mulingo Yahwe yamuhairemu omugisa. Isomo ki eri turukwega? Nikiija kutwanguhira kugumira ebizibu ebi turukurabamu kakuba tuta omutima ha mulingo Yahwe aikaire naatukoonyeramu.
15. Obu tuhikwaho obutali bwinganiza, kiki eki tusobora kwegera ha saara ya nabbi Yeremiya? (Yeremiya 12:1)
15 Soma Yeremiya 12:1. Haroho akasumi nabbi Yeremiya obu yayetuntwire habw’okurora ababi nibazooka nk’abaine okusemererwa. Ekindi, akahwamu amaani habw’omulingo Abaisaleeri bagenzi be baamutwazaamuga. (Yer. 20:7, 8) Nitusobora kwetegereza omulingo yayehuliireemu, habwokuba na itwe tusekerezebwa, kandi twehurra kubi obu turora abantu abarukukora ebibi nibazooka nk’abaine okusemererwa. Noobu kiraaba ngu Yeremiya akagambira Yahwe omulingo akaba naayehurramu, atagurukyagurukye obwinganiza bwa Yahwe. Kandi akeeyongera kwesigira kimu obwinganiza bwa Yahwe obu yarozere omulingo yahaniremu abantu be abajeemu. (Yer. 32:19) Na itwe tusemeriire kugambira Yahwe omulingo turukwehurra obu turora obutali bwinganiza kandi tukigumye ngu naija kubumarraho kimu omu kasumi ke akahikire.
16. Obu tuba tuli omu nyikara ezigumire, kiki eki tusobora kwegera ha bigambo by’Omuleevi ow’akaba ali omu bunyagwa? (Zabbuli 42:1-4) (Rora n’ebisisani.)
16 Soma Zabbuli 42:1-4. Ekizina kinu kikahandiikwa Omuleevi ow’akaba atwairwe omu bunyagwa kandi ow’akaba atasobora kusorrokana n’Abakristaayo bagenzi be. Zabbuli egi neeyoleka omulingo akaba naayehurramu. Nitusobora kwetegereza omulingo yayehulireemu kakuba tuba tutarukusobora kuruga omuka, rundi tutairwe omu nkomo habw’okwikiriza kwaitu. Noobu kiraaba ngu enyehurra zaitu zihindahinduka, tusemeriire kugumizaamu nitusaba Yahwe. Kinu nikiija kutukoonyera kwetegereza kurungi enyehurra zaitu, kandi tube n’enteekereza enungi ha nyikara ezi turumu. Ekyokurorraho, Omuleevi akakyetegereza ngu akaba naija kutunga emigisa endi ey’okukugiza Yahwe. (Zab. 42:5) Ekindi, akateekerezaaho omulingo Yahwe akaba naamukoonyera. (Zab. 42:8) Kusaba Ruhanga kuruga ha mutima, nikisobora kutukoonyera kumanya kurungi enyehurra zaitu, kuteekaana, n’okutunga amaani agaraatukoonyera kugumiisiriza.
Omuleevi ayahandiikire Zabbuli 42 akagambira Ruhanga byona ebikaba biri ha mutima gwe. Obu tugambira Yahwe omulingo turukwehurra kuraba omu kusaba, kitukoonyera kuba n’enteekereza ey’ehikire ha nyikara ei turukurabamu (Rora akacweka 16)
17. (a) Kiki eki tusobora kwegera ha saara ya nabbi Yona? (Yona 2:1, 2) (b) Ebigambo ebimu ebiri omu Zabbuli nibisobora bita kutukoonyera obu turukuba tuli omu nyikara ezigumangaine? (Rora obugambo obuli hansi.)
17 Soma Yona 2:1, 2. Nabbi Yona akasaba esaara enu obu akaba ali omunda y’encu. Noobu kiraaba ngu akaba atoorobiire Yahwe, akaba naakigumya ngu Ruhanga naija kuhurra esaara ye. Obu akaba naasaba, akakozesa ebigambo bingi ebirukusangwa omu Zabbuli.d Naasobora kuba akaba amanyire kurungi ebigambo binu. Obu yabyecumiitirizeeho, kikamuleetera kukigumya ngu Yahwe naija kumukoonyera. Omu mulingo nugwo gumu, kakuba tulengaho kukwata omu mutwe enkarra ezimu omu Baibuli, nitusobora kuziijuka kandi zikatuhuumuza, obu turukuba nitusaba Yahwe omu nyikara ezigumire.
IKARA NOIRRA HAIHI NA YAHWE KURABA OMU KUSABA
18-19. Kakuba obwire obumu kitugumira kubaza omulingo turukwehurra obu turukuba nitusaba, kuhuumuzibwa ki okuturukusanga omu Abarooma 8:26, 27? Bazaaho ekyokurorraho.
18 Soma Abarooma 8:26, 27. Obwire obumu nitusobora kwetuntura muno, tukahika na ha rulengo rw’okulemwa kugambira Yahwe omulingo turukwehurra. Baitu twine obukoonyezi. Omu busumi nka bunu obugumangaine, omwoyo gwa Ruhanga “gutwesengerereza.” Omu mulingo ki? Yahwe akakozesa omwoyo gwe ogurukwera kuterekereza abahandiiki ba Baibuli kuhandiika esaara nyingi omu Baibuli. Obu tuba tutarukusobora kugambira Yahwe omulingo turukwehurra, naasobora kwikiriza ebigambo ebimu ebiri omu saara ezirukusangwa omu Baibuli ebi turukugonza kukozesa, kandi nibyo asigikirreho kugarukamu okusaba kwaitu.
19 Ekintu kinu kikakoonyera Munyaanya Itwe Yelena ow’arukuruga omu Russia. Bakamukwata obu nibamujunaana kusaba Ruhanga n’okusoma Baibuli. Yelena akeenuuba muno kuhika na ha rulengo ngu kyamugumiraga kusaba. Naagamba ati: “Nkaijuka ngu obu mpurra mpoirwemu amaani kandi ntamanyire eky’okugambira Yahwe omu kusaba, Yahwe naija kukozesa esaara ez’abaheereza be aba kara, . . . kandi azirole nk’ebigambo byange. . . . Kinu kikampuumuza muno omu kasumi ako akagumangaine.”
20. Obu turukuba twetuntwire, nitusobora tuta kuteekaniza ebiteekerezo byaitu tutakasabire?
20 Obu turukuba twetuntwire nikisobora kutugumira kutaho omutima obu turukuba nitusaba. Kusobora kuteekaniza ebiteekerezo byaitu, nitusobora kuhuliiriza zabbuli ezimu ezikwasirwe omu maraka rundi kuzisoma omu iraka erirukuhulirwa. Ekindi, tutakasabire, nitusobora kuhandiika omulingo turukwehurra, nkooku Omukama Daudi yakozere. (Zab. 18, 34, 142; obugambo oburukwanjura esuura.) Amananu gali, tiharoho ebiragiro ebitairweho obu kirukuhika ha mulingo tusemeriire kweteekaniriza okusaba. (Zab. 141:2) Noosobora kukora ekirukukwanguhira.
21. Habwaki nitusobora kusaba kuruga ha mutima?
21 Nikituhuumuza kukimanya ngu Yahwe naayetegereza enyehurra zaitu noobu tuba tutakamugambiire ekintu kyona. (Zab. 139:4) Baitu nabwo, naagonza kuhurra nitumugambira omulingo turukwehurra, nookumwoleka ngu nitumwesiga. Nahabweki, otatiina kusaba So ow’omu iguru. Kozesa ebigambo ebikozesiibwe omu saara ezihandiikirwe omu Baibuli. Musabe kuruga ha mutima. Mugambire ebirukukusemeza n’ebirukukusaaliza. Yahwe naija kwikara naakukoonyera habwokuba ali Munywani ow’arukukirayo oburungi!
EKIZINA 45 Okwecumitiriza okw’Omutima Gwange
a Wecumiitirizeeho “Emu ha miringo ya Yahwe enkuru” ey’erukubazibwaho omu katabu Scriptures for Christian Living hansi y’omutwe “Yahwe.”
b Esaara ezisabwa omu kitebe zikira kuba ngufu.
c Hana obu akaba naasaba, akakozesa ebigambo ebirukusisana n’ebi Musa ebiyahandiikire. Kinu nikyoleka ngu akatwara obwire kuteekerezaaho Ebyahandiikirwe. (Bir. 4:35; 8:18; 32:4, 39; 1 Sam. 2:2, 6, 7) Hanyuma y’ebyasa, Malyamu nyina Yesu, akakozesa ebigambo eby’okukugiza ebirukusisani n’ebi Hana ebi yabalize.—Luk. 1:46-55.
d Ekyokurorraho, lengesaniza Yona 2:3-9 na Zabbuli 69:1; 16:10; 30:3; 142:2, 3; 143:4, 5; 18:6; na 3:8. Omulingo enkarra zinu zihonderaine nigusisana n’ebigambo Yona yakozeseze omu saara ye.