EKICWEKA 5
Amazima Agarukukwata ha by’Amasano, Obusezi n’Oburogo
1. Okwikiririza omu masano, obusezi n’oburogo bisasaine kuhika nkaha?
EKITABU kimu ekirukumanywa African Traditional Religion, nikigamba ngu tosobora n’okukaguza ekikwatiraine n’ebyoburaguzi rundi eby’oburogo. Nikyongeraho ngu omu Afrika buli buraguzi bwa buli mulingo bulimu. Abasomere muno naabo abatakasomahoga bona baikiririza omu by’amasano, obusezi n’oburogo. Abakuru be diini y’Ekisiramu hamu n’ezo ez’Ekikristayo nabo babikiririzamu.
2. Okusigikirra munyikiriza eya baingi, amani g’ebyamasano agatarukurorwa nigaruga nkaha?
2 Okusigikirra munyikiriza erukumanywa muno omu Afrika, haroho amani gamaani ag’ebyomwoyo. Ngu Ruhanga nuwe againaho obusobozi. Nti ebihangirwe eby’oby’omwoyo hamu n’abaisenkuru itwe abafiire nibasobora kugakozesa. N’abantu abamu nibasobora kugatunga bakageyambisa mu buraguzi rundi mu burogo.
3. Oburogo nikyo kiki kandi baingi nibaikiriza ngu nibusobora kukora ki?
3 Amarogo n’obusezi, byo bisindikirwa abanyanzigwa b’omuntu bonka. Abo ababikozesa nikikirizibwa ngu nibasobora kuhereza ensohera, ebinyonyi, ebihuguhugu hamu n’ebisoro ebimu kurumba abantu. Baingi baine enyikiriza ngu omuntu obu arwara, rundi bwaba ngumba, rundi obwarwana, rundi obwafa nibaba bamurogere.
4. Kiki baingi eki barukwikiriza hali oburogo kandi biki ebigambwa abo abaali barogo?
4 Ekirukusisana nakyo nubwo oburogo. Nikigambwa ngu abarogo baruga omu mibiri yabo ekiro ngu bagenda kuterena hamu n’abarogo abandi rundi bagenda kuhwerekereza abazigu babu. Kinu nikigambwa abo abalekere oburogo. Nk’eky’okurorraho, akatabu kamu akomu Afrika kajulizaho abo abaali barogo (abarukukira obwingi baali baisiki bato) ngu: “Nkaita abantu 150 nindetaho obutandwa bwa motoka.” “Nkaita abana batano nimbanyunyamu omusayi gwabo gwona.” “Nkaita banywani bange basatu aboojo habwokuba baali bandekere.”
5. Oburaguzi kiki, babukora batta?
5 Oburaguzi nibugambwa ngu nibulinda abantu kuruga ha bubi. Abaraguzi bajwara empeta n’emikufu mu bikya. Banywa n’okwesiga ebibazi ha mibiri yabu nukwo bibalinde. Mumaju gabu hamu n’ezigati, bagabyarra ngu batarumbwa ekintu kyona. Besiga emidali eroho ebyahandikirwe kuruga omu Korani rundi Baibuli.
Ebisuba Hamu n’Obugobya
6. Bintu ki Setani hamu n’amasetani ebi gakoozire, kandi amani gabu twine kugarora tuta?
6 Kyamazima Setani n’amasetani ge nibo banyanzigwa bakabi b’abantu. Baine amani kukwata ha bitekerezo n’obwomezi bwa bantu kandi ira batahaga n’okukwata abantu n’ebisoro. (Matayo 12:43-45) Titwine kudibya rundi kukuliriza muno amani gabu.
7. Kiki eki Setani arukwenda twikirize, kandi kinu nikirengesanizibwa naki?
7 Setani mukugu muno muby’obugobya. Abiihabiiha abantu ngu aine amani maingi muno okukira hali ago againago. Nk’ekyokurorraho: Omubulemu obubaireho munsi emu eyomu Afrika, abasirikale bakozesaga emizindaro ey’amani okutinisa abanyanzigwa babu. Babaga batakabarumbire, batahoga emizindaro emikoto mw’iraka erihango eririmu n’okuhulika kw’emundu enkoto. Baali nibagonza abazigu babu okumanya ngu barumbirwe amahe againe ebyokurwanisa byamani muno. Nikyo kimu Setani naleteera abantu okwikiriza ngu aine amani agataine bugarukiro. Ekigendererwa kye nukwo kutinisa abantu bakole ekyarukugonza hatali Yahwe ebyagonza. Katucumitirize hali ebisuba bya Setani bisatu ebyarukugonza abantu baikirize.
8. Kisuba ki okyokubanza Setani ekyarukukuliriza?
8 Ekisuba kyokubanza kiri ngu: Setani nasagika entekereza ngu busaho kabi koona akereta koonka, ngu buli kibi ekitaleserweho omuntu kiba kireserweho amani agatarukurorwa. Nk’eky’okurorraho omwana kuba aitwa omuswija, nyina nasobora kumanya ngu omuswija burwaire obuleetwa emibu. Baitu nasobora n’okwikiriza ngu omuntu omu nuwe akogeseze amarogo kusindika omubu kuruma omwanawe.
Obundi ebintu ebibi bigwaho bugwi
9. Baibuli n’eyoleka eta ngu tali Setani wenka arukuleta emitalibaine?
9 Nobu kiraba kiri ngu Setani aine amani kuleta emitalibano kiba kitahikire okwikiriza ngu emitalibano yoona nuwe agireta. Baibuli egamba ngu: “Abenziriga tibali abo abasingura omu kuhakana okwenziriga, kunu tibali bamani abasingura omu bulemu, kunu tibali bamagezi abatunga ebyokulya, kunu tibali abasaija bokumanya abatunga itungo, kunu tibali basaija bokwetegereza abatunga omugisa; baitu bona bagwerwa kwonka obusumi nobutandu.” (Omugambizi 9:11) Omwiruki omu nasobora kuba namanya kwiruka muno okukira abandi, baitu nasobora kutasinga empaka. Baitu “obusumi nobutandu” nibisobora kumuletera kusingurwa. Nasobora kwesitara akagwa rundi kurwara rundi ebinywa kwesika. Ebintu binu nibisobora kuhika ha buli muntu. Tikirukumanyisa ngu Setani nuwe abiresire rundi birabire mu marogo; baitu binu bibaho byonka.
10. Kiki ekigambwa hali abaraguzi, kandi habwaki nitumanya nti kinu kisuba?
10 Ekisuba ekyakabiri ekya Setani kiri kiti: Abarogo bejura emibiri yabu obwire bwekiro ngu bagenda kutangatangana abarogo batahi babu rundi kunyunyamu omusayi mubantu rundi kulya abantu. Hati bunu wekaguze: ‘Abarogo baraba nibakora kinu, hati kiki ekiruga omu mubiri?’ Nkoku tuboine, obwomezi nuwe muntu wenyini, ekitali kintu ekiruga omu muntu. Kandi omwoyo nigo mani g’obwomezi agaha omubiri amani. Kyonka tigusobora kukora kintu kyoona hataroho mubiri.
Abarogo tibasobora kwejura emibiri yabu
11. Habwaki tumanyire ngu abarogo tibejura emibiri yabu, kandi kinu n’okikiriza?
11 Obwomezi rundi omwoyo tibisobora kuruga omu mubiri kugya kukora ekintu kyona ekibi rundi ekirungi. Nahabwekyo, abarogo tibasobora kuruga omu mibiri yabu. Tibasobora kukora ebintu ebi begamba okukora, rundi ebibatekereza bakozire.
12. Setani nasobora ata kwikirizisa abantu ngu bakozire ebintu ebi batakakoraga?
12 Hati nitusobora tuta kusoborra ebirukugambwa abo abakaba nibakora eby’oburaguzi? Setani nasobora kwikirizisa abantu ebi batakahikwahoga. Kuraba mukwolekebwa, Setani aleteera abantu okutekereza ngu barozire, rundi bakozere ebitakabahoga. Nahabwekyo, Setani nanihira kwiha abantu boona kuruga hali Yahwe kandi abaleteere ekitekerezo ngu Baibuli byegamba bigwire.
13. (a) Oburaguzi obwokutamba burungi? (b) Baibuli egamba ki hali oburaguzi n’amasano?
13 Ekisuba ekyakasatu nikyo kinu: Oburaguzi—emibazi ey’oburaguzi ejumurra oburogo nukwo kugamba ngu—bwo burungi. Baibuli tetaho mbaganiza hagati y’oburaguzi n’oburogo. Byoona ebijumirra. Wetegereze ebiragiro bya Yahwe ebi yahaire ihanga lya Isareri ebirukukwata ha by’oburaguzi n’oburogo hamu naabo ababukora:
“Mutaliha irogo nobukwakuba okukora ebyokuragura.”—Ebyabalevi 19:26.
“Kandi omusaija rundi omukazi anyakubandwa omuzimu, rundi ali omurogo aliitwa mali.”—Ebyabalevi 20:27.
“Hatalizooka naiwe omuntu wena . . . nobwakuba omurogo nobwakuba owamasano nobwakuba omufumo, nobwakuba arukubandwa omuzimu, nobwekuba embandwa mali nobwakuba akaguza abafire.”—Ekyebiragiro 18:10-14.
14. Habwaki Yahwe yataireho ebiragiro ebirukutanga kukora amasano rundi oburogo?
14 Ebiragiro binu bikoleka ngu Ruhanga taragondeze abantu be kukora eby’oburaguzi rundi eby’oburogo. Yahwe akaha abantu be ebiragiro binu habw’okubagonza. Taragondeze ngu baikale omu bwiru bw’okutina ebitaroho. Taragondeze balemwe amasetani.
15. Baibuli n’eyoleka eta ngu Yahwe w’amani muno kukira Setani?
15 Nobu kiraba kiri nti Baibuli terukusoborra buli kantu amasetani eki garukusobora rundi eki gatarukusobora baitu. Baibuli eyoleka ngu Yahwe Ruhanga w’amani muno kukira Setani namasetani. Yahwe akabiinga Setani kuruga omu iguru. (Okusuku’rwa 12:9) Wetegereze, ngu Setani akasaba aikirizibwe alengese Yobu kandi akorobera Ruhanga obu yamugambire obutamwita.—Yobu 2:4-6.
16. Noha twine kwesiga okutulinda?
16 Enfumo 18:10 (NW) rugamba ngu: “Ibara lya Yahwe rukomera rwamani. Anyakuhikirire arwebingiramu kandi ajunwa.” Twine kuserra kulindwa kwa Yahwe. Abahereza ba Ruhanga tibesiga ngisa rundi hirizi kubalinda kuruga hali akabi akaruga hali Setani n’amasetani ge. Kandi tibatina ngu nibaija kurogwa. Abahereza ba Ruhanga baikiriza Baibuli ekyegamba ngu: “Amaiso ga MUKAMA nigagendagenda hona omu nsi yona ayeyoleke wamani habwabo omutima gwabu oguli guhikirire namberali.”—2 Ebyomubusinge 16:9.
17. Yakobo 4:7 nurutugumya muki, baitu twine kukora ki?
17 Naiwe nosobora kuba nobumanzi nkabunu kakuba ohereza Yahwe. Yakobo 4:7 rugamba ngu: “Mucule’re Ruhanga, baitu murwane na Setani, kandi alibairuka.” Kakuba ohereza Ruhanga ow’amananu kandi okamwirra haihi noija kutunga obulinzi bwe.