Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • “Omukama Wobukizi Bwemoso” omu Busumi Obwa ha Mpero
    Omunaara gw’Omulinzi (OgwʼOkwega)—2020 | Maayi
    • EKICWEKA KY’OKWEGA 19

      “Omukama Wobukizi Bwemoso” omu Busumi Obwa ha Mpero

      “Omu kasumi kaha mpero omukama wobukizi bwobulyo alimusindika [ow’obukizi obw’emoso].”—DAN. 11:40.

      EKIZINA 150 Serra Ruhanga Nukwo Ojunwe

      EBITURAYEGAa

      1. Obunabbi obuli omu Baibuli nibutukonyera kumanya ki?

      KIKI ekirukwija kuhika h’abaheereza ba Yahwe omu kasumi akatali kahara? Eky’okugarukamu tukimanyire. Obunabbi obuli omu Baibuli nibutukonyera kumanya ebintu ebirukwija kutuhikaho omu kasumi akatali kahara. Haroho obunabbi oburukutukonyera kumanya biki gavumenti ez’amaani zirukugenda kukora. Obunabbi bunu buli omu Danieri esuura 11, kandi nibubaazaho abakama babiri abarukurwanisangana, omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Ekicweka ekikooto eky’obunabbi bunu kimazire kuhikirra, nahabweki nitukigumya ngu n’ekicweka ekisigaireyo nakyo nikigenda kuhikirra.

      2. Nk’oku kyolekerwe omu Okubanza 3:15 n’Okusuku’rwa 11:7 hamu na 12:17, bintu ki ebikuru ebitusemeriire kwijuka obuturaaba nitwega ha bunabbi bwa Danieri?

      2 Kusobora kwetegereza kurungi obunabbi obuli omu Danieri esuura 11, tusemeriire kwijuka ngu obunabbi obu nibubazaaho abalemi na gavumenti ezalemere ebiikaro ebirumu abaheereza ba Ruhanga baingi rundi ezabahiganiize. Nk’oku abaheereza ba Yahwe bali bake omu nsi, habwaki gavumenti zinu zibahiganiza muno? Habwokuba Sitaani n’abantu be boona baine ekigendererwa eky’okuhwerekereza abantu abarukuheereza Yahwe na Yesu. (Soma Okubanza 3:15 hamu na Okusuku’rwa 11:7; 12:17.) Ekindi, kusobora kwetegereza obunabbi obwahandiikirwe Danieri, obunabbi obu busemeriire kwikirraniza n’obunabbi obundi obuli omu Baibuli. Nahabweki, tusemeriire kubulengesaniza n’Ebyahandiikirwe ebindi omu Baibuli.

      3. Kiki ekirutukwija kwega omu kicweka kinu n’ekirukwongeraho?

      3 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho Danieri 11:25-39. Nitwija kurora noha akaba ali omukama ow’obukiizi bw’emoso kandi noha akaba ali omukama ow’obukiizi bw’obulyo kuruga omwaka 1870 kuhika 1991. Omu kicweka ekirukwongeraho, nitwija kubazaaho Danieri 11:40–12:1 kandi nitwija kusemezaamu omulingo tubaire nitwetegereza ekicweka ky’obunabbi obu ekirukubazaaho akasumi kuruga 1990 kuhika h’akasumi ka Haramagedoni. Obworaaba nosoma ebicweka binu bibiri, kirungi muno n’okurora caati enyakwine omutwe “Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero.” Baitu katubanze tumanye abakama banu ababiri nibaha.

      NITUSOBORA KUMANYA TUTA OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’EMOSO N’OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’OBULYO?

      4. Bintu ki ebisatu ebiratukonyera kumanya omukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo?

      4 Ekitiinisa “omukama wobukizi bwemoso” kyali ky’omulemi ayalemaga amahanga agakaba gali omu matemba ga Isaleri n’ekitiinisa “omukama wobukizi bwobulyo” kyali ky’omulemi ayalemaga amahanga agakaba gali omu masirimuka ga Isaleri. Habwaki nitugamba tuti? Wetegereze ebigambo malaika ayaletiire Danieri obutumwa ebiyagambire: ‘Nyizire okukugambira ebirihika [ha] abantu bowanyu omu biro bya hampero.’ (Dan. 10:14) Yahwe akaba natwara ihanga lya Isaleri kuba ly’abantu be kuhikira kimu ha Pentekote 33 C.E. Baitu kuruga ha kiro eki ekya Pentekote omu mwaka gwa 33 C.E., Yahwe akakyolekera kimu kurungi nk’oku abegeswa ba Yesu abesigwa nubo baali bafookere bantu be. Nahabweki, obunabbi oburukukira obwingi obuli omu kitabu kya Danieri esuura 11, tiburukukwataho ihanga lya Isaleri, baitu nibukwataho abahondezi ba Kristo. (Eng. 2:1-4; Bar. 9:6-8; Bag. 6:15, 16) Kandi omukama w’obukizi bw’emoso n’omukama w’obukiizi bw’obulyo baikaire nibahindahinduka. Baitu abalemi banu boona baali baine ebintu ebibarukusisaniza. Eky’okubanza, abakama banu balemaga ebiikaro nambere abaheereza ba Ruhanga baingi baikaraga rundi babahiganizaaga. Ekyakabiri, omulingo batwazamuga abaheereza ba Ruhanga gukoleka ngu bakaba banobere Yahwe Ruhanga ow’amananu. Ekyakasatu, abakama banu baali nibwarwanisangana kusobora kukizangana obusobozi.

      5. Hagati y’omwaka gwa 100 n’ogwa 1870, hali haroho mukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Soborra.

      5 Hanyuma y’omwaka gwa 100, Abakristaayo baingi ab’ebisuba bakeyongera kutaaha omu kitebe Ekikristaayo eky’amananu, batandika kwegesa enyegesa ez’ebisuba, kandi basereka amananu agali omu Kigambo kya Ruhanga. Kuruga omu kasumi ako, kuhika omu kyasa kya 19, Ruhanga akaba ataine ekitebe kyona omu nsi ekirukumuramya omu mulingo oguhikire. Abakristaayo ab’ebisuba bakeyongera kuba baingi nk’irungu omu musiri kandi kinu kikaletera abantu kulemwa kumanya Abakristaayo abamananu. (Mat. 13:36-43) Habwaki kikuru kumanya ekintu kinu? Habwokuba nikyoleka ngu obunabbi oburukukwata ha mukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo tiburukukwataho abalemi rundi gavumenti ez’abaireho hagati y’omwaka gwa 100 n’ogwa 1870. Omu kasumi ako hali hataroho ekitebe kyona eky’abaheereza ba Ruhanga ekibakuhiganiize.b Baitu hanyuma y’omwaka gwa 1870, kyali nikisoboka kumanya omukama ow’obukiizi obw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Habwaki nitugamba tuti?

      6. Nidi abaheereza ba Ruhanga batandikire kwesorooza nka gurupu? Soborra.

      6 Kutandika n’omwaka gwa 1870, abaheereza ba Ruhanga bakatandika kwesorooza hamu nka guruupu. Omu mwaka ogu gwonyini nubwo Charles T. Russell n’abanywani be batandikire guruupu ey’okwesomesa Baibuli. Ow’oruganda Russell n’abanywani be nubo omukwenda ‘ayatekaniize omuhanda’ Obukama bwa Ruhanga butakatandikire kulema nk’oku kyarangirwe. (Mara. 3:1) Hati kyali nikisoboka kwongera kumanya abaheereza ba Yahwe ab’amananu! Hali haroho amahanga kirimaani omu kasumi ako agahiganiize abantu ba Yahwe? Katurole.

      NOHA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’OBULYO?

      7. Noha akaba ali mukama ow’obukiizi bw’obulyo kuhika omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Obukubanza?

      7 Nambere omwaka gwa 1870 gwahikiire, Bungereza niyo ekaba n’ekirayo kulema ekicweka kikooto omu nsi yoona, kandi ekaba aine ihe erirukukirayo amaani. Ihanga lya Bungereza likaba nirikikirra ihembe eritaito ery’ahwerekeriize amahembe agandi asatu amataito—Bufaransa, Spain, hamu na Netherlands. (Dan. 7:7, 8) Bungereza niyo yafookere omukama w’obukiizi bw’obulyo kuhika omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza. Omu kasumi ako ihanga ly’Amerika likaba niryo lirukukirayo omu by’entahya kandi likaba litandikirire kukwataniza na Bungereza.

      8. Noha aikaire ali omukama ow’obukiizi obw’obulyo omu biro byona ebya ha mpero?

      8 Omu Bulemu obw’Ensi yoona obw’Okubanza, Amerika ekarwanira hamu na Bungereza bafooka b’amaani muno. Kasumi ako, Bungereza n’Amerika bakakora omukago kandi bafooka amahanga kirimaani omu nsi yoona. Nk’oku Danieri akaba arangire, omukama onu akaba atungire ‘ihe eringi erikooto muno.’ (Dan. 11:25) Omu biro binu ebya ha mpero Bungereza n’Amerika nubo baikaire bali omukama w’obukiizi bw’obulyo.c Baitu noha omukama ow’obukiizi bw’emoso?

      Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika nk’Oku Burukubazibwaho omu Bunabbi Obuli omu Baibuli

      Omukama ow’obukiizi bw’obulyo, obu nubwo obulemi kirimaani obwa Bungereza n’Amerika nibubazibwaho omu miringo erukwahukana omu bunabbi bwa Baibuli obutali bumu na bumu. Obulemi obu nibubazibwaho nka . . .

      • Ebigere eby’ekyoma n’ibumba.

        ebigere eby’ekyoma n’ibumba (Dan. 2:41-43)

      • Omutwe ogw’ekisoro ekiine amahembe. Omu mahambe gakyo, haimukamu ihembe limu eriine amaiso n’omunwa.

        ihembe ery’akuzire ha mutwe gw’ekisoro ekirukutinisa (Dan. 7:7, 8)

      • Ekisoro ekiine amahembe ikumi n’emitwe musanju.

        omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro (Kus. 13:1)

      • Ekisoro eky’amahembe abiri.

        ekisoro ekiine amahembe abiri (Kus. 13:11-15)

      • Ebyombeko bya gavumenti ebirukukikirra Obulemi Kirimaani obwa Bungereza n’Amerika.

        “nabi webisuba” (Kus. 19:20)

      NOHA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO?

      9. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akongera di kwimuka, kandi obunabbi obuli omu Danieri 11:25 bukahikirizibwa buta?

      9 Omu 1871, obu haali harabireho omwaka gumu Russell n’abanywani be bamazire kukora guruupu ey’okwega Baibuli, h’akaimuka omukama omuhyaka ow’obukiizi bw’emoso. Omu mwaka ogu Otto von Bismarck akaleetera ebicweka bingi kweteraniza kukora ihanga lya Bugirimaani. Omukama Wilhelm I nuwe yafookere mukama wa Bugirimaani ow’okubanza kandi akakoma Bismarck kuba omwebembezi wa gavumenti egi.d Hanyuma y’akasumi, Bugirimaani ekatandika kulema ebicweka ebimu omu Afrika n’omu Pacific Ocean, kandi ekalengaho kufooka y’amaani kukira Bungereza. (Soma Danieri 11:25.) Bugirimaani ekatunga ihe ery’amaani muno kandi ihe lyayo eryaha maizi niryo likaba lyakabiri omu nsi yoona. Omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, Bugirimaani ekakozesa ihe linu kurwanisa abanyanzigwa bayo.

      10. Obunabbi obuli omu Danieri 11:25b, 26 bukahikirizibwa buta?

      10 Danieri akongera yaranga ekikaba nikigenda kuhika ha bulemi bwa Bugirimaani n’ihe lyayo erikooto. Obunabbi nibwoleka ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso akaba atarukugenda ‘kugumaho.’ Habwaki? Habwokuba bakaba nibagenda kumugobeza kandi ngu ‘abo abalya ha byokulyabe balimuhwerekereza.’ (Dan. 11:25b, 26a) Omu kasumi ka Danieri, abakuru abaherezaaga omu kikaali ky’omukama babaga bamu hali abo abalyaga ha by’okulya by’omukama. (Dan. 1:5) Obunabbi bunu nibubazaaho bantu ki? Nibubazaaho abakuru omu gavumenti ya Bugirimaani otwaliiremu abakuru omu mahe, n’abahi b’amagezi omu mahe abaletiire obulemi obu kugwa.e Obunabbi bukongera bwaranga biki ebyali nibigenda kuruga omu bulemu hagati y’omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Bukabazaaho omukama ow’obukiizi bw’emoso buti: “Iherye lirisandara: baingi abaligwa hansi baisirwe.” (Dan. 11:26b) Nk’oku kyarangirwe, omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, ihe lya Bugirimaani likasandara rundi likahwerekerezebwa kandi baingi bakaitwa. Abantu baingi bakaitwa omu bulemu bunu kukira omu bulemu obundi bwona obwali bubaireho akasumi ako katakahikire.

      11. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo bakakora ki?

      11 Obunabbi obuli omu Danieri 11:27, 28 nibwoleka ebintu ebyakubaireho Obulemu obw’Ensi yoona obw’Okubanza butakatandikire. Nibugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakwikaliire hamu ha meza ‘babaze ebyobugobya.’ Kandi nibwongera nibugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso akaba nagenda kutunga ‘ebintu bingi muno.’ Kandi kinu nukwo kyabaire. Bugirimaani na Bungereza bakaikiranganiza ngu habeho obusinge hagati yabo, baitu binu bikaba bisuba habwokuba obuhabaireho obulemu omu 1914 bakarwanisangana. Kandi nambere omwaka ogwa 1914 gwahikiire ihanga lya Bugirimaani likaba lifookere eryakabiri omu buguuda omu nsi yoona. Kandi obunabbi obuli omu Danieri 11:29 hamu n’omu kicweka eky’okubanza eky’orukarra orwa 30 bukahikirra, omukama ow’obukiizi bw’obulyo obuyasingire Bugirimaani.

      ABAKAMA BANU BARWANISA ABANTU BA RUHANGA

      12. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo bakakora ki omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza?

      12 Kuruga omu 1914, abakama banu babiri beyongiire kurwanisangana kandi n’okurwanisa abantu ba Ruhanga. Ekyokurorraho, omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, gavumenti ya Bugirimaani n’eya Bungereza zikahiganiza abaheereza ba Ruhanga abayangire kwejumbira omu bulemu. Kandi gavumenti ya Amerika ekateeka omu nkomo ab’oruganda abakaba nibebembera omulimo ogw’okutebeza. Kuhiganizibwa kunu kukahikiriza obunabbi obuli omu Okusuku’rwa 11:7-10.

      13. Kiki omukama ow’obukiizi bw’emoso ekiyakozere omu myaka ya 1930, n’omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri?

      13 Kandi omu myaka ya 1930, kukira muno omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama ow’obukiizi bw’emoso akahiganiza muno abantu ba Ruhanga ataine mbabazi zoona. Ekitebe eky’Abanazi obukyatandikire kulema Bugirimaani, Hitler n’abasagiki be bakatanga omulimo gw’abantu ba Ruhanga. Abahiganizi banu bakaita abaheereza ba Yahwe nka 1,500 kandi basindika enkumi n’ekumi abandi omu kambi ez’abasibi. Binu byona Danieri akaba abirangire kara. Omukama ow’obukiizi bw’emoso ‘akasiisa aharukwera’ kandi ‘yaihaho ekihongwa ekyokeze ekya butoosa,’ obuyatangire omulimo ogw’abaheereza ba Ruhanga. (Dan. 11:30b, 31a) Omulemi wa Bugirimaani Hitler, akahika n’okurahira ngu akaba nagenda kwita abaheereza ba Yahwe boona abamale omu ihanga eryo.

      HAIMUKA OMUKAMA OMUHYAKA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO

      14. Noha yafookere mukama ow’obukiizi bw’emoso hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri? Soborra.

      14 Hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri, Gavumenti eya Soviet Union akatandika kulema ebicweka bingi eby’ekaba ihireho Bugirimaani kandi ekafooka omukama ow’obukiizi bw’emoso. Nka gavumenti ey’Abanazi ey’arubatirraga obugabe bw’abantu, gavumenti eya Soviet Union nayo ekahiganiza muno abo boona obayoroberaga Ruhanga kukira gavumenti.

      15. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akakora ki hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona obwakabiri kuhwa?

      15 Hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama omuhyaka ow’obukiizi bw’emoso, egi niyo gavumenti ya Soviet Union n’amahanga agagisagikaga bakatandika kuhiganiza abaheereza ba Ruhanga. Nk’oku obunabbi obuli omu Okusuku’rwa 12:15-17 bwarangire, omukama onu akatanga abaheereza ba Yahwe kutebeza kandi akahambiriza enkumi n’enkumi z’abaheereza ba Ruhanga kugenda omu ihanga lya Siberia. Omu biro byona ebya ha mpero, omukama ow’obukiizi obw’emoso asesere ‘ekyambu’ eky’okuhiganiza kulengaho kutanga abaheereza ba Ruhanga kukora omulimo gw’okutebeza baitu alemerwe.f

      16. Gavumenti eya Soviet Union ekahikiriza eta obunabbi obuli Danieri 11:37-39?

      16 Soma Danieri 11:37-39. Obunabbi bunu bukahikirra, omukama ow’obukiizi bw’emoso ‘obwatarataireho omutima h’abacwezi ba baisenkuru.’ Omu mulingo ki? Soviet Union ekaihaho amadiini obusobozi n’ekigendererwa eky’okugamaraho. Kuhikiriza ekigendererwa eki, Soviet Union omu 1918 ekaba emazire kutekaho ekiragiro ekyaletiire amasomero kutandika kwegesa ngu Ruhanga taroho. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akaha ata “ekitinisa omucwezi wenkomero”? Soviet Union ekakozesa sente nyingi muno kutunga ihe ery’amaani kandi n’okukora eby’okurwanisa ebya nuclear. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakahika batunga eby’okurwanisa ebirukusobora kuhwerekereza obuhumbe bw’abantu!

      ABANYANZIGWA ABABIRI BAKWATANIZA

      17. “Omuziro ogurukuhwerekereza” nigumanyisa ki?

      17 Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakakwataniza kukora ekintu kimu ekikuru muno. Bakaimukya “omuziro ogurukuhwerekereza.” (Dan. 11:31) “Omuziro” ogu nigumanyisa Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine.

      18. Habwaki Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine kyetwa “omuziro”?

      18 Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nikyetwa “omuziro,” habwokuba kyefoora ngu nikisobora kuletaho obusinge omu nsi yoona kandi kunu ekintu kinu Obukama bwa Ruhanga nubwo bwonka burukusobora kukikora. Kandi obunabbi nibugamba ngu omuziro gunu ‘niguhwerekereza’ habwokuba Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nikiija kukora omulimo mukooto muno omu kuhwerekereza ediini zoona ez’ebisuba.—Rora caati “Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero.”

      HABWAKI KIKURU KUMANYA EBYAFAAYO BINU?

      19-20. (a) Habwaki tusemeriire kumanya ebyafaayo binu? (b) Kikaguzo ki ekiturukwija kugarukamu omu kicweka ekirukuhonderaho?

      19 Nitwetaaga kumanya ebyafaayo binu habwokuba nibitukonyera kumanya ngu obunabbi obwa Danieri oburukukwata ha mukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bwikaire nibuhikirra kuruga omu 1870 kuhika 1991. Nahabweki, tusemeriire kuba n’okwikiriza ngu n’ekicweka eky’obunabbi bunu ekisigaireyo nikiija kuhikirra.

      20 Omu 1991, gavumenti eya Soviet Union ekagwa. Omu kasumi kanu, noha omukama ow’obukiizi obw’emoso? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kugarukamu ekikaguzo kinu.

      WAKUGARUKIREMU OTA?

      • Nsonga ki isatu ezirukutukonyera kumanya “omukama wobukizi bwemoso” kandi “nomukama wobukizi bwobulyo”?

      • Noha akaba ali mukama ow’obukiizi bw’emoso kandi noha akaba ali mukama ow’obukiizi bw’obulyo kuruga omu 1870 kuhika 1991?

      • Habwaki tusemeriire kumanya ebyafaayo binu?

      EKIZINA 128 Kugumisiriza Kuhika ha Mpero

      a Niturorra kimu obwakaiso oburukwoleka ngu obunabbi bwa Danieri oburukubazaaho “omukama wobukizi bwobulyo” hamu “nomukama wobukizi bwemoso” nibugumizaamu kuhikirra. Kinu nitukigumya tuta? Kandi habwaki nitwetaaga kwetegereza ebintu ebirukubazibwaho omu bunabbi bunu?

      b Habw’ensonga enu, tikikyayetaagisa kugamba ngu Omulemi owa Roma arukwetwa Aurelian (270 kuhika 275 C.E.) ngu akabaho “omukama wobukizi bwemoso” rundi ngu Omugo Zenobia (267-272 C.E.) akabaho “omukama wobukizi bwobulyo.” Kinu nikihindura eki ekyali kitairwe omu kitabu ekirukwetwa Pay Attention to Daniel’s Prophecy! ekiri omu suura ya 13 na 14.

      c Rora akasanduuko “Obulemi Kirimaani obwa Bungereza n’Amerika nk’Oku Burukubazibwaho omu Bunabbi Obuli omu Baibuli.”

      d Omu 1890, omukama Kaiser Wilhelm II akaihaho Bismarck obusobozi bunu.

      e Bakakora ebintu bingi eby’aletiire obulemi bunu kugwa bwangu. Ekyokurorraho, bakaleka kusagika omukama, bagambira abandi ensita ez’obulemu kandi bahambiriza omukama kuruga ha ntebe.

      f Nk’oku kyolekerwe omu Danieri 11:34 Abakristaayo abakaba bali hansi y’obulemi bw’omukama ow’obukiizi bw’emoso bakaleka kuhiganizibwa kumara akasumi kake. Kinu kikabaho omu 1991, gavumenti ya Soviet Union obuyagwire.

  • Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?
    Omunaara gw’Omulinzi (OgwʼOkwega)—2020 | Maayi
    • EKICWEKA KY’OKWEGA 20

      Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?

      “Alihika ha mperoye, kunu tihalibaho alimukonyera.”​—DAN. 11:45.

      EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera

      EBITURAYEGAa

      1-2. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ki?

      TWINE obwakaiso bwingi kukira nakara oburukugumya ngu tuli ha kumalirra okw’ebiro ebya ha mpero. Omu kasumi akatali kahara, Yahwe na Kristo nibaija kuhwerekereza gavumenti zoona ezirukuhakaniza Obukama bwa Ruhanga. Ekintu eki kitakabaireho, omukama ow’obukiizi bw’emoso hamu n’ow’obukiizi bw’obulyo nibaija kugumizaamu nibarwanisangana kandi nibarwanisa abantu ba Ruhanga.

      2 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho obunabbi oburukusangwa omu Danieri 11:40–12:1. Nitwija kurora noha omukama ow’obukiizi bw’emoso kasumi kanu kandi tubazeeho ensonga habwaki tusemeriire kwesiga ngu Yahwe naija kutukonyera kuraba omu kizibu kyona ekiraija omu kasumi ak’omu maiso.

      OMUKAMA OMUHYAKA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO

      3-4. Noha mukama w’obukiizi bw’emoso omu kasumi kanu? Soborra.

      3 Hanyuma ya gavumenti eya Soviet Union kugwa omu 1991, abantu ba Ruhanga abakaba bali hansi y’obulemi obu bakatunga obugabe habw’akasumi kake. Danieri akeeta obugabe obu ‘okukonyerwa okuke.’ (Dan. 11:34) Ekyarugiremu, bakatunga obugabe kutebeza, kandi omu kasumi kake omuhendo gw’abatebezi omu mahanga agalemwaga Soviet Union gukeyongerra kimu gwahika omu nkumi n’enkumi. Hanyuma y’emyaka nke, Russia n’amahanga agarukugisagika gakafooka omukama w’obukiizi bw’emoso. Nk’oku twayegere omu kicweka ekihoire, gavumenti kusobora kufooka omukama w’obukiizi bw’emoso rundi ow’obukiizi bw’obulyo, esemeriire kuhikiiriza ebintu binu bisatu: (1) kulema ebiikaro ebirumu abaheereza ba Ruhanga baingi rundi kubahiganiza, (2) kwoleka omu bikorwa byayo ngu n’enoba Yahwe n’abantu be, kandi (3) kurwanisa omukama ondi.

      4 Wetegereze ensonga habwaki nitugamba ngu omu kasumi kanu Russia n’amahanga agarukugisagika nubo omukama ow’obukiizi bw’emoso. (1) Bakatahirra abantu ba Ruhanga obubabatangire kukora omulimo gw’okutebeza kandi bahiganiza enkumi n’enkumi ez’ab’oruganda na banyaanya itwe omu biikaro ebibarukulema. (2) Ebikorwa ebi nibyoleka ngu nibanoba Yahwe n’abantu be. (3) Baikaire nibalengaho kuba bamaani kukira Bungereza n’Amerika, omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Leka turole ekya Russia n’amahanga agarukugisagika ekibakozere ekirukugumya ngu nubo mukama w’obukiizi bw’emoso.

      OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’EMOSO N’OW’OBUKIIZI BW’OBULYO BAGUMIZAAMU NIBASINDIKANGANA

      5. Kasumi ki akarukubazibwaho omu Danieri 11:40-43, kandi kiki ekibaho omu kasumi ako?

      5 Soma Danieri 11:40-43. Ekicweka kinu eky’obunabbi nikyoleka ebintu ebyali nibigenda kubaho omu kasumi aka ha mpero. Enkarra zinu nizibazaaho obwiko hagati y’omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Nk’oku Danieri yarangire, omu kasumi akaha mpero omukama ow’obukiizi bw’obulyo n’omukama ow’obukiizi bw’emoso baali nibagenda ‘kusindikangana.’​—Dan. 11:40.

      6. Bwakaiso ki oburukwoleka ngu abakama banu baikaire nibasindikangana?

      6 Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo nibagumizaamu omu kalitango ak’okufooka ihanga erirukukirrayo kimu amaani omu nsi yoona. Ekyokurorraho, tekerezaaho ekyabaireho hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri, Soviet Union n’amahanga agagisagikaga gakaba gaine obusobozi bwingi ha bicweka bingi omu Bulaaya. Kinu kikaletera omukama ow’obukiizi bw’obulyo kukwataniza n’amahanga agandi kukora ekitongole eky’eby’okwerinda ekirukwetwa NATO. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo nibagumizaamu kukozesa sente nyingi muno kukora eby’okurwanisa eby’amaani kulengaho kukirangana. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akarwanisa omukama ow’obukiizi bw’obulyo kuraba omu kusagika abanyanzigwa be omu bulemu obw’abaire omu Afrika, Asia, na Latin America. Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika gafookere g’amaani muno omu nsi yoona. Kandi bakozeseze na kompyuta kurwanisangana. Ekyokurorraho, baikaire nibajunanangana habw’omuze ogw’okusindikirangana puroguraamu za kompyuta ezibaletera kufeerwa sente kandi ezitalibaniza eby’endema. Kandi nk’oku Danieri yarangire, omukama ow’obukiizi bw’emoso nagumizaamu kutahirra abantu ba Ruhanga.​—Dan. 11:41.

      OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO ATAAHA “OMU NSI EYEKITINISA”

      7. ‘Ensi ey’ekitiinisa’ n’emanyisa ki?

      7 Danieri 11:41 nirugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso naija kutaaha “omu nsi eyekitinisa.” Ensi egi niyo eha? Omu busumi obwakara, ensi ya Isaleri yarorwaga nk’erukukirayo ekitiinisa omu nsi zoona. (Ez. 20:6) Ekyaletiire Isaleri kukirayo ekitiinisa kiri ngu, abantu nuho baramizaaga Yahwe. Kuruga ha Pentekote eya 33 C.E., ‘ensi ey’ekitiinisa’ ekaleka kumanyisa ekiikaro kyona omu nsi habwokuba abaheereza ba Yahwe benaganagire omu nsi yoona. Baitu ‘ensi ey’ekitiinisa’ omu kasumi kanu, n’emanyisa ebintu byona abaheereza ba Yahwe bakora kumuramya, nk’okusorrokana hamu, n’okutebeza.

      8. Omukama ow’obukiizi bw’emoso atahire ata “omu nsi eyekitinisa”?

      8 Omu biro binu ebya ha mpero, omukama ow’obukiizi bw’emoso aikaire nataaha “omu nsi eyekitinisa.” Ekyokurorraho, Abanazi obu baali nibalema Bugirimaani, nubo babaire omukama ow’obukiizi bw’emoso. Kandi kukira muno omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama onu akataaha “omu nsi eyekitinisa” obuyahiganiize kandi yaita abantu ba Ruhanga. Hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri, Soviet Union niyo yafookere omukama ow’obukiizi bw’emoso. Omukama onu akataaha “omu nsi eyekitinisa” obuyahiganiize abantu ba Ruhanga kandi yabahambiriza kuruga omu maka gaabo kugenda omu biikaro ebindi.

      9. Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika bataahire bata “omu nsi eyekitinisa”?

      9 Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika nabo bataahire “omu nsi eyekitinisa.” Omu mulingo ki? Omu 2017, omukama ow’obukiizi bw’emoso ow’aroho hati, akatanga omulimo gw’abaheereza ba Yahwe kandi yasiba bamu h’ab’oruganda na banyaanya itwe omu nkomo. Akatanga n’okukozesa ebitabu byaitu otwaliiremu na Baibuli eya New World Translation. Atagarukire aho honka, baitu akatwara n’ebyombeko by’itaagi, Ebyombeko by’Obukama, hamu n’Ebyombeko eby’Ensorrokano Enkooto. Hanyuma y’ebikorwa ebi, omu 2018, Akatebe Akalemi kakagamba ngu Russia n’amahanga agarukugisagika nuwe omukama ow’obukiizi bw’emoso. Baitu abantu ba Yahwe n’obubahiganizibwa muno, tibarwanisa gavumenti kandi tibalengaho kwetaba omu bikorwa byona eby’okugihindura. Baitu bahondera obuhabuzi obwa Baibuli obw’okusabira ‘abakuru bona’ omu gavumenti kukira muno obu baba nibakora encwamu ezisobora kukwataho obugabe obw’okuramya.​—1 Tim. 2:1, 2.

      OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO ARASINGURA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’OBULYO?

      10. Omukama ow’obukiizi bw’emoso arasingura omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Soborra.

      10 Obunabbi obuli omu Danieri 11:40-45 nibukira kubazaaho ebikorwa eby’omukama w’obukiizi bw’emoso. Tugambe ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso arasingura omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Nangwa. Omukama ow’obukiizi bw’obulyo naija kuba ‘akyayomiire’ nambere Yahwe na Yesu barahwerekereza gavumenti zoona ez’abantu omu bulemu obwa Haramagedoni. (Kus. 19:20) Kinu nitukigumya tuta? Wetegereze ekirukubazibwaho omu bunabbi obuli omu Danieri n’omu Okusuku’rwa.

      Ibaale erirugire ha rusozi liteera ebigere eby’ekisisani ekikooto eky’ekyoma.

      Omu bulemu obwa Haramagedoni, Obukama bwa Ruhanga oburukulengesanizibwa nibaale, nibwija kuhwerekereza obulemi obw’abantu oburukulengesanizibwa n’ekisisani ekikooto (Rora akacweka 11)

      11. Obunabbi obuli omu Danieri 2:43-45 nibumanyisa ki? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

      11 Soma Danieri 2:43-45. Nabbi Danieri abazaaho gavumenti ezalemere ebicweka nambere hali abaheereza ba Ruhanga baingi. Gavumenti zinu nizibazibwaho nk’ebicweka ebirukwahukana eby’ekisisani ekikooto. Ebigere by’ekisisani kinu ebikozerwe omu kyoma ekijwanganiziibwe n’ibumba nibikikirra gavumenti y’abantu ey’okumalirra omu gavumenti eziizire nizihonderangana. Ebigere nibikikirra Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika. Obunabbi obu nibwoleka ngu Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika nibwija kuba bukyaroho nambere Obukama bwa Ruhanga burahwerekerereza gavumenti z’abantu.

      12. Omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro nigukikirra ki, kandi habwaki kikuru muno kumanya ekintu kinu?

      12 Omukwenda Yohana nauwe abazaaho gavumenti kirimaani ezihonderaine ez’akwasireho muno abantu ba Yahwe. Yohana n’abazaaho gavumenti zinu nk’ekisoro ekiine emitwe musanju. Omutwe ogwa musanju nigukikirra Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika. Kikuru muno kumanya ekintu kinu habwokuba omutwe ogwa musanju nugwo gw’okumalirra. Omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro nigwija kuba nigukyalema nambere Kristo n’amahe ge ag’omu iguru barahwerekerereza omutwe gunu hamu n’ekisoro kyona.b​—Kus. 13:1, 2; 17:13, 14.

      OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO NAIJA KUKORA KI OMU KASUMI AKATALI KAHARA?

      13-14. Noha “Gogi, owomu nsi ya Magogi,” kandi kiki ekisobora kumuletera kutahirra abantu ba Ruhanga?

      13 Obunabbi obuli omu Ezekyeri nibutukonyera kumanya ekisobora kubaho omu bwire bw’okumalirra obw’omukama w’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Nikizooka ngu obunabbi obuli omu Ezekyeri 38:10-23; Danieri 2:43-45; 11:44–12:1; na Okusuku’rwa 16:13-16, 21 nibubazaaho ebintu nibyo bimu. Obukiraaba nukwo kiri, nitunihira ngu binu nibyo birabaho.

      14 Hanyuma y’akasumi omuhito omwingi gumazire kutandika, “abakama abensi zona” nibaija kweteraniza hamu bakole guruupu emu. (Kus. 16:13, 14; 19:19) Guruupu ey’amahanga ganu Baibuli egyeta “Gogi, owomu nsi ya Magogi.” (Ez. 38:2) Guruupu ey’amahanga ganu niija kutahirra abantu ba Ruhanga kandi erengeho kubahwerekeza boona. Kiki ekiraletera amahanga ganu kubatahirra? Omu bunabbi oburukukwata h’akasumi kanu, omukwenda Yohana akagamba ngu orubale orw’amaani rwali nirugenda kuteera abanyanzigwa ba Ruhanga. Orubaale runu nirusobora kuba nirukikirra obutumwa oburukutuntuza kandi obw’omusango, abantu ba Yahwe baraaba nibatebeza. Nikisoboka kuba ngu obutumwa bunu nubwo buraletera Gogi owa Magogi kutahirra abantu ba Ruhanga n’ekigendererwa ky’okubahwerekereza.​—Kus. 16:21.

      15-16. (a) Obunabbi obuli omu Danieri 11:44, 45 nibusobora kuba nibubazaaho ki? (b) Kiki ekirihika hali omukama ow’obukiizi bw’emoso n’amahanga agandi agali kicweka kya Gogi owa Magogi?

      15 Obutumwa bunu oburukutuntuza hamu n’okutahirra okw’okumalirra okw’abanyanzigwa ba Ruhanga nibisobora kuba nibyo bimu ebirukubazibwaho omu Danieri 11:44, 45. (Soma.) Omu bunabbi bunu, Danieri agamba ngu “ebigambo ebiruga oburugaizoba nobukizi bwemoso” nibiija kutuntuza omukama ow’obukiizi bw’emoso kandi bimuletere kuramaga “nekiniga kingi.” Omukama ow’obukiizi bw’emoso aine ekigendererwa ‘eky’okuhwerekereza n’okumarraho kimu baingi.’ Nikizooka ngu ‘abaingi’ abarukubazibwaho hanu nibamanyisa abaheereza ba Yahwe.c Omu kyahandiikirwe kinu, Danieri asobora kuba n’abazaaho okutahirra abaheereza Ruhanga n’ekigendererwa eky’okubamarraho kimu.

      16 Omukama ow’obukiizi bw’emoso hamu na gavumenti ezindi zoona ez’ensi, obuziritahirra abantu ba Ruhanga nikiija kubiihiza Ruhanga Ow’obusobozi bwona kandi aho nuho obulemu bwa Haramagedoni bulitandikira. (Kus. 16:14, 16) Omu kasumi ako, omukama ow’obukiizi obw’emoso n’amahanga agandi goona agali kicweka kya Gogi owa Magogi, naija kuhwerekerezebwa kandi “tihalibaho alimukonyera.”​—Dan. 11:45.

      Yesu navuga embarasi erukwera kandi ayetekaniize kurasa akasaali. Bamalaika abandi nibavuga embarasi ezirukwera kandi bakwasire empirima.

      Omu bulemu bwa Haramagedoni, Yesu Kristo n’amahe ge ag’omu iguru nibaija kuhwerekereza ensi ya Sitaani embi kandi bajune abantu ba Ruhanga (Rora akacweka 17)

      17. Noha Mikaeri “omukama omukuru” arukubazibwaho omu Danieri 12:1, kandi kiki ekyaliyo n’akora?

      17 Orukarra orukuhonderaho omu bunabbi bunu obwa Danieri nirubazaaho ebintu ebindi ebirukwoleka omulingo omukama ow’obukiizi bw’emoso na gavumenti ezirukumusagika zirahwerekerezebwa kandi n’omulingo tulijunwa. (Soma Danieri 12:1.) Orukarra runu nirumanyisa ki? Mikaeri ibara lya Yesu Kristo erindi, Omukama waitu arukulema hati. Aikaire ‘ayemeriire habw’abantu’ ba Ruhanga kuruga omu 1914 Obukama obubwatandikire kulema omu iguru. Omu kasumi akatali kahara, naija ‘kwemerra’ rundi ahwerekereze abanyanzigwa be, omu bulemu obwa Haramagedoni. Obulemu bunu nikyo kintu eky’okumalirra omu kasumi Danieri akayeta “akasumi akobujune” akarukukirrayo kimu omu byafaayo. Obunabbi bwa Yohana obuli omu Okusuku’rwa nibweta akasumi obulemu bwa Haramagedoni butakatandikire ‘omuhito omwingi.’​—Kus. 6:2; 7:14.

      IBARA LYAWE ‘LIRAHANDIIKWA OMU KITABU’?

      18. Habwaki tutasemeriire kutiina ekintu kyona ekirabaho omu kasumi ak’omu maiso?

      18 Titusemeriire kutiina ebintu ebirabaho omu kasumi ak’omu maiso habwokuba obunabbi bwa Danieri n’obwa Yohana nibukigumya ngu abo boona abarukuheereza Yahwe na Yesu tibarukwija kuhwerekerezebwa omu muhito omwingi. Danieri nagamba ati abo abalijunwa amabara gaabo nigaija kuba gahandikirwe “omu kitabu.” (Dan. 12:1) Twine kukora ki kurora ngu amabara gaitu gahandiikwa omu kitabu eki? Twine kukyoleka ngu nitwikiririza omuli Yesu, Omwana gw’Entaama ogwa Ruhanga. (Yoh. 1:29) Tusemeriie kubatizibwa kwoleka ngu tukehayo hali Ruhanga. (1 Pet. 3:21) Kandi tusemeriire kwoleka ngu nitusagika Obukama bwa Ruhanga kuraba omu kukora kyona ekirukusoboka kukonyera abandi kwega hali Yahwe.

      19. Kiki ekitusemeriire kukora hati kandi habwaki?

      19 Kanu nuko akasumi ak’okwongera kwesigira kimu Yahwe, n’ekitebe kye eky’abaheereza be abesigwa. Kandi nuko kasumi ak’okusagika Obukama bwa Ruhanga. Obuturabikora nitwija kujunwa Obukama bwa Ruhanga obuburaaba nibuhwerekereza omukama ow’obukiizi bw’emoso n’obukiizi bw’obulyo.

      WAKUGARUKIREMU OTA?

      • Noha omukama “wobukizi bwemoso” kasumi kanu?

      • Omukama ow’obukiizi bw’emoso ataahire ata “omu nsi eyekitinisa”?

      • Kiki ekirukugenda kuhika ha mukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo?

      EKIZINA 149 Ekizina eky’Obusinguzi

      a Noha “omukama wobukizi bwemoso” kasumi kanu, kandi alihika ata ha mpero ye? Kumanya eby’okugarukamu nikiija kugumya okwikiriza kwaitu kandi kitukonyere kwetekaniriza okulengesebwa okurabaho omu kasumi akatali kahara, omu muhito omwingi.

      b Kwenda kumanya ebirukukiraho ha Danieri 2:36-45 na Okusuku’rwa 13:1, 2, rora Watchtower eya Juuni 15, 2012, ha rup. 7-11, 12-13, 14-18, 19.

      c Obw’oraaba nogonza kumanya ebirukukiraho, rora Watchtower eya Maayi 15, 2015, ha rup. 29-30.

  • Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero
    Omunaara gw’Omulinzi (OgwʼOkwega)—2020 | Maayi
    • Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero

      Obumu ha bunabbi obwolekerwe ha caati enu buhikirra omu kasumi kamu. Obunabbi buno bwona nibwolekera kimu ngu tuli omu ‘kasumi akaha mpero.’​—Dan. 12:4.

      Caati erukwoleka obunabbi, omukama ow’obukiizi bw’emoso hamu n’omukama obukiizi bw’obulyo kuruga 1870 kuhika kasumi kanu.
      • Caati 1 ha caati 4, n’eyoleka obunabbi oburukuhikirra omu kasumi kamu omu biro ebya ha mpero kuruga 1870 kuhika 1918. Kuruga 1914 emyaka eyahondiireho niyo eyetwa ebiro ebya ha mpero. Obunabbi 1: Ekisoro eky’emitwe musanju kikabaho kara emyaka ey’eyolekerwe ha caati enu etakahikire. Omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza, omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro gukahutazibwa. Kuruga 1917, omutwe gwa musanju gukakira kandi ekisoro kikagarukwamu amaani. Obunabbi 2: Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bamanywa omu 1870. Omu 1871 haimukaho omukama omuhyaka ow’obukiizi bw’emoso kandi ogu nuwe ihanga lya Bugirimaani. Ha kubanza, omukama ow’obukiizi bw’obulyo amanywa nka Bungereza, baitu omu 1917, obulemi kirimaani obwa Bungereza n’Amerika nubwo bwafookere omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Obunabbi 3: Kutandika omu 1870, Charles T. Russell n’abanywani be nubo bakaba bali “omukwenda.” Kutandika 1881, magaziini eya ‘Zion’s Watch Tower’ ekekambisa abasomi bayo kutebeza amakuru amarungi. Obunabbi 4: Kutandika omu 1914, kugesa. Irungi libaganizibwa kuruga omu ngano. Obunabbi 5: Kutandika 1917 ebigere ebigere eby’ekyoma n’ibumba bizooka. Kandi ekisisani nikyoleka: Ebyabaireho kuruga 1914-1918, Obulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza. Ebintu ebirukukwataho abaheereza ba Yahwe: Kuruga omu 1914 kuhika 1918, Abeegi ba Baibuli omu Bungereza na Bugirimaani basibwa omu nkomo. Omu 1918, ab’oruganda abarukwebembera ekitebe kuruga ha kitebe ekikuru omu Amerika basibwa omu nkomo.
        Obunabbi 1.

        Ebyahandiikirwe Kus. 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

        Obunabbi “Ekisoro” kikaire nikirema abantu kumara emyaka erukuhingura omu 3000. Omu kasumi aka ha mpero, omutwe gwakyo ogwa musanju guhutazibwa. Hanyuma omutwe ogu gukira “nensi zona” zihondera ekisoro ekyo. Sitaani ak’akozesa ekisoro “okurwana nabaijukurube [ab’omukazi] abasigaireho.”

        Omulingo buhikirizibwa Hanyuma y’Okusandaara kw’amaizi, gavumenti ezirukuhakaniza Yahwe zikatandika kulema abantu. Hanyuma y’emyaka 3000 kuhinguraho, omu bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza, obulemi bwa Bungereza bukaceka muno. Bukongera bw’atunga amaani hanyuma y’okweteraniza n’Amerika. Sitaani akozeseze gavumenti zoona ez’ensi kuhiganiza abantu ba Yahwe, kukira muno omu kasumi akaha mpero.

      • Obunabbi 2.

        Ebyahandiikirwe Dan. 11:25-45

        Obunabbi Omukama ow’obukiizi bw’emoso arwanisa omukama ow’obukiizi bw’obulyo omu kasumi aka ha mpero.

        Omulingo buhikirizibwa Bugirimaani erwanisa Bungereza n’Amerika. Omu 1945 gavumenti ya Soviet Union n’amahanga agagisagikaga bakafooka omukama ow’obukiizi bw’emoso. Omu 1991, Soviet Union ekagwa, kandi hanyuma y’akasumi Russia n’amahanga agarukugisagika bakafooka omukama ow’obukiizi bw’emoso.

      • Obunabbi 3.

        Ebyahandiikirwe Is. 61:1; Mara. 3:1; Luk. 4:18

        Obunabbi Yahwe akasindika “omukwenda” we ‘kutekaniza omuhanda,’ Obukama oburukulemwa Masiya butakatandikire kulema. “Omukwenda” onu akatandika “okutebeza abasege ebigambo ebirungi.”

        Omulingo buhikirizibwa Kuruga omu 1870, C. T. Russell n’abanywani be bakekamba muno kusoborra amananu agali omu Baibuli. Omu myaka eya 1880, bakakyetegereza ngu kikuru muno abaheereza ba Ruhanga kutebeza. Bakaturukya ebicweka omu Watchtower nka “Abatebezi 1,000 Nibetaagwa” na “Tuseserweho Amagita Kutebeza.”

      • Obunabbi 4.

        Ebyahandiikirwe Mat. 13:24-30, 36-43

        Obunabbi Omunyanzigwa asiga ensigo ez’irungu omu musiri ogw’engano kandi byona babireka kukurra hamu kuhika omu kasumi ak’okugesa, nubwo engano ey’ahukanizibwa n’irungu.

        Omulingo buhikirizibwa Kutandika omu 1870, embaganiza hagati y’Abakristaayo ab’ebisuba n’Abakristaayo ab’amananu ekeyongerra kimu kuzooka. Omu biro ebya ha mpero, Abakristaayo ab’amananu baleetwa omu kitebe kandi babaganizibwa h’Abakristaayo ab’ebisuba.

      • Obunabbi 5.

        Ebyahandiikirwe Dan. 2:31-33, 41-43

        Obunabbi Ebigere eby’ekyoma n’ibumba, by’ekisisani ekikozerwe omu byoma ebirukwahukana.

        Omulingo buhikirizibwa Ibumba nirikikirra abantu aba buli kiro abali hansi y’obulemi kirimaani obwa Bungereza n’Amerika abaikara nibahakaniza gavumenti ezi. Abantu banu balemesa gavumenti zinu kukozesa amaani gaazo goona.

      • Caati 2 ha caati 4, n’eyoleka obunabbi oburukuhikirra omu kasumi kamu omu biro ebya ha mpero kuruga 1919 kuhika 1945. Omukama ow’obukiizi bw’emoso amanywa nka Bugirimaani kuhika 1945. Omukama ow’obukiizi bw’obulyo amanywa nk’Obulemi Kirimaani obwa Bungereza n’Amerika. Obunabbi 6: Omu 1919, Abakristaayo abaseserweho amagita basorozebwa omu kitebe. Kutandika 1919 kutebeza kweyongerra kimu. Obunabbi 7: Omu 1920, ekitebe ekya League of Nations kitandikwaho kandi kigumizaamu kuhika Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri obubwatandikire. Kandi ekisisani nikyoleka: Obunabbi 1, ekisoro eky’emitwe musanju kigumizaamu. Obunabbi 5, ebigere eby’ekyoma n’ibumba, bigumizaamu. Ebintu eby’abaireho kuruga omu 1939 kuhika 1945, Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri. Ebintu ebirukukwataho abaheereza ba Yahwe: Kuruga 1933 kuhika 1945 Abakaiso ba Yahwe omu Bugirimaani abarukuhika omu 11000 basibwa omu nkomo. Kuruga 1939 kuhika 1945 Abakaiso ba Yahwe abarukuhika omu 1600 basibwa omu nkomo. Kuruga omu 1940 kuhika 1944, Abaikaiso ba Yahwe batahirirwa ebitebe by’abahiganizi emirundi erukuhingura omu 2,500.
        Obunabbi 6.

        Ebyahandiikirwe Mat. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

        Obunabbi Engano esorozebwa omu ‘nguli’ kandi omwiru omwesigwa akomwa kurolerra ‘ab’omu ka.’ ‘Enjiri ey’Obukama’ etandika kutebezebwa “omu nsi zona.”

        Omulingo buhikirizibwa Omu 1919 omwiru omwesigwa akomwa kurolerra abantu ba Ruhanga. Kutandikira omu kasumi ako, Abeegi ba Baibuli bakekamba muno omu kutebeza. Omu kasumi kanu, Abakaiso ba Yahwe nibatebeza omu mahanga agarukuhingura omu 200 kandi nibaturukya ebitabu ebikwegesaho Baibuli omu ndimi ezirukuhingura omu 1,000.

      • Obunabbi 7.

        Ebyahandiikirwe Dan. 12:11; Kus. 13:11, 14, 15

        Obunabbi Ekisoro ekiine amahembe abiri kigambira abantu omu nsi kukorra “ekisoro ekisisani” kandi kiretera ekisisani ky’ekisoro “okuikya orwoya.”

        Omulingo buhikirizibwa Bungereza n’Amerika bakatandikaho ekitebe ekya League of Nations. Ekitebe kinu kikasagikwa n’amahanga agandi. Hanyuma n’omukama ow’obukiizi bw’emoso nauwe akataaha omu kitebe kinu baitu habw’akaire kake kuruga omu 1926 kuhika 1933. Kusisanaho n’Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine, ekitebe ekya League of Nations kikaheebwa ekitinisa ekisemeriire kuheebwa Obukama bwa Ruhanga.

      • Caati eya 3 ha caati 4, n’eyoleka obunabbi oburukuhikirra omu kasumi kamu omu biro ebya ha mpero kuruga 1945 kuhika 1991. Omukama ow’obukiizi bw’emoso amanywa nka Soviet Union n’amahanga agarukugisagika kuhika 1991, kandi hanyuma afooka Russia n’amahanga agarukugisagika. Omukama ow’obukiizi bw’obulyo amanywa nk’Obulemi Kirimaani obwa Bungeereza n’Amerika. Obunabbi 8: Omwika gw’amaani kuruga omu bbomu eya nuclear, ekirukwoleka okuhwerekereza okw’amaani okw’Obulemi Kirimaani obwa Bungereza n’Amerika. Obunabbi 9: Omu 1945, Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine kitandikwaho kugaruka omu kiikara kya League of Nations. Kandi ekisisani nikyoleka: Obunabbi 1, ekisoro eky’emitwe musanju kigumizaamu. Obunabbi 5, ebigere eby’ekyoma n’ibumba bigumizaamu. Obunabbi 6, omu 1945 abatebezi abarukuhingura omu 156,000. Omu 1991, abatebezi abarukuhingura omu 4,278,000. Ebintu ebirukukwataho abaheereza ba Yahwe: Omu 1945-1950 Soviet Union ekatwara enkumi n’enkumi z’Abakaiso ba Yahwe omu Siberia kifuba.
        Oubanabbi 8.

        Ekyahandiikirwe Dan. 8:23, 24

        Obunabbi Omukama ow’obuso bw’ekiniga “alihwerekereza mahano.”

        Omulingo buhikirizibwa Obulemi bwa Bungereza n’Amerika buhwerekeriize abantu baingi n’ebintu bingi. Ekyokurorraho, omu Bulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri Amerika ekanaga bbomu ibiri ez’amaani muno ha ihanga erikaba nirihakaniza Bungereza n’Amerika, ezaisire abantu baingi muno kandi zahwerekereza ebintu bingi.

      • Obunabbi 9.

        Ebyahandiikirwe Dan. 11:31; Kus. 17:3, 7-11

        Obunabbi “Ekisoro ekirukutukura” ekiine amahembe ikumi kiruga omukiina ekitaine bugarukiro kandi nikyo mukama owa munana. Ekitabu kya Danieri nikyeta omukama onu “omuziro ogurukuhwerekeza.”

        Omulingo buhikirizibwa Ekitebe ekya League of Nations kireka kukora emirimo yakyo omu Bulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri. Hanyuma y’obulemu obu, ‘bakaimukya’ Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine. Kusisanaho n’ekitebe ekya League of Nations, Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine, kikaheebwa ekitiinisa ekisemeriire kuheebwa Obukama bwa Ruhanga. Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nikiija kutahirra amadiini.

      • Caati eya 4 ha caati 4, n’eyoleka obunabbi oburukuhikirra omu kasumi kamu omu biro ebya ha mpero kuhika ha Haramagedoni. Omukama ow’obukiizi bw’emoso amanywa nka Russia n’amahanga agarukugisagika. Omukama ow’obukiizi bw’obulyo amanywa nk’Obulemi Kirimaani obwa Bungereza n’Amerika. Obunabbi 10: Abalemi b’ensi barangirra ngu “mirembe, busaho kabi.” Hanyuma omuhito omwingi gutandika. Obunabbi 11: Amahanga gatahirra amadiini ag’ebisuba. Obunabbi 12: Gavumenti z’abantu zitahirra abantu ba Ruhanga. Abaseserweho amagita abakyali omu nsi basorozebwa batwarwa omu iguru. Obunabbi 13: Haramagedoni. Ogu ow’aikaliire ha mbarasi erukwera amalirra okusingura kwe. Ekisoro eky’emitwe musanju kihwerekerezebwa; ekisisani ekikooto kihwerekerezebwa otwaliiremu ebigere byakyo eby’ekyoma n’ibumba. Kandi ekisisani nikyoleka: Obunabbi 1, ekisoro eky’emitwe musanju kigumizaamu kuhikira kimu ha Haramagedoni. Obunabbi 5, ebigere eby’ekyoma n’ibumba bigumizaamu kuhika ha Haramagedoni. Obunabbi 6, kasumi kanu abatebezi nibahingura omu 8,580,000. Ebintu ebirukukwataho abaheereza ba Yahwe: Omu 2017, ab’obusobozi omu Russia basiba Abakaiso ba Yahwe omu nkomo kandi batwara ebyombeko by’itaagi.
        Obunabbi 10 na 11.

        Ebyahandiikirwe 1 Bas. 5:3; Kus. 17:16

        Obunabbi Amahanga nigaija kurangirra ngu “mirembe, busaho kabi” kandi ‘amahembe ikumi’ hamu “nekisoro” birumba omukazi “omusihani” kandi bimuhwerekereza. Nukwo hanyuma, amahanga nago gahwerekerezebwe.

        Omulingo buhikirizibwa Amahanga nigaija kwehaisa ngu galesereho obusinge n’eteeka omu nsi yoona. Hanyuma, amahanga agarukusagika Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nigaija kuhwerekereza amadiini ag’ebisuba. Kanu nuko karukwija kuba k’okurorraho akarukwoleka ngu omuhito omwingi gutandikire. Omu bulemu obwa Haramagedoni Yesu obwarahwerekeza ensi ya Sitaani, omuhito ogu nubwo gurahwa.

      • Obunabbi 12.

        Ebyahandiikirwe Ez. 38:11, 14-17; Mat. 24:31

        Obunabbi Gogi naija kutahirra ensi ey’abantu ba Ruhanga. Hanyuma, bamalaika basorooze “abakomebe.”

        Omulingo buhikirizibwa Omukama ow’obukiizi bw’emoso naija kukwataniza na gavumenti ezindi zoona omu nsi kutahirra abantu ba Ruhanga. Okutahirra kunu obukuramara kutandika, abaseserweho amagita abaraaba bakyali omu nsi, nibaija kutwarwa omu iguru.

      • Obunabbi 13.

        Ebyahandiikirwe Ez. 38:18-23; Dan. 2:34, 35, 44, 45; Kus. 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

        Obunabbi ‘Ogu ow’aikaliire’ ha ‘mbarasi erukwera’ amalirra ‘okusingura’ kwe nahwerekereza Gogi n’amahege. “Ekisoro” kinagwa “omu nyanja yomurro ogurukwaka,” kandi n’ekisisani ekikooto kihwerekerezebwa.

        Omulingo buhikirizibwa Yesu Omukama ow’Obukama bwa Ruhanga naija kujuna abantu ba Ruhanga. Yesu, n’abarukulema nabo 144,000, n’ihe ery’abamalaika, nibaija kuhwerekereza amahanga agaraaba gesoroize hamu kandi egi niyo erukwija kuba mpero ey’ensi ya Sitaani.

Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
Rugamu
Taahamu
  • Rutoro
  • Gabana
  • Setingi
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Ebiragiro by'Okuhondera
  • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
  • Ebirukukukwataho
  • JW.ORG
  • Taahamu
Gabana