HADGE 49
Jeofa yiŋ mbe jag yaŋ ti tosge ɓin wo yawlà?
“Nday ɗe ge ndi yaŋ, day nday see ge yaŋ. Nday tos ge ndi yaŋ, day ndi laa ge jag ɓay yaŋ.”—JER. 29:12.
SIŊ 41 Kamkam ɓo Baa, co’ sug tosge ɓi no
KLUURI HADGE NOa
1-2. Wer mayse ga maa po naa ɗig ga Jeofa bay yiŋ jag ne naa ti tosge naan wo wa là?
“DA’ FRUYGI ɓon diŋ see Jeofa. Day á hã ge fẽn maaga jag jiili ɓo dan yaŋ ne ndo” (Siŋ. 37:4, NWT). Wããre sen co jag naa debaŋ ɗa so! Amaa, sen da wããge ga Jeofa hã fẽẽre maaga naa wii ra wo ɓuy yaŋ ne naa yawlà? Wer mayse ga á diŋ wiigi jag maa de el maaga naa de hay wii jag see naa de be ne? Ko ba saɓlaŋ ɗa: Mãygeman naa po bay de da war wa ɗa de tos Baa maa rawge ti Lakol Jar maaga sii wo wããre maa ti Twaywaŋ wo (EER). Amaa kiŋgi hres go puri, se hay gorge werga à hay bay ɗege ɓe wa. Hẽn naa po jõõ de ceege debaŋ, tos Baa ga á mo pẽẽ se go, maaga se mo joŋ joŋre de woore ti tayge. Amaa, se da’ pẽẽge ga. Pããrebe krétiyẽ tos wo Jeofa ga weel saara mo hay de deele ti tayge. Amaa, weel ɓaaran men joŋ joŋre maa ni Jeofan go.
2 Maapo ga ndo hay wii Jeofa ti fẽn po, amaa ndo bay da’ yiŋgi jag ti ɓe wa. Se diŋ wersen so ga, maa po ndo ɗig ga Jeofa mbe de yiŋ jag ti tosge jar maa po wo, amaa se bay yiŋ jag ti tosge ɓon wo wa. Noga maa po ndo de ɗiggi ga ndo hay joŋ joŋre maa de ɓlagge po. Mãygeman naa po ga à ɗen ga Janisb hay ɗiggi doo sen ne lay. Á hay tos wo Baa debaŋ de war ɓe werga saara de sãy joŋ joŋre ne Jeofa ti Betele. Janis wãã ga: “Ndi hay go de bawge jag jiili ɓi ga à ɗe ge wùr yaŋ joŋ joŋre ti Betel la maŋ”. Amaa, blam kiŋgi puri mono, saara de gor maaga ɗe saara. Janis wãã pa ga: “Fẽn sen caa jiili ɓi go debaŋ. Ndi wii jag see ɓi so ga wer mayse ga ɓil Jeofa sõõ me ti là. Ndi hay tos debaŋ ti joŋge joŋre ti Beteln pa lay. Wer mayse ga Jeofa hay bay yiŋ jag ti tosge ɓin wa là?”
3. Naa da’ mayse wo nen hadge sen la là?
3 De sen ɓuy, maapo naa wii jag se naa ti maaga Jeofa mbe de co’sug tosge naa wo yawlà. Jar maa de hãge ɓil debaŋ ɓil Bible hay wo le wii jag see ɓaara doo sen ne lay (Job 30:20; Siŋ. 22:3; Hab. 1:2). Mayse hã bawge go ne ndo jag jiili ga Jeofa yiŋgi jag yaŋ ne ndo ti tosge maaga ndo tos ra mo là (Siŋ. 65:3)? Maa da’ ferge wããre de woore ti wiigi jag sen mono, taŋgu ɗa naa ko wiigi jag maa 3 blam wo la no: (1) Jeofa joŋge fẽẽre mayse yaŋ wo maa kay naa là? (2) Jeofa da ga naa mo joŋ na diŋ maylà? (3) Wer mayse ga maapo á de el maaga naa coo fẽẽre maa po wo nen tosge naa wo là?
JEOFA JOŊ MAYSE YAŊ WO MAA KAY NAA LÀ?
4. Doo maaga naa da’ ɓil Jermi 29:12 no mono, Jeofa wãã ga se joŋ mayse yaŋ ne naa là?
4 Jeofa wãã ga Se co’ sug tosge naa yaŋ wo ɓuy (Jaŋ Jermi 29:12). Baan naa da naa debaŋ, se diŋ wersen so ga á co’sug tosge naan yaŋ wo ɓuy (Siŋ. 10:17; 37:28). Amaa, sen bay da wããge ga á hãge fẽẽre maaga naa wii ra nen tosge naa wo ne naa tum wa. Maapo ga naa gor sir maa defay taŋgu maaga Jeofa hã fẽẽre maa po wo ga naa wii ra do ɓe mono.
5. Jeofa kaŋ ɗiggi ti mayse de maaga se de laa tosge naan wo mo là? Naa wer ɓe ɗa.
5 De maaga á yiŋ jag ti tosge naan wo mono, Jeofa bay go yõõ ti ɗiggi ɓe maa kluun wa (Esa. 55:8, 9). Fẽn po yoo maaga Baa da ra diŋ ga tamsir mo hay go de baage de jar téebeere maaga hoo wo sug ti ɓe doo waŋ ɓaara ne mono. Amaa, Manhuli wãã ga jar teébere da’ wo fruygi debaŋ de maaga á yaŋ wo wãã wããre see ɓaara de see ɓaara no (Tĩĩ. 3:1-5). Maa ɓo’ nen go ga fẽn maaga Manhúulí wããn diŋ gete’ mono, Jeofa ɓo’ faage ne jar téebeere wo maaga á mo wãã wo wããre see ɓaara mẽ’ ɗa. Naa de koge ɓuy ga naa joŋ bon wara debaŋ diŋ werga de wãã wããre tamsir la ɓuy diŋ jar téebeere wo (Ekl. 8:9). Naa de koge ga Jeofa taw gayri sen wo mo deŋ go patala ɓuy ga. Hayga Jeofa de hay caa wer gayrin wo we go no, jar de hay wãã ga wããge re jar maa ni jar téebeeren mbe de kããge maa ‘wũy re maa see ɓaaran wo no.
6. Wer mayse ga naa mo hay go de bawge jag jiili ga Jeofa joŋ fẽẽren yaŋ tum de dage lan de deele lay là?
6 Jeofa yiŋ jag sar sar ti tosge maaga wo de far kããra Ko ba ɗa, de maaga waŋ Ezekias tos Baa ga á mo pẽẽ se go mono, Jeofa yãã tosge ɓe, lan hã jam ne hẽne (2 Waŋ. 20:1-6). Amaa de maaga apotre Pol wii Jeofa ga á mo naa ceege po ga joŋ bon se debaŋ go ne see se mono, Jeofa naa ceege sen go ga (2 Kor. 12:7-9). Ko wee ba saɓlaŋ apotre Jag wo de apotre Piyer ɗa lay. Jar sen wo ɓog ɓuy hay kos wo húulí go nen do Waŋ Herod ga hay da ga se ĩĩ ra go mono. Krétiyẽ tos wo Baa ga á mo yãã Piyer go do waŋ; maapo ga á tos wo debaŋ de maaga Herod hay baa Jag mo lay. Amaa à ii Jag go, day Jeofa yãã Piyer go do Herode (Joŋ. 12:1-11). Naa mbe de wii jag se naa ga ‘Wer mayse ga Jeofa yãã Piyer le go do Herod, amaa laa yãã Jag le go do waŋ ga an le là’? Bible bay naa wer maa sen wa.c Naa mbe de koge ga faage maa ni Jeofan wo de “deele [ . . . ] ɓuy” (Dog. 32:4). Lan naa de koge ga Jeofa da Piyer wo de Jag ɓog ɓuy lay (Naa. 21:14). Wur maa po wo mono, Jeofa bay yiŋ jag ti tosge naan wo de ɗeŋ maaga naa dan mo wa. Amaa, naa sõõ ɓil ne hẽn ti ti ɗeŋ maaga á yiŋ jag ti tosge naan wo ga, werga naa kaŋ ɗiggi ti ɓe ga á diŋ Baa maa de deele, de dage lay yaw—Job 33:13.
7. Naa mo hay dur maa men mayse wo go là, day wer maylà?
7 Naa mo ngaɓ ɗeŋ maaga Jeofa yiŋ jag ti tosge naa wo de ɗeŋ maaga se joŋ see hẽẽre naa wo wa. Maapo ga naa hay tos Jeofa ga á mo kay naa ti re po. Amaa, á hã fẽn maaga naa dan ne naa ga. Blam sen, naa laa ga hẽn naa po hay joŋ tosge maa de maŋ tosge maa ni naa lay, day Jeofa hay hã fẽn maaga á wii mbe ne hẽne. Mãygeman naa po ga á ɗen ga Ana hay yiŋ de tee re sen no. á hay tos Jeofa maaga á mo pẽẽ war ɓe ga á ɗen ga Matiye. Amaa mãyregemaare 2 ti taygen hay de ceege doo Matiye no lay. Ana tos Jeofa debaŋ ti war ɓe, lan ti mãyregemaare maa ɓog lan wo no. Mãyregemaaren ɓen wo ɓog ɓuy pẽẽ wo go, amaa Matiye hú go. Taŋgu ɗa, Ana wii jag se ɓe ga hayga kay hẽẽre sen wo we diŋ Jeofa no. Lan hayga á yaŋ diŋ se mbal mbal no, wer mayse ga á yiŋ jag ti tosge ɓaara, day á yãã war se go ga ane ga là? À diŋ cwãy ga naa bay de ko ɗeŋ maaga á hay joŋ maa yãã mayregemããreben wo go wa. Amaa, naa mbe de koge ga Jeofa taw ge gayri maa see naa wo yaŋ go ɓuy, lan se de gorge maa bir barɓe maaga hay wo go de húulí le go debaŋe.—Job 14:15.
8. (a) Doo maaga naa da’ ɓil Esay 43:2 ne mono, Jeofa kay naa na kayge là? (b) Tosge kay wo naa na kayge de maaga naa yaŋ nen re maa de gayri wo là? (Ko videyo ‘La prière peut nous aider à endurer une épreuve’).
8 Jeofa kay naa yaŋ mbe tum. Á co jag Jeofa de maaga naa joŋ bon mo ga, werga á diŋ Pan naa maa de dage (Esa. 63:9). Amaa patala, Jeofa bay maŋ jag bon wo go ɓuy wa, maaga wo doo maarog noga trum wuu wo no mono (Jaŋ Esay 43:2). Amaa, á wãã ga se kay naa yaŋ maaga naa soɗ ra de woore. Lan á men re maa see naa wo joŋ bon naa maa tum ga. Jeofa hã nenterse ɓe maa bay ɗag ne naa, maaga naa mo soɗ re naa wo ɓuy (Lug 11:13; Flp. 4:13). Se diŋ wersen so ga naa de kaŋ ɗiggi ga á hã fẽẽre maaga naa desãy ɓaara ti ne naa maa joŋ joŋre ne hẽn tum de deele, lan maa soɗ bon naa wo ɓuy.d
JEOFA DA GA NAA MO JOŊ NA DIŊ MAYLÀ?
9. Doo maaga naa da’ ɓil Jag 1:6, 7, wer mayse ga naa mo hay kaŋ ɗiggi ga Jeofa kay ge naa yaŋ là?
9 Jeofa da ga naa mo kaŋ ɗiggi naa ti se (Heb. 11:6). Day maa po ndo ɗig ga re maa peel ɓon soɗ wo do ɓo ga so. Noga maa po naa tĩĩ mbrawge ga Jeofa mbe de kay naa pa yawlà. Amaa Bible hã bawge go ne naa jag jiili ga, de ẽgre maa ni Baa naa joŋ de kããge maa “yo’ go ti kore” (Siŋ. 18:30). Wersen so, naa mo hay mbrawge wa. Naa mo kaŋ ɗiggi naa ga Jeofa yiŋ jag yaŋ ti tosge naa wo, lan naa mo tos go de jiili naa ɓuy.—Jaŋ Jag 1:6, 7.
10. Ngaɓ durgi maaga naa joŋ blam maaga naa tos Jeofa we ga á mo kay naa mono.
10 Jeofa da ga joŋre naa mo hay de maŋ tosge naa wo. Ko ba ɗa, hẽn naa po wii ga Jeofa mo kay se maaga patroŋ se mo hã wur maa woge ti taygeti maa kluu. Jeofa yiŋ jag ti tosge sen na yiŋgi là? Maapo ga Jeofa hã ẽgre ne hẽn maaga á mo wii wur do patroŋ ɓe. Amaa, fẽn maaga hẽn naa mo hay joŋ diŋ ga se wo jeŋ patroŋ ɓen blam wiigi ɓe. Á de hay dog wiigi mbaale ngaɓa ane. Á da we pa, á wii ga saara mo coo wur joŋren de kan se maa tigriŋ. Lan bay we pa no, á yãã ga caa mbe suŋgu se go ti naw maaga se joŋ ti taygetin mono.
11. Wer mayse ga naa mo tos ɓaale ngaɓa ti re maaga de gay naa mo là?
11 Jeofa da ga naa mo tos ɓaale ngaɓa ti re maa see naa no (1 Tes. 5:17). Naa da’ nen wããre Yeso ga tosge naa maa po joŋ wo de yiŋgi jag ti deparday tum ga (Lug 11:9). Amaa naa men tosge go wa! Tos go de jiili ɓo ɓuy, lan ɓaale ngaɓa lay (Lug 18:1-7). De maaga naa tos ɓaale ngaɓa ti mopo boŋ mono, naa de ɓo’ nen go ne Jeofa ga naa de sãy fẽn ɓen ti debaŋ. Naa de ngaɓge pa ga hãge ɓil ga á de kããge maa kay naa pa.
WER MAY GA NAA DE SÃY ‘WŨY NEN TOSGE NAA MAA PO WO TI LA
12. (a) Wiigi jag maa hõn ga naa de hay wii ti fẽẽre maaga naa wii ra nen tosge naa wo mo là, day wer mayse là? (b) Naa joŋ go de bawge jag jiili naa ga tosge naa ngaɓ wo go ga naa de hoo sug ti Jeofa là? (Ko ngeel maa de gaɗge ga “Tosge ɓin mbaara wo de ngaɓge ga ndi de hoo sug ti Jeofa yawlà?
12 Hayga naa da’ fẽn maaga naa hay wii nen tosge naa we ga no, ni naa mo wii jag see naa ti wiigi jag maa se swa’ wo lam no. Maa taŋgun ga, ‘Ndi tos mbi na ti fẽn po de woore yawlà?’. Seɓaa, naa ɗig doo ga naa de ko fẽẽre maaga wo de el ɗawa nen naa nono. Amaa, maapo ga fẽẽre maaga naa wii ra joŋ wo tum de el kay naa ga. Hayga naa tos we ti re po no, maapo ga ɗeŋ maa ‘wũy gi ɓe yaŋ de daŋ maaga naa wiin nen tosge mono. Lan maapo ga, fẽẽre maaga naa wii ra bay wo de tabge de dage Jeofa wa (1 Jaŋ 5:14). Naa ngaɓ ba ne de saɓlaŋ pããrebe maaga naa hay wãã le go ti ɓaara mo ɗa. Á hay tos wo Jeofa maaga mbarga saaran mo men goŋ Jeofa go wa. Day sen ko mbe diŋ wiigi maa ti ngeel ɓe mbe. Amaa, Jeofa bay joŋ doole jobo yoo naa maa goŋge ɓe wa. Á da ga wosela ɓuy koh weere wo mo maŋ ga se goŋ se diŋ se de see ɓe (Dog. 10:12, 13; 30:19, 20). Pããreben mo hay tos wo yaw so ga na, Jeofa mo kay saara maa du’ jilli weere saaran wo nen maaga á mo hay wo de jor glog maa da Jeofa, lan maa baa barge de ɓe —Jõõ. 22:6; Efe. 6:4.
13. Doo maaga naa da’ ɓil Hebre wo 4:16 ne mono, Jeofa kayge naa na hunlà? Naa wer ɓe ɗa.
13 Wiigi jag maa de ɓog joŋge ga, ‘Á mbe go diŋ wur maaga Jeofa yiŋ jag ti tosge ɓin yawlà?’ Maapo ga naa joŋ de sãy maaga yiŋ jag go ne naa ti tosge naa wo deparday tu joŋ ti naa. Amaa cwãy tu, Jeofa de wur maa de woore maa kay naa (Jaŋ Hebre wo 4:16). De maaga naa da’ yiŋgi jag we ti tosge naa deparday tu ga no, maapo naa kal ɗiggi ga yiŋgi jag Jeofa ti ɓe diŋ ga ‘Baywa’. Amaa pa ga yiŋgi jag ɓen diŋ ga ‘Baywa ɗa.’ Naa fer wee ba ɗiggi ti saɓlaŋ hẽn naa maaga hay tos maa da’ pẽẽge mo ɗa. Hayga Jeofa de hay pẽẽn we go de fẽn mbuɗgi no, Manhúulí de hay wãã ga hẽn naa ya’ wer goŋ Jeofa werga á hay pẽẽ go mono (Job 1:9-11; 2:4). De daŋ sen ɓuy pa so yaw, Jeofa go de kne’ wur maaga se pẽẽ cegen wo ɓuy mono (Esa. 33:24; Naa. 21:3, 4). Day la maŋ, naa gor ge Jeofa maaga mo joŋ fẽn mbuɗgi maa pẽẽ naa go ga so. Doo sen ne kay, hẽn naa joŋ nen wiigi do Jeofa diŋ ẽgre wo de jiili maa de suuli maa soɗ cege ɓe no, lan maa ya’ wer goŋ Baa de deele—Siŋ. 29:11.
14. Naa had mayse see saɓlaŋ Janis là?
14 Fer ɗiggi ti re maaga hay da’ Janis, ga hay tosge ti joŋre maa ti Betele mo ɗa. Kiŋgi go blam 5 ga se wo koge ga Jeofa hay yiŋ jag ti tosge sen de ɗeŋ maa tigriŋ. Á wãã ga: “Jeofa men wur sen maa had fẽẽre maa tigriŋ wo me ngaɓa, lan maaga ndi mo kol kretiyẽ maa ti ngeel ɓe. Kaŋge ɗiggi ti ɓe hay diŋ maa gẽẽ me ge ciŋ ni debaŋ. Ndi hay nen ‘wũy hadge wããre Baa ɓi maaga ndi boŋ ɓi mo pa. Lan ndi de had maaga ndi mo hay de fruygi, ti ngeel maa hõnla ɓuy ga ndi goŋ Jeofa ni mono.” Blam, à ɗe Janis wo de war ɓe maa joŋ joŋre doo jar raŋ tayge wo. Ko maaga Janis wãã go blam ɗa so: “Jeofa hay yiŋ jag ti tosge ɓin wo, amaa bay doo maaga ndi hay gorge ɓe no wa. Á wii wur do ɓi debaŋ maa koge ga yiŋgi jag ɓen hay diŋ kado maa de woore debaŋ, day ɓil ɓi go de fruygi debaŋ ti maaga ndi ko dage ɓe wo de ɓil de el ɓen wo mono.”
Hayga ndo yaŋ ɗiggi ga Jeofa bay yiŋ jag ne ndo ti tosge ɓon wa no, ni ndo kiɗ ɗeŋ maa tosge ti fẽẽre maa tigriŋ wo. (Ko paragraf 15))f
15. Wer mayse ga naa hay tos ti fẽẽre wo sar sar là? (Ko foton lay)
15 Wiigi jag maa de swa’ joŋge ga: ‘Ndi mbi nen tosge ti fẽn maa tigriŋ pa yawlà?’ Á de el maaga tosge naan mo hay go ti mopo boŋ. Amaa day maapo, ɗawa diŋ ga naa mo wii fẽẽre ngaɓa nen tosge nen maaga naa mo da’ wer go ne fẽẽre maaga Jeofa de sãy ɓaara ti maa naa mono. Ko saɓlaŋ mãygeman naa maaga bay de war wa ɗa, ga tos maa rawge ti Lakol Jar maaga sii wããre maa ti Twaywaŋ wo (EER) mo ɗa. Á de sãy rawge ti lakol sen maa joŋ joŋre blam ti ngeel maaga à de sãy jar sii wããre Baa wo ni mono. De maaga á mbe jag tosge gor ɗuu maa rawge ti lakol sen mono, á mbe nen wii Jeofa maaga á mo kay se maa ko ɗeŋ maa tigriŋ maa sii wããre (Joŋ. 16:9, 10). Blam ɓe, á de joŋ joŋre de maŋ tosge ɓen de wii jee raŋ tiŋ-Baa ga hay tayge po yaŋ de sãy piyoniye ti no, noga á de yer ne filiyal maa wii ngeel maaga à de sãy jar sii wããre maa ti twaywaŋ go ti ni debaŋ mono.e
16. Naa mo hay go de bawge jag jiili naa ti maylà?
16 Doo maaga naa laa ɓil hadgen la ne mono, naa go de bawge jag jiili naa ga Jeofa yiŋ jag yaŋ ne naa ti tosge naa wo de dage, lan de deele (Siŋ. 4:4; Esa. 30:18). Day maapo Jeofa yiŋ jag doo maaga naa hay da ne ga. Amaa, Jeofa yõõ ti tosge naan go ti boŋ ga hase. Á da naa debaŋ, lan se tob naa go ti boŋ ga lay (Siŋ. 9:10). Ya’ wee wer “kaŋ ɗiggi ɓay ti ngel ma hun la tum ti ɓe”, jel we jiili ɓay ne hẽn pele—Siŋ. 62:8.
SIŊ 43 Prière de remerciement
a Hadge sen la ngaɓ wer mayse ga naa mo hay go de bawge jag jiili naa ga Jeofa yiŋ jag yaŋ ti tosge naan wo tum de dage lan de deele lay la.
b À hay coor ɗu maa po wo.
c Ko hadge maaga kluu ɓen ga “As-tu confiance dans les manières d’agir de Jéhovah?” ɓil Ngeel Gor ti Jare Few Darge 2022, par. 3-6.
d Maa da’ wer ne ɗeŋ maaga Jeofa kay naa maa soɗ re maa de gayri wo mono, ko videyo ‘La prière peut nous aider à endurer une épreuve’ ɓil jw.org.
e Hayga ndo yaŋ de sãy rawge sii wããre ti sir maa tigriŋ ti filiyal ɓo no, ko ɗeŋ maaga ndo joŋ joŋge là ɓil Organisés pour faire la volonté de Jéhovah, chap. 10, par. 6-9.
f FOTO MAA NAA WER ƁE : Mãyregemaarebe po wo ɓog wo de tosge taŋgu maaga saara de sãy rawge ti lakol maa sii wããre ti twaywaŋ mono. Go blam hã, à ɗe jobo yoo ɓaara boŋ, amaa à ɗe jee lan ga. Nen maaga á de hay gay go debaŋ mono, mãygeman naa sen la fer tos Jeofa maaga á mo kay se maa sii wããre de peel ni. Blam se kal yer leder wo ne jar maa ti filiyal wo ga se go de hã see se maa joŋ joŋre ti ngeel maaga à de sãy jar sii wããre ti ni mono.