E varua pohe ore anei to outou?
TE VAI ra anei te ora i muri aˈe i te poheraa? Ua feaapiti noa te huitaata no nia i teie tumu parau ahia ˈtura mireniuma i teie nei. I te roaraa o te tau, ua feruriruri te mau taata i roto i te mau totaiete atoa i teie tumu parau e ua noaa ia ratou te mau tiaturiraa e rave rau.
Na te ao atoa, tae noa ˈtu i te tuhaa o te moana Patitifa o Polinesia, Melanesia, e o Micronésie, e tiaturi te taata e rave rahi e e ora mai te hoê “varua” ia pohe te hoê taata. E faarue mau anei te hoê mea i te tino o te hoê taata ia pohe oia a tamau atu ai i te ora? Eaha te varua o te hoê taata ora? Eaha te tupu i nia i te reira ia pohe tatou? E horoa mai te Parau faauruahia a te Atua, te Bibilia, i te mau pahonoraa mau e te mauruuru i teie mau uiraa.
Eaha te varua?
I roto i te Bibilia, te auraa tumu o te mau taˈo i hurihia ei “varua,” e “aho” ïa. E hau atu â râ te reira i te huti-noa-raa i te aho. Te na ô ra, ei hiˈoraa, te taata papai Bibilia ra o Iakobo e: “Te tino nei hoi ia ore te varua ra, e mea pohe ïa.” (Iakobo 2:26) No reira, te varua, o te mea ïa e oraora ˈi te tino.
Eita teie puai ora e nehenehe e riro ei aho noa, aore ra ei mataˈi, e faaî haere ra i te mau mahaha. No te aha? No te mea ia faaea te hutiraa aho, e vai noa te ora i roto i te mau taoˈa tahi o te tino maa taime iti—“tau minuti i te maoro,” ia au i te buka ite rahi ra The World Book Encyclopedia. No reira te mau tutavaraa e faaora faahou mai e nehenehe ai e manuïa, e e nehenehe ai e tuu i te melo o te hoê taata i roto i te tahi atu. Ua ore anaˈe râ te maa ora i roto i te mau taoˈa tahi o te tino, aita e faufaa to mau tutavaraa atoa e faahoˈi mai i te ora. E pau ta te aho o te ao atoa, eita iho â te hoê noa ˈˈe taoˈa tahi e ora faahou mai. Te varua, o te puai ora itea ore ïa—te maa ora—o te faaoraora i te mau taoˈa tahi. Na te hutiraa aho e atuatu i teie puai ora.—Ioba 34:14, 15.
E ohipa noa anei taua varua ra i roto i te taata? E tauturu mai te Bibilia ia noaa mai ia tatou te hoê manaˈo tano no nia i te reira. Ua papai te arii paari ra o Solomona e: “O vai te ite i te varua o te taata e reva i nia ra? e te varua o te puaa e reva i raro i te repo ra?” (Koheleta 3:21) Te parauhia ra ïa e e varua to te animara mai to te taata atoa ra. Eaha ïa?
E nehenehe te varua, aore ra puai ora, e faaauhia i te uira e ohipa ra i roto i te hoê matini aore ra te hoê tauihaa. E faaohipahia te uira itea ore no te mau ohipa rau, tei te huru o te tauihaa ta ˈna e faatere. Ei hiˈoraa, e hamanihia te hoê umu no te haaveavea, te hoê matini roro uira no te tapao i te mau parau e te rave i te mau numeraraa, e te hoê afata teata no te haruharu mai i te mau hohoˈa e te taˈi. Eita roa ˈtu râ te uira e haru mai i te huru o te tauihaa ta ˈna e faatere ra. E vai noa te reira ei puai. Oia atoa, eita te puai ora e haru mai i te mau huru o te mea poietehia ta ˈna e faaoraora ra. Aita to te reira e huru taata, aita e feruriraa. “Hoê hoi” to te taata e to te animara “atoa ra [varua].” (Koheleta 3:19; MN) No reira, ia pohe te hoê taata, eita to ˈna varua e tamau i te ora i roto i te tahi atu ao ei mea poiete-varua-hia.
Eaha ïa te huru o te feia pohe? E eaha te tupu i nia i te varua ia pohe te hoê taata?
“E hoˈi faahou atu â oe i te repo”
I to te taata matamua ra o Adamu faaroo-ore-raa i te faaueraa a te Atua, ua parau atu Iehova ia ˈna e: “E amu oe i ta oe maa ma te hou i nia i to rae, e hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:19) Teihea Adamu hou Iehova a hamani ai ia ˈna i te repo? Aita roa ˈtu oia i te hoê noa ˈˈe vahi! Aita noa oia e vai ra. I to te Atua ra o Iehova parauraa e ‘e hoˈi Adamu i raro i te repo,’ te na ô ra ïa oia e e pohe Adamu. Eita Adamu e haere atu i roto i te ao varua. Ia pohe oia, e hoˈi faahou oia i te huru ora ore ra, i te vai-ore-raa ra. O te pohe—te ora ore—ta ˈna utua, eiaha te faahaereraa i roto i te tahi atu ao.—Roma 6:23.
E te tahi atu mau taata tei pohe? Te faataa-maitai-hia ra te huru o tei pohe i roto i te Koheleta 9:5, 10 i reira tatou e taio ai e: “Aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. . . . Aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” Te pohe, o te vai-ore-raa ïa. Ua papai te rohipehe o te salamo e ia pohe te hoê taata, “te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”—Salamo 146:4.
Papu maitai, aita tei pohe e ite ra, aita e ohipa ra. Aita ratou i ite i te hoê noa ˈˈe mea. Eita ta ratou e nehenehe e hiˈo mai, e faaroo mai, aore ra e paraparau mai ia outou. Eita atoa ta ratou e nehenehe e tauturu mai aore ra e totova mai ia outou. Eiaha roa ˈtu outou e mǎtaˈu i tei pohe. Eaha râ ïa te varua e ‘reva ˈi’ i te taime e pohe ai te hoê taata?
‘E hoˈi te varua i te Atua ra’
Te na ô ra te Bibilia e ia pohe te hoê taata, ‘e hoˈi te varua i te Atua i horoa maira.’ (Koheleta 12:7) O te auraa anei ïa e e reva mau te hoê varua taa ê na roto atu i te reva teitei e i pihai i te Atua? Eita roa ˈtu! Ia au i te faaohiparaa a te Bibilia i te taˈo ra “hoˈi,” aita e faufaa ia haere roa mai te hoê vahi e i te tahi atu. Ei hiˈoraa, ua faauehia te mau Iseraela taiva e: “E [hoˈi] mai outou ia ˈu [nei], e na ˈu e [hoˈi mai] ia outou [ra], te parau maira Iehova sabaota ra.” (Malaki 3:7; MN) Te ‘hoˈiraa’ o Iseraela ia Iehova ra, o te fariu-ê-raa mai ïa i te haerea hape e te faaau-faahou-raa ˈtu i nia i te eˈa parau-tia a te Atua. E te ‘hoˈiraa’ o Iehova ia Iseraela ra, o to ˈna ïa haapao-faahou-raa ˈtu i to ˈna nunaa ma te farii maitai. I roto i na tupuraa e piti, o te hoê haerea te titauhia ra, eiaha râ te hoê haere-tino-raa mai te hoê vahi e i te tahi atu.
Oia atoa, ia pohe te hoê taata, aita e haereraa mai te fenua ˈtu e i te raˈi ia “hoˈi” te varua i te Atua ra. A haamanaˈo na e o te puai ora te varua. Ua ore anaˈe taua puai ra i roto i te hoê taata, tei te Atua noa te ravea e hoˈi mai ai te reira i roto ia ˈna. No reira, ‘e hoˈi te varua i te Atua ra,’ te auraa ïa e i teie nei, tei te Atua anaˈe te tiaturiraa o taua taata ra no te hoê oraraa a muri aˈe.
A rave na, ei hiˈoraa, i ta te mau Papai e parau ra no nia i te poheraa o Iesu. Te faatia ra te papai evanelia o Luka e: “Ua pii hua ˈtura to Iesu reo, e muri aˈera, na ô atura, E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i to rima na; e oti aˈera taua parau ra, pohe ihora.” (Luka 23:46) Ua reva te varua o Iesu, aita râ e reva ˈtura i nia i te raˈi. Aita Iesu i faatiahia mai te pohe mai hou te toru o te mahana. E ua mairi e 40 â mahana hou oia a maue ai i te raˈi. (Ohipa 1:3, 9) I te taime râ i pohe ai Iesu, ua tuu atu Iesu ma te tiaturi i to ˈna varua i te rima o to ˈna Metua ra, a tiaturi roa ˈi i te ravea a Iehova e faahoˈi mai ia ˈna i te ora.
Oia, o te Atua anaˈe te nehenehe e faahoˈi mai i te hoê taata i te ora. (Salamo 104:30) Auê ïa mau ohipa i te rahi ta te reira e faatia!
Te hoê tiaturiraa papu
Te na ô ra te Bibilia e: ‘Te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te [mau menema mehararaa] i to Iesu reo, e e haere mai ai i rapae.’ (Ioane 5:28, 29; MN) Oia, ua tǎpǔ Iesu Mesia e e faatiahia mai te feia atoa e vai ra i roto i te mehara o Iehova, aore ra e faahoˈihia mai i te ora. E ere te mau parau peapea e ua pohe te tahi mau taata te faaroohia, e mau parau faataa oaoa râ no nia i tei faahoˈihia mai i te ora. Mea oaoa mau ïa ia farii atu tatou i te feia here no roto mai i te menema!
Te hinaaro ra anei outou e ite hau atu â no nia i te ravea e fanaˈo ai outou i teie tiaturiraa ta te Atua e horoa maira? Te titau atu nei matou ia outou ia papai i te hoê vahi nohoraa i raro nei no te ani i te hoê buka rairai Mau varua o te feia pohe—E nehenehe anei ratou e tauturu ia outou aore ra e hamani ino ia outou? Te vai mau ra anei ratou?
No roto mai te mau irava faahitihia i roto i teie api parau iti i Te Bibilia Moˈa ra. Ia tuuhia MN i muri mai i te hoê irava, e huriraa ïa o te mau Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau (Beretane).