Ti bu laj yichʼ lokʼesel li stakʼobiltak li ta Jkuxlejaltik xchiʼuk Kabteltik sventa Dios, programa xchiʼuk bu chijtsʼibaj
7-13 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | ECHOS 21, 22
«Akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae»
bt paj. 177 par. 15, 16
«Akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae»
15 Kʼalal jaʼo te oy ta sna Felipe li Pabloe, te kʼot yan jvulaʼal ti lek ichʼbil ta mukʼe, jaʼ li j-alkʼop ti Agabo sbie. Lek xojtikinik li buchʼutik te oyike xchiʼuk snaʼojik ti jaʼ yaloj ti chtal viʼnal kʼalal jaʼo ochem ta ajvalil li Klaudioe (Ech 11:27, 28). Jaʼ yuʼun xuʼ van xi tsjakʼbe sbaike: «¿Kʼusi van tal spas? ¿Kʼusi van aʼyejal yichʼoj tal?». Jaʼ noʼox te skʼelojbeik-o sat. Jaʼ to yilike, la slokʼesbe xchuk xchʼut li Pabloe. Li ta chukil taje xuʼ te xchʼik stakʼinik o yan kʼusitik. Li natil pokʼ taje la xchuk-o yok skʼob li Agaboe, vaʼun laj yal jun aʼyej ti labal sba laj yaʼiike: «Xi chal li chʼul espiritue: ‹Jaʼ jech chichʼ chukel yuʼun judaetik ta Jerusalen li vinik ti jaʼ yajval li chukil liʼe xchiʼuk chakʼik ta stojolal jyanlumetik›» (Ech 21:11).
16 Li albil kʼop taje jamal laj yakʼ ta aʼiel ti chbat ta Jerusalen li jtakbole. Laj yal xtok ti ta skoj li judaetike «chakʼik ta stojolal jyanlumetik». Toj chʼayel to kʼot yoʼontonik li buchʼutik laj yaʼiik li albil kʼop taje. Xi laj yal li Lukase: «Kʼalal laj kaʼikutik taje, la jkʼanbekutik vokol ti mu xmuy batel ta Jerusalene, jech la spasik ek li buchʼutik te nakalike. Pe xi la stakʼ li Pabloe: ‹¿Kʼu yuʼun ti cha-okʼike xchiʼuk ti chakʼunibtasik li kʼusi oy ta koʼonton ta jpase? Xuʼ xapat avoʼontonik, yuʼun maʼuk noʼox chapalun sventa xkichʼ chukel, yuʼun chapalun xtok sventa te xicham ta Jerusalen ta skoj li sbi Kajvaltik Jesuse›» (Ech 21:12, 13).
bt paj. 178 par. 17
«Akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae»
17 ¡Nopo avaʼi li kʼusi yakal chkʼot ta pasele! Skotol li ermanoetike, ti te skʼoplal ek li Lukase, xvokoletik tskʼanbeik Pablo ti akʼo mu xbate. Li Pabloe kʼuxubaj ta yoʼonton ta skoj ti kʼanbil tajek laj yile, ti tsvul yoʼontonik ta stojolale xchiʼuk ti ch-okʼike, jaʼ yuʼun xi laj yale: «Chakʼunibtasik li kʼusi oy ta koʼonton ta jpase» o «Chavaqʼuic cat coʼnton» (Scʼop Dios ta Chenalhó). Akʼo mi jech, jpʼel ta yoʼonton tspas li kʼusi snopoje, jech kʼuchaʼal kʼalal la xchiʼin ta loʼil li ermanoetik ta Tiroe. Muʼyuk bu xkʼunib-o yoʼonton ta skoj ti xvokoletike mi jaʼuk ti ch-okʼike. Moʼoj, laj yalbe smelolal ti kʼu yuʼun persa chbate. ¡Lek tsots yoʼonton xchiʼuk jpʼel ta yoʼonton li kʼusi tspase! Tsots yoʼonton bat ta Jerusalen jech kʼuchaʼal la spas li Jesuse (Evr 12:2). Maʼuk ti yuʼun oy ta yoʼonton chchame, pe mi persa chile jpʼel ta yoʼonton jech ta spas, yuʼun jaʼ jun mukʼta matanal chil ti chcham kʼuchaʼal yajtsʼaklom Kristoe.
bt paj. 178 par. 18
«Akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae»
18 ¿Kʼu yelan laj yaʼiik li ermanoetike? Li loʼil ta Vivliae chal ti laj yichʼik ta mukʼ li kʼusi laj yale: «Kʼalal laj kilkutik ti muʼyuk bu pajtsaj kuʼunkutike, kʼajomal xa noʼox xi laj kalbekutike: ‹Akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae›» (Ech 21:14). Laj yakʼik persa spajtsanel sventa mu xbat li ta Jerusalene, pe akʼo mi vokol laj yaʼiik, muʼyuk xa kʼusi laj yalbeik. La xchikintaik li kʼusi laj yale, vaʼun ta skoj ti laj yakʼik venta ti skʼan xkʼot ta pasel li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae, muʼyuk xa la spajtsanik. Li kʼusi la snop tspas ta xkuxlejale ta onoʼox xlaj-o ta milel ta skoj, vaʼun mas me kʼun chaʼi mi muʼyuk bu tspajtsanvanik li buchʼutik skʼanojik tajek li Pabloe.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
bt paj. 184, 185 par. 10-12
«Chikintaik lek ti kʼu yelan ta jpak jkʼoplal»
10 Akʼo mi jech, li jtakbole la stsak ta venta li kʼusitik nopem xaʼi tspasik li judaetike, jech kʼuchaʼal ti chkux yoʼontonik ta savadoe o ti mu slajesik jaytosuk veʼliletike (Ro 14:1-6). Jech xtok, muʼyuk laj yakʼ mantal ta sventa li sirkunsisione, moʼoj, yuʼun laj yakʼ akʼo yichʼ sirkunsision li Timoteo sventa spat yoʼontonik ta stojolal li judaetike, yuʼun jgriego vinik li stote (Ech 16:3). Ta skoj ti jaʼ jech la snop tspas stukike, xi la stsʼibabe li jgalasiaetike: «Muʼyuk xa sbalil mi yichʼojik sirkunsision o mi muʼyuk yichʼojik sirkunsision, yan li xchʼunel oʼontonale ch-abtej ta skoj li kʼanelale» (Gal 5:6). Akʼo mi jech, bakʼintike chakʼik ta ilel ti chʼabal xchʼunel yoʼontonik kʼalal jech tspasike. ¿Kʼusi ti jech tspasike? Jaʼo kʼalal jech tspasik sventa xchʼunik-o li kʼusi chal li Mantale o kʼalal chakʼik ta chanel ti toj tsots skʼoplal sventa lek x-ilatik yuʼun li Jeovae.
11 Akʼo mi mu meleluk li kʼusi albat ta stojolal li Pabloe, la sokesbeik xa ox sjol li ermanoetik ta Judae. Jaʼ yuʼun xi albat mantal yuʼun moletik li jtakbole: «Oy chanvoʼ viniketik kuʼunkutik ti yakʼoj yeik stukike. Ikʼo batel xchiʼuk koʼol sakubtaso abaik kʼuchaʼal chal li Mantale xchiʼuk bainbo ti kʼu yepal chlaj yuʼunike, mi laje xuʼ xichʼ juxbel li sjolike. Vaʼun jech tsnaʼ skotolik ti mu jechuk ti kʼu yelan chaʼiik akʼoplale, chakʼik venta ti lek li atalelale xchiʼuk ti chachʼun li Mantal eke» (Ech 21:23, 24).
12 Li Pabloe xuʼ ox van laj yal ti maʼuk jaʼ te lik tal kʼop ta skoj li kʼusitik albate, yuʼun jaʼ ta skoj ti yakʼoj tajek ta yoʼontonik xchʼunbel Smantal Moises li judaetik ti jaʼik yajtsʼaklomtak Kristoe. Pe li stuke la stsak ta venta li kʼusi tsnop li yantike jaʼ noʼox venta mi muʼyuk bu tskontrain junuk beiltasel ta Vivliae. Xi xa onoʼox stsʼibaoje: «La jpas jba kʼuchaʼal ventainbilun yuʼun mantal ta stojolal li buchʼutik ventainbilik yuʼun mantale, akʼo mi muʼyuk bu sventainojun li mantale sventa ta jpas ta kanal li buchʼutik ventainbilik yuʼun mantale» (1Ko 9:20). Jaʼ yuʼun li vaʼ kʼakʼale, la skolta li moletik ta Jerusalene xchiʼuk kʼot kʼuchaʼal «li buchʼutik ventainbilik yuʼun mantale». Jaʼ jech laj yakʼbutik ta ilel ti skʼan jchʼunbetik li moletike xchiʼuk ti mu teuk xijvulvun sventa akʼo xichʼ pasel li kʼusi chkaltike (Evr 13:17).
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 22:16
Tabo ta naʼel sbi sventa xapok li amule: O: «Poko li amultake xchiʼuk tabo ta naʼel li sbie». Li kʼusi tspok jmultike maʼuk li voʼ kʼalal chkichʼtik voʼe, moʼoj, jaʼo kʼalal ta jtabetik ta naʼel li sbi Jesuse, jaʼ xkaltik, ti chkakʼ xchʼunel koʼontontik ta stojolale xchiʼuk ti chkakʼ ta jkuxlejaltik li kʼusi chale (Ech 10:43; Snt 2:14, 18).
14-20 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | ECHOS 23, 24
«Laj yichʼ tikʼbel smul ti jaʼ la tslikes vokolil xchiʼuk toybaile»
bt paj. 191 par. 5, 6
«¡Tsotsuk avoʼonton!»
5 Ta yorail noʼox laj yichʼ patbel yoʼonton, yuʼun li ta yokʼomale mas ta 40 judaetik «laj yakʼ yeik ti muʼyuk la bu chveʼik xchiʼuk ti muʼyuk la kʼusi chuchʼik jaʼ to la mi la [smilike]». Ti «jech la snop skʼopike» laj yakʼ ta ilel ti jpʼel ta yoʼonton tsmilike. Ta skoj ti jech laj yakʼ yeike, tsnopik ti oy kʼusi chopol chkʼot ta stojolalik mi muʼyuk kʼot ta pasel yuʼunike (Ech 23:12-15). Li kʼusi tskʼanike, ti lek laj yaʼiik li bankilal paleetik xchiʼuk li moletike, jaʼ ti akʼo yikʼik batel yan velta ta Sanedrin sventa oy to kʼusitik tsjakʼbeike, taje jaʼ la sventa snaʼik ti kʼu yelan ta melel li Pabloe. Pe li buchʼutik laj yakʼ yeike te tsnakʼ sbaik ta tiʼ be sventa tstsakik xchiʼuk tsmilik.
6 Pe li xjunichʼon jtakbole, ti mu jnaʼtik kʼusi sbie, kʼot ta xchikin li kʼusi snopoj tspasbeike, vaʼun bat yalbe li sjuntote, te une takat batel sventa xbat yalbe li bankilal yuʼun soltaroetik ti Klaudio Lisias bie (Ech 23:16-22). ¡Lek tsots yoʼonton li kereme! Ta melel, li Jeovae skʼanoj tajek li kerem tsebetik ti baʼyel chakʼ ta xkuxlejalik li Ajvalilal yuʼun Diose xchiʼuk ti tskʼanik ti lekuk oy li steklumale, ti maʼuk jaʼ tspasik li kʼusi tskʼan stukike.
bt paj. 192 par. 10
«¡Tsotsuk avoʼonton!»
10 Kʼalal te xa ox oy ta Cesarea li Pabloe, te «to [kom yoʼ] xchabiik li ta spasob mantal [yuʼun] ajvalil Erodese» (Ech 23:35). Kʼalal echʼ xa ox voʼob kʼakʼale te kʼot li Ananias ti jaʼ li mero bankilal palee, kʼot jtsop moletik xchiʼuk Tertulo (jun «jkʼopojel» o abogado yuʼun jtikʼ muliletik). Li Tertuloe lik skʼupil kʼopta li Feliks ta skoj li kʼusitik lek spasoj ta stojolal li judaetike, pe jaʼ ta skoj ti tskʼan noʼox tstoybe skʼoplale xchiʼuk ti lek x-ilate. Te une lik yal li sloʼile xchiʼuk xi laj yalbe skʼoplal li jtakbole: «Laj kakʼkutik venta ti tsokbe sjol krixchanoetik li vinik liʼe, xchiʼuk jaʼ tslikes ti tstoy sbaik ta stojolal ajvalil li judaetik ta spʼejel balumile xchiʼuk jaʼ jolil yuʼun li jvokʼ jnasaretal krixchanoetike. Jech xtok, la sokbe skʼoplal li temploe, jaʼ yuʼun la jtsakutik». Li yan judaetike «la stikʼ sbaik ek [...], yuʼun jamal chalik ti melel la li kʼusitik taje» (Ech 24:5, 6, 9). Ta melel, kʼalal chichʼ albel ti jaʼ la jbabe ta skontrainel ajvalil, ti jaʼ jolil yuʼunik jtsop krixchanoetik ti xibal sbaik xchiʼuk ti tsokesbe skʼoplal temploe jaʼ jun tsatsal mulil ti xuʼ xichʼ-o milele.
bt paj. 193, 194 par. 13, 14
«¡Tsotsuk avoʼonton!»
13 Taje jaʼ jun slekil kʼelobil kuʼuntik kʼalal mi laj kichʼtik ikʼel batel ta stojolal ajvaliletik ta skoj li xchʼunel koʼontontike, ti jecheʼ tstikʼik jmultik li jsaʼ kʼopetike xchiʼuk li buchʼutik skontrainojik ajvaliletike o li sviniktak jtsop krixchanoetik ti xibalik sbae. Kʼalal lik skʼopon ajvalil li Pabloe, muʼyuk bu ti yan xa sba ti kʼu yelan la skʼupil kʼoptae o ti kʼu yelan la tstoybe skʼoplal kʼuchaʼal la spas li Tertuloe. Akʼo mi jech, lek noʼox laj yakʼ ta ilel li stalelale xchiʼuk laj yichʼ ta mukʼ. Jech xtok, lek pʼij xchiʼuk melel ti kʼu yelan la spak skʼoplale. Laj yal ti muʼyuk bu ayik li ta nail chapanobbail li «judaetik ti likemik ta yosilal [Asia]» ti laj yalik ti tsokesbe la skʼoplal temploe, vaʼun laj yal ti oy sderecho ta stojolal ajvalil ti skʼelbe sat li jtikʼ muliletik sventa xaʼiik yantik li kʼusi chalik ta stojolale (Ech 24:18, 19).
14 Li kʼusi mas tsots skʼoplale jaʼ ti muʼyuk bu laj yikta sba ta yalbel skʼoplal li kʼusitik xchʼunoje. Tsots yoʼonton la xchaʼalbe skʼoplal ti xchʼunoj ta sventa li chaʼkuxesele, ti jaʼ te lik-o kʼop yuʼunik kʼalal laj yikʼik batel ta Sanedrine (Ech 23:6-10). ¿Kʼu yuʼun laj to yalbe skʼoplal taje? Yuʼun li kʼusi chalbe skʼoplale jaʼ ta stojolal li Jesuse xchiʼuk ti laj yichʼ chaʼkuxesele, taje jaʼ li kʼusi mu xchʼunik li yajkontratake (Ech 26:6-8, 22, 23). Jech ta melel, jaʼ te lik-o kʼop ta sventa li xchaʼkuxesel Kristoe.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 23:6
Jfariseoun: Junantik li buchʼutik te oyike xojtikinik li Pabloe (Ech 22:5). Kʼalal laj yal ti jfariseo stot li Pabloe, li jfariseoetik ti te oyik ta Sanedrine xuʼ van laj yaʼibeik smelolal ti koʼol toʼox srelijionike. Yuʼun snaʼojik ti xmuyubaj onoʼox tspas li yabtele, jaʼ yuʼun muʼyuk van la snopik ti tskʼan chloʼlavane. Li ta loʼil liʼe, xuʼ xkaltik ti jaʼ jfariseo li Pabloe. Li jsaduseoetike mu xchʼunik ti oy chaʼkuxesele, yan li Pablo xchiʼuk jfariseoetike xchʼunojik ti oye. Kʼalal laj yakʼ sba ta ojtikinel ta stojolal jfariseoetik li jtakbole jaʼ koltaat-o sventa xlik yal li kʼusi lek chaʼiike. Li kʼusi oy ta yoʼonton Pabloe jaʼ ti jechuk snopik ti kʼu yelan tsnop li stuke, lek onoʼox kʼusi kʼot ta pasel yuʼun (Ech 23:7-9). Ta tsʼakale, jaʼ jech laj yakʼ sba ta ojtikinel ta stojolal li ajvalil Agripa kʼalal la spak skʼoplale (Ech 26:5). Xchiʼuk laj yal yan velta ti bu likem tal stsʼunbal kʼalal la stsʼibabe batel skarta li yajtsʼaklomtak Kristo ta Filipose (Flp 3:5). Jech xtok, toj lek li kʼusi chal Echos 15:5 ta stojolal li yan yajtsʼaklomtak Kristo ti jaʼik toʼox jfariseoetik eke (kʼelo li bu chalbe mas smelolal li Echos 15:5).
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 15:5
Jlom li ta jvokʼ yuʼun jfariseoetik: Yaʼeluke, li jlom yajtsʼaklomtak Kristoe jaʼ chichʼik-o ojtikinel ta skoj ti jaʼ jfariseo stsʼunbalike (kʼelo li bu chalbe mas smelolal li Echos 23:6).
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 24:24
Drusila: Jaʼ mukil li ta yoxvoʼal stsebetak Erodes Agripa I, ti te chichʼ albel skʼoplal ta Echos 12:1. Vokʼ van ta sjabilal 38 xchiʼuk jaʼ xchiʼil ta vokʼel li Agripa II xchiʼuk li Berenisee. Li xchibal smalale jaʼ li ajvalil Felikse. Baʼyel nupun xchiʼuk li jsiria ajvalil Aziz ti likem ta Emesae, vaʼun te van ta sjabilal 54 kʼalal naka toʼox 16 sjabilale la xtuchʼ li snupunele, vaʼun nupun xchiʼuk li Felikse. Xuʼ van te laj yaʼi ek kʼalal la xchiʼin ta loʼil Feliks «ta sventa tukʼilal li Pabloe, li pajesejbaile xchiʼuk li chapanel ti poʼot xa ta xtale» (Ech 24:25). Kʼalal och ta xkʼexol Feliks li ajvalil Festoe, te tikʼil laj yikta komel ta chukel li Pabloe, yuʼun «tskʼan lek ch-ilat yuʼun judaetik li Felikse». Junantike chalik ti jaʼ la sventa lek x-ilat-o yuʼun li stsebal ajnil ti jaʼ juda antse (Ech 24:27).
21-27 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | ECHOS 25, 26
«Li Pabloe la skʼan chapanel yuʼun li Sesare xchiʼuk la xcholbe mantal li Erodes Agripae»
bt paj. 198 par. 6
«¡Akʼo xchapanun li Sesare!»
6 Ta skoj ti laj yaʼibe smelolal Pablo ti tskʼan lek ch-ilat yuʼun judaetik li Festo xchiʼuk ti xuʼ xichʼ milel-o ta skoje, laj yal ti oy sderecho kʼuchaʼal jromail vinike, vaʼun xi laj yale: «Liʼ oyun ta chapanobbail yuʼun Sesar ti bu skʼan xkichʼ chapanele. Jech kʼuchaʼal yakal chavakʼ venta eke, mi jsetʼuk kʼusi chopol jpasojbe li judaetike. [...] ¡Akʼo xchapanun li Sesare!». Stalel onoʼox ti mu xa stakʼ sutes li kʼusi chale. Jaʼ jech laj yakʼ ta aʼiel ek li ajvalile: «Ta stojolal Sesar chakʼan chapanel; jaʼ yuʼun ta stojolal Sesar chabat un chaʼa» (Ech 25:10-12). Kʼalal laj yal ti tskʼan chbat ta jun chapanobbail ti mas tsots skʼoplale, ti jech la spas li jtakbole laj yakʼ ta ilel li kʼusi xuʼ spas skotol li yajtsʼaklomtak Kristoe. Mi «maʼuc tspasic jech chac cʼu chaʼal chal li mantaletic» li ajvaliletike xchiʼuk ti tskontrainik li lekil aʼyejetike, li voʼotike ta jpakbetik skʼoplal kʼalal ta jtunestik li jderechotik oy kuʼuntik ta stojolal li ajvalile (Sl 94:20).
bt paj. 198-201 par. 10-16
«¡Akʼo xchapanun li Sesare!»
10 Li jtakbole laj yichʼ ta mukʼ xchiʼuk la stojbe ta vokol li ajvalil ta skoj ti xuʼ spak skʼoplale, ti laj yalbe ti xojtikin lek li kʼusitik nopem xaʼi tspasik xchiʼuk li kʼop likem yuʼun judaetike. Te une, lik yalbe skʼoplal li xkuxlejale: «Jech likuxi talel kʼuchaʼal jun jfariseo, jaʼunkutik jvokʼ ti tsots skʼoplal kilojkutik li jrelijionkutike» (Ech 26:5). Kʼalal te toʼox oy Pablo li ta chanob vun sventa relijion taje, smalaoj chvul ek li Mesiase. Ti jaʼ xa yajtsʼaklom Kristo li avie, jamal chal ti jaʼ skʼoplal Jesus li Buchʼu tʼujbil ti oy xa ta jayibuk siglo smalaojike. Li Pabloe laj yalbe srasonal ti kʼuchaʼal yakal chichʼ chapanele jaʼ ta skoj ti xchʼunoj chkʼot ta pasel li kʼusitik yaloj Dios ti laj yalbe li smoltotakik ta voʼnee xchiʼuk ti jaʼ jech xchʼunojik ek li buchʼutik stikʼojbeik smul Pabloe. Ta skoj li kʼusi laj yal Pabloe mas to tijbat-o yoʼonton snaʼel li Agripae.
11 Kʼalal yakal tsvules ta sjol Pablo ti kʼu yelan laj yilbajin li yajtsʼaklomtak Kristoe, xi laj yale: «Li voʼone jnopoj ox lek ti skʼan xikontrainvan ta jyalel ta sventa li sbi Jnasaretal Jesuse [...] ta skoj ti batsʼi ilinemun tajek ta stojolalike, bat ta mas ti kʼu yelan la jpase, yuʼun ay to kakʼbe svokolik li buchʼutik oyik ta namal lumetike» (Ech 26:9-11). Ep buchʼutik te chaʼiik ti muʼyuk ch-echʼ ta mas li kʼusi yakal chal li jtakbole (Gal 1:13, 23). Xuʼ van xi tsjakʼbe sba li Agripae: «¿Kʼu yuʼun van ti jel tajek li stalelale?».
12 Li stakʼobile te vinaj kʼalal xi laj yale: «Kʼalal jaʼo ta jpas li abtelal taje xchiʼuk kʼalal jaʼo yakal chibat ta Damasko ti kichʼoj tsots kabtel xchiʼuk ti oy kʼusi bat jpas yuʼun li bankilal paleetike, vaʼun ajvalil, te laj kil lus ta oʼlol kʼakʼal ta be ti xojobaj tajek yalel tal ta vinajel ta sjoylejal xchiʼuk ta sjoylejal li buchʼutik xchiʼinojikun batele, mas to tsots xojobal kʼuchaʼal li Kʼakʼale. Vaʼun laj kaʼi yechʼomal eil ti xi chalbun ta evreo kʼop kʼalal yalemunkutik xaʼox ta lume: ‹Saulo, Saulo, ¿kʼu yuʼun yakal chakontrainun? Yakal chavil avokol atuk kʼalal chalikvan ta tekʼel kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti tslikbe ta tekʼel li xvachʼ yajvale›. Pe xi laj kale: ‹¿Buchʼuot Kajval?›. Xi laj yal li Kajvaltike: ‹Voʼon Jesusun, voʼon ti yakal chakontrainune›» (Ech 26:12-15).
13 Kʼalal muʼyuk toʼox bu kʼotem ta pasel li kʼusi labal sba taje, li Pabloe «[chlikvan] ta tekʼel kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti tslikbe ta tekʼel li xvachʼ yajvale». Jaʼ xkaltik, jaʼ jech la spas sba kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti mu persauk slik ta tekʼel li xvachʼil ti tsʼubtsʼub sniʼ sventa tsbeiltasat-oe. Jech ta melel, laj yil svokol ta mantal ti la skontrain li kʼusi tskʼan yoʼonton Diose. Pe li ta sbelel Damaskoe te laj yakʼ sba ta ilel Jesus ta stojolal li vinik ti oy ta yoʼonton tspas li kʼusi leke, akʼo mi muʼyuk lek ti kʼu yelan beiltasbile, pe jelbat stalelal yuʼun li Jesuse (Jn 16:1, 2).
14 Jel tajek li stalelale. Xi laj yalbe li Agripae: «Muʼyuk bu la jtoy jba ta stojolal li kʼusi laj kil ti lik talel ta vinajele, ti kʼusie, jaʼ laj kalbeik baʼyel li buchʼutik te ta Damaskoe, laje ta Jerusalen, laje ta skotol yosilal Judea xchiʼuk ta stojolal jyanlumetik laj kal batel li aʼyej ti akʼo sutes yoʼontonike xchiʼuk ti akʼo sutikuk talel ta stojolal li Diose, ti akʼo yakʼ ta ilel ta yabtelik ti sutesoj xa yoʼontonike» (Ech 26:19, 20). Ta melel, jaʼ te lik spas talel abtelal li Pablo kʼalal kʼoponat ta oʼlol kʼakʼal yuʼun li Kristoe, jaʼ yuʼun oy xa ox sjayibal jabil yakal chchol mantal. ¿Kʼusitik lek kʼot ta pasel yuʼun? Ep buchʼutik la xchʼunik li kʼusi melele, laj yiktaik li mulivajele xchiʼuk li loʼlavaneje, vaʼun la saʼik li Diose. Jaʼ jech pasik ta lekil krixchanoetik xchiʼuk laj yakʼik ta ichʼel ta mukʼ li mantale xchiʼuk li kʼusitik tukʼe.
15 Pe li yajkontratake mi jaʼuk tstsakik ta venta li kʼusitik lek kʼotem ta pasele, jaʼ jech laj yakʼ ta aʼiel li Pablo kʼalal xi laj yale: «Taje jaʼ ta skoj ti la stsakikun ta templo li judaetike xchiʼuk ti tskʼan ox tsmilikune. Pe ta skoj ti la skoltaun Diose jech-o yakal chkal batel mantal ta bikʼit ta mukʼ» (Ech 26:21, 22).
16 Li yajtsʼaklomutik Kristoe skʼan onoʼox «[chapalukutik] skotol ora ta spakbel skʼoplal» li xchʼunel koʼontontike (1Pe 3:15). Mi persa skʼan xkaltik ta stojolal jchapanvanejetik o jpolitikoetik li kʼusitik jchʼunojtike, skʼan jchanbetik ti kʼu yelan la spas li jtakbol kʼalal la skʼopon Agripa xchiʼuk Festoe. Xuʼ van xkʼot ta yoʼonton kuʼuntik mi chkalbetik kʼu yelan sjeloj jkuxlejaltik li kʼusi jchanojtik ta Vivliae xchiʼuk ti kʼu yelan sjelojbe xkuxlejal li yantike.
bt paj. 202 par. 18
«¡Akʼo xchapanun li Sesare!»
18 Pe li Pabloe lek xchapanoj li kʼusi la stakʼbe li ajvalile: «Ajvalil Festo, voʼot ti lek ichʼbilot ta mukʼe, muʼyuk bu chlik jchuvaj, yuʼun melel li kʼusitik chkale xchiʼuk oy lek srasonal. Ta melel, li ajvalil ti lek jamal ta jkʼopone snaʼoj lek li kʼusitik taje [...]. Ajvalil Agripa, ¿mi achʼunoj li kʼusi laj yal J-alkʼopetike? Jnaʼoj ti achʼunoje». Xi la stakʼ li ajvalile: «Mu ta sjaliluk chavakʼbun jchʼun ti akʼo xipas ta yajtsʼaklom Kristo avuʼune» (Ech 26:25-28). Akʼo mi melel o mi mu meleluk li kʼusi laj yal li ajvalile, kʼot onoʼox ta yoʼonton li kʼusi albat yuʼun Pabloe.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 26:14
Chalikvan ta tekʼel kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti tslikbe ta tekʼel li xvachʼ yajvale: Li vachʼ taje tsʼubtsʼub sniʼ sventa chanav yuʼun li vakax o yan chonbolome (Jue 3:31). Te likem tal ta vunetik ta griego li jaypʼel kʼop liʼe: «Chalikvan ta tekʼel kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti tslikbe ta tekʼel li xvachʼ yajvale». Taje jaʼ chalbe skʼoplal li vokol chil li jkot tot vakax kʼalal tslik ta tekʼel li vachʼ ti tsʼubtsʼub sniʼ sventa tspoj-o sbae. Kʼalal skʼan toʼox xkʼot ta yajtsʼaklom Kristo li Sauloe, jaʼ jech yakal tspas kʼuchaʼal taje, yuʼun xuʼ ox chil ep tsatsal vokolil ta skoj ti yakal chilbajin li yajchankʼoptak Kristo ti chkoltaatik yuʼun Jeovae (koʼoltaso xchiʼuk Echos 5:38, 39; 1 Timoteo 1:13, 14). Li ta Eclesiastés 12:11, chal ti xkoʼolaj kʼusi tsʼubtsʼub sniʼ li tojobtasel chakʼ li buchʼutik pʼijike, yuʼun tstijbe yoʼonton li krixchanoetik sventa spasik li kʼusi leke.
bi7-TZO Glosario sventa li jujupʼel kʼop ta Vivliae
Vachʼ: Jaʼ jtos kʼusi lek nat ti lek tsʼubtsʼub pasbil sniʼ ta takʼine, taje jaʼ tstunesik li buchʼutik ch-abtejik ta rancho sventa tstij-o batel li xchonbolomike. Li vachʼ taje xkoʼolaj ta spʼijil kʼopojel jun krixchano ti tstijbe yoʼonton sventa xchikintabat lek li pʼijil tojobtasel chakʼe. «Kʼalal chalikvan ta tekʼel kʼuchaʼal jkot j-abtelvakax ti tslikbe ta tekʼel li xvachʼ [yajval]», xie, jaʼ skʼoplal jkot simaron vakax ti tstsʼikbe xkʼuxul li tsʼubtsʼub vachʼe, vaʼun jaʼ noʼox tsaʼ svokol stuk ti jech tspase (Ech 26:14; Jue 3:31).
Jkoltatik yantik sventa xchʼunik li lekil aʼyej ta sventa li Ajvalilale
14 Li Pabloe snaʼoj ti juda vinik li Agripae, akʼo mi jaʼ noʼox jech tskuy sba. Li Pabloe jaʼ laj yal li kʼusi xojtikin ta stojolal judaetik li ajvalile, vaʼun laj yalbe smelolal ti kʼalal chchol mantale «maʼuk ti yan-o kʼusi [chal] batele, jaʼ noʼox [chal] li kʼusitik laj yal J-alkʼopetik xchiʼuk li kʼusi laj yal Moises ti chkʼot onoʼox ta [pasel]» ta sventa li slajel xchiʼuk xchaʼkuxesel Mesiase (Ech 26:22, 23). Vaʼun xi jamal la sjakʼbee: «Ajvalil Agripa, ¿mi achʼunoj li kʼusi laj yal J-alkʼopetike?». Oy kʼusi lek skʼan snop li Agripae. Mi laj yal ti mu xchʼun li kʼusi yaloj j-alkʼopetike, mu xa xchʼunbat li kʼusitik xchʼunoj kʼuchaʼal li judaetike. Pe mi koʼol kʼusi tsnop xchiʼuk li jtakbole, chakʼik venta skotol krixchanoetik ti koʼol kʼusi tsnopike xchiʼuk xuʼ van chlik yichʼ albel skʼoplal ti jaʼ yajtsʼaklom Kristo eke. Li Pabloe toj pʼij ti kʼu yelan la stakʼbe sba stuk li kʼusi la sjakʼe, yuʼun xi laj yale: «Jnaʼoj ti achʼunoje». ¿Kʼusi ta sjunul yoʼonton la stakʼ li Agripae? «Mu ta sjaliluk chavakʼbun jchʼun ti akʼo xipas ta yajtsʼaklom Kristo avuʼune» (Ech 26:27, 28). Akʼo mi muʼyuk xkʼot ta yajtsʼaklom Kristo li ajvalile, pe yaʼeluke kʼot onoʼox ta yoʼonton li kʼusi laj yal Pabloe (Evr 4:12).
28 YUʼUN ENERO- 3 YUʼUN FEVRERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | ECHOS 27, 28
«Chbat ta Roma li Pabloe»
bt paj. 208 par. 15
«Muʼyuk buchʼu chcham junukal avuʼunik»
15 Li Pabloe xuʼ van yalojbe xa onoʼox li buchʼutik te tikʼajtik ta varko ta sventa «li spatobil oʼontonal albilik onoʼox chkʼot ta pasel yuʼun [Diose]» (Ech 26:6; Kol 1:5). Pe kʼalal laj yichʼ ilel ti ta onoʼox xbutʼij ta nab li varkoe, laj yalbe lek srasonal sventa spat-o yoʼontonik ta jun kolebal ti jutuk xa skʼan xilike: «Li ta akʼobal naxe, li [Diose] [...] la stak talel jun yaj-anjel xchiʼuk xi laj yale: ‹Mu me xaxiʼ Pablo, yuʼun persa onoʼox chbat avaʼan aba ta stojolal Sesar, xchiʼuk ¡kʼelo avil!, li Diose tskolta skotol li buchʼutik te achiʼuk ta varkoe›. Jaʼ yuʼun viniketik, kuxetuk avoʼontonik, yuʼun jchʼunojbe Dios ti jaʼ jech tajek chkʼot ta pasel jech kʼuchaʼal laj kichʼ albele. Pe jaʼ noʼoxe persa te matsʼal chkʼot li jvarkotik ta jun lum joyol ta nabe» (Ech 27:23-26).
bt paj. 209 par. 18
«Muʼyuk buchʼu chcham junukal avuʼunik»
18 Te butʼij ta nopol Malta, jun lum ti joyol ta nab ta sur yuʼun Siciliae (kʼelo li rekuadro ta pajina 209 «¿Cuál isla corresponde a Malta?»). Akʼo mi yan-o skʼopik li jnaklejetike, solel «ep tajek laj yakʼik ta ilel slekil yoʼontonik» ta stojolal li buchʼutik te tikʼajtik batel ta varko ti tʼuxulik xchiʼuk ti xtʼeltʼunik ta sike (Ech 28:2). Jech xtok, la stsanik kʼokʼ ti maʼuk noʼox tun-o sventa xkʼatinik ta skoj ti sik xchiʼuk chakʼ voʼe, yuʼun tun-o xtok sventa skʼelik jun skʼelobil juʼelal.
bt paj. 210 par. 21
«Muʼyuk buchʼu chcham junukal avuʼunik»
21 Li ta jteklum taje te nakal jun jkʼulej vinik ti Publio sbie, xuʼ van jaʼ li j-abtel yuʼun jromaetik ti mas tsots skʼoplal li ta Maltae. Li Lukase laj yal ti jaʼ «li vinik mas tsots skʼoplal li ta lum joyol ta nabe», ti jaʼ xa onoʼox jech chvinaj chib velta ti bu tsakbil sbiik li ta lum taje. Akʼo mi ip stot li Publioe, pe laj yakʼ sna sventa te xvayik oxib kʼakʼal li Pablo xchiʼuk xchiʼiltake. Jech xtok, li buchʼu la stsʼiba li kʼusi kʼot ta pasele lek xchapet laj yal li kʼusi ip chaʼie: «Te puchʼul ta tem [...], yuʼun ip ta kʼokʼ xchiʼuk tsakbil ta simnakʼal» o tsakbil ta chʼichʼ. Li jtakbole la spas orasion, la skajan skʼob ta sba li jchamele, vaʼun la xpoxta. Kʼalal la spas li skʼelobil taje, chʼayal to kʼot yoʼontonik li buchʼutik te nakajtike, jaʼ yuʼun laj yikʼbeik batel mas jchameletik sventa xpoxtaan xchiʼuk laj yichʼbeik batel smotonik sventa oyuk yuʼunik li kʼusitik chtun yuʼun li yajtsʼaklomtak Kristoe (Ech 28:7-10).
bt paj. 213 par. 10
«Lek tsʼakal lik yalbe skʼoplal»
10 Xi to chal batel li buchʼu la stsʼibae: «Kʼalal li-ochkutik ta Romae, jaʼ xa noʼox chabiat [ta jpʼej na] yuʼun jun soltaro ti bu chvay li Pabloe» (Ech 28:16). Ti jech muʼyuk xa bu toj tsots chichʼ chabiel li jun jchukele persa skʼan chukul ta kadena xchiʼuk junuk jchabivanej. Akʼo mi jech, mi jlikuk kadena xuʼ xmakbat ye li Pablo ti tsots yoʼonton chalbe batel skʼoplal li Ajvalilale. Jech oxal chaʼa, kʼalal echʼ xa ox oxib kʼakʼal sventa chkux yoʼontone, la stak ta ikʼel li buchʼutik lek ojtikinbilik yuʼun judaetik sventa chakʼ sba ta ojtikinele xchiʼuk ti xcholbe mantale.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 27:9
Li spasel ayuno ta Skʼakʼalil chʼayob mulile: O: «Li ayuno ta otonyoe» (literal «li ayuno»). Li pʼel kʼop ta griego ti jelubtasbil kʼuchaʼal «li ayuno» xie, jaʼ chalbe skʼoplal li jun noʼox ayuno ti chal li Smantal Moisese, jaʼ xkaltik, li ayuno ta Skʼakʼalil chʼayob mulil jujun jabile, ti xi sbi xtoke: Yom Kipur (ta evreo yohm hakkippurím, «skʼakʼalil xpixobiltak») (Le 16:29-31; 23:26-32; Nú 29:7). Li chaʼpʼel kʼop ti yiktael ixim xie, ti chichʼ tunesel sventa li Skʼakʼalil chʼayob mulile, chalbe skʼoplal jayibuk matanal ti te skʼoplal li ayunoe (Le 16:29). Kʼalal chal «li ayuno» ta Echos 27:9, chakʼ ta ilel ti jaʼ jtos matanal tsots skʼoplal ta Skʼakʼalil chʼayob mulil li ayunoe, ti chichʼ pasel ta slajebaltik septiembre o ta slikebaltik oktuvre.
nwtsty li bu chalbe mas smelolal li Ech 28:11
Xnichʼnab Seus: Jech kʼuchaʼal chal li jecheʼ loʼil yuʼun Grecia xchiʼuk Romae, li «Xnichʼnab Seus» (ta griego Dióskouroi) jaʼ Cástor xchiʼuk Pólux ti jaʼ li xvachtak Seus (Jupiter) xchiʼuk Leda ti jaʼ li meʼ ajvalil ta Espartae. Chalike jaʼ la jchabivanej yuʼunik li buchʼutik chanavik ta varkoe xchiʼuk ti xuʼ la xkoltaatik kʼalal tsnuptanik vokol ta nabe. Li kʼusi chichʼ alel ta sventa li lokʼol ta sjol varkoe chakʼ ta aʼiel ti laj yil ta sat stuk li buchʼu la stsʼiba li loʼil ta Vivliae.