Ti bu laj yichʼ lokʼesel li stakʼobiltak li ta Jkuxlejaltik xchiʼuk Kabteltik sventa Dios, programa xchiʼuk bu chijtsʼibaj
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JOB 32, 33
Xuʼ xakolta li buchʼu tsvul yoʼontone
it-1˗S paj. 796 par. 10
Eliu
Li Eliue mu snaʼ xtʼujvan xchiʼuk muʼyuk buchʼu la xchopol kʼopta, snaʼoj ti ta achʼel noʼox pasbil jech kʼuchaʼal li Jobe xchiʼuk ti jaʼ Jpasvanej yuʼunik li Jeovae. Muʼyuk oy ta yoʼonton ti chopoluk xaʼi sba li Jobe, yuʼun la skʼopon kʼuchaʼal yamigo xchiʼuk la skʼopon ta sbi. Taje mu jechuk la spasik li Elifas, Bildad xchiʼuk Sofare (Job 32:21, 22; 33:1, 6).
¿Mi jech chkiltik kʼuchaʼal chil Jeova li buchʼutik kʼun yoʼontonike?
8 Xuʼ van mas xkaʼibetik smelolal mi ta jvules ta joltik ti epal ermanoetike kʼunibem yoʼontonik ta skoj ti ip chaʼiike, ti ipik ta at˗oʼonton o ta skoj ti stuk chtunik ta stojolal Jeova li ta snaike. Oy van jun kʼakʼal ti jech xuʼ chkʼot ta pasel ta jtojolaltik eke. Kʼalal skʼan toʼox x-ochik ta Albil Balumile, li Jeovae la svulesbe ta sjol j˗israeletik —ti buchʼutik jaʼik toʼox meʼon xchiʼuk toj kʼunik toʼox ta Egiptoe— ti skʼan la mu spas «ta tsots [yoʼontonik] ta stojol» yermanotakik kʼalal chilik ti oy svokolike. Li kʼusi tskʼane jaʼ ti skoltaik li buchʼutik abol sbaike xchiʼuk li buchʼutik kʼun yoʼontonike (Dt 15:7, 11; Le 25:35-38).
9 Mu jchopol kʼoptatik li buchʼutik chil svokolike xchiʼuk mu chopol kʼusi jnoptik ta stojolalik, moʼoj, jaʼ mas lek ti jtsatsubtastik ta mantale (Job 33:6, 7; Mt 7:1). Jkʼelbetik jun skʼelobil. Kʼalal chkʼot ta ospital jun krixchano ta skoj ti tsʼuj ta smotoe, ¿mi jaʼ van tsaʼik baʼyel buchʼu ta smul li kʼusi kʼot ta pasel li doktoretike? Moʼoj ta melel. Yuʼun jaʼ baʼyel chakʼ ta yoʼontonik xpoxtael li krixchanoe. Jaʼ jech ek, mi oy jun ermano ti kʼunibem ta mantal ta skoj ti oy svokoltake, li kʼusi mas tsots skʼoplal chkaʼitike jaʼ ti jkoltatik ta mantale (kʼelo 1 Tesalonisenses 5:14).
10 Mi ta jnopbetik skʼoplal ti kʼu yelan oyik li kermanotaktike, xuʼ van mu masuk chopoluk chkiltik ti kʼun yoʼontonike. Jech kʼuchaʼal liʼe, junantik ermanaetik ti ep xa jabil chtunik ta stojolal Jeova ti chil svokolik ta skoj ti kontrainbilik yuʼun li yutsʼ yalalike xuʼ van kʼunik ta mantal yilel, pe ¿mi mu jechuk ti chakʼik ta ilel ti tsots xchʼunel yoʼontonik xchiʼuk ti tsots yipalike? O kʼalal chkiltik jun meʼil ti stuk chkʼot ta tsobajel xchiʼuk yalabtake, ¿mi mu labaluk sba chkiltik li xchʼunel yoʼonton xchiʼuk ti jpʼel yoʼonton chtun ta stojolal li Jeovae? Xchiʼuk ¿kʼusi van xuʼ xkaltik ta stojolal li chex kerem tsebetik ti te oyik-o ta mantal akʼo mi chichʼik sujel xchiʼuk xchiʼiltakik ta chanune? Mi ta jnopbetik skʼoplal skotol li kʼusitik tspasik li kermanotik sventa chtunik ta stojolal Jeovae, chkʼot ta nopel kuʼuntik ti akʼo mi kʼunik yileluk, xuʼ «jcʼulej chcʼotic ta sventa xchʼunojel yoʼntonic» (Snt 2:5).
¿Bakʼin skʼan xijkʼopoj?
17 Li xchanvoʼal buchʼu ay svulaʼan Jobe jaʼ li Eliu ti jaʼ yutsʼ yalal Abraane. Ta skoj ti la xchikinta lek Eliu li kʼusi chalbe sbaike, ta slekil yoʼonton la stojobtas Job ti jaʼ koltaat-o yoʼ lekuk kʼusi snope (Job 33:1, 6, 17). Maʼuk tskʼan Eliu ti ichʼbiluk xa ta mukʼ xkome mi jaʼuk li yantike, li kʼusi oy ta yoʼontone jaʼ ti jaʼuk xichʼ ichʼel ta mukʼ li Jeovae (Job 32:21, 22; 37:23, 24). Taje chakʼ kiltik ti oy yorail tsʼijil chijkom xchiʼuk ti skʼan jchikintatik lek li kʼusi chichʼ alele (Snt 1:19). Teuk ta joltik xtok ti kʼalal oy buchʼu ta jtojobtastike, ta jkʼantik ti jaʼuk xichʼ ichʼel ta mukʼ li Jeovae, maʼuk li voʼotike.
18 Mi ta jkʼeltik lek bakʼin xchiʼuk kʼu yelan chijkʼopoj jech kʼuchaʼal chal Vivliae, chkakʼbetik yil Jeova ti ta jtojbetik ta vokol ti yakʼoj ketik sventa xijkʼopoje. Xi laj yal li ajvalil Salomone: «Kʼalal oy kʼusi lek chichʼ alel ta yorail noʼoxe, xkoʼolaj kʼuchaʼal slokʼol mantsanaetik ta oro ti te lokʼtabil ta lechlech plato ti pasbil ta platae» (Pr 25:11). Mi ta jchikintatik lek li kʼusi chalbutik yantik xchiʼuk mi ta jnoptik lek li kʼusi chkaltike, xkoʼolaj me kʼuchaʼal slokʼol mantsanaetik pasbil ta oro li jkʼopojeltike, toj kʼupil sba xchiʼuk toj ep sbalil. Mu ventauk mi toj echʼem xijkʼopoj o mi xijtsʼijet noʼox, xuʼ jpatbetik yoʼonton yantik xchiʼuk ta jmuyubtabetik yoʼonton Jeova mi jech ta jpastike (Pr 23:15; Ef 4:29). Vaʼun, jaʼ jech ta jtojbetik ta vokol li Jeovae.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
Nopajan-o me ta stojolal Jeova
10 Jech xtok, mu chopoluk kʼalal ta jkʼantik ti lek xvinaj li jpat jxokontike. Akʼo mi jech, mu me stakʼ ti kʼusuk xa noʼox jpastik ta skoj ti mu jkʼantik xvinaj ti mol meʼelutik xae, yuʼun kʼalal mol meʼelutik xae, chakʼ ta ilel ti jnaʼtik xa xijrasonaje, ti xichʼutik ta mukʼ li yantike xchiʼuk ti ch˗ayan jkʼupil talelaltike. Jech kʼuchaʼal liʼe, li Vivliae chal ti «bochʼo tucʼ yoʼntone jal chcuxi; cʼalal sac xa sjol yuʼun smalubele jaʼ scorona cʼotem» (Pr 16:31). Jaʼ jech chilutik li Jeovae, jaʼ yuʼun skʼan jechuk xkil jbatik ek (kʼelo 1 Pedro 3:3, 4). ¿Mi lek van ti xkichʼtik operasion o jlajestik poxiletik ti xibal sba sventa kʼupil noʼox xijvinaje? «Yuʼun li xcuxetel coʼntontic chacʼ Mucʼul Diose» jaʼ chakʼ ti alakʼuk sba ta kʼelel li kʼusi oy ta koʼontontike, mu ventauk jayib jabilaltik xchiʼuk ti kʼuyelan xvinaj li jpat jxokontike (Ne 8:10). Jaʼ noʼox ta achʼ balumil ti bu muʼyuk xa chij˗ipajutike xchiʼuk ti lek xa xijvinaj jech kʼuchaʼal li kerem tsebetike (Job 33:25; Is 33:24). Li avie, li pʼijilale xchiʼuk li xchʼunel oʼontonale jaʼ tskoltautik sventa xijnopajutik ta stojolal Jeova ti bu kʼalal xuʼ kuʼuntike (1Ti 4:8).
8-14 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JOB 34, 35
¿Mi muʼyuk stukʼil chavil li kuxlejale?
¿Kʼu yelan li Diose?
Li Diose jaʼ onoʼox tspas li kʼusi tukʼe xchiʼuk muʼyuk ta jnoptik ti tspas kʼusi chopole (Job 34:10). Yuʼun tukʼ onoʼox chchapanvan jech kʼuchaʼal laj yal li jtsʼibajom yuʼun salmoe, yuʼun xi laj yale: «Tucʼ chachapan scotol li cristianoetique» (Sl 67:4). Ta skoj ti yiloj li kʼusi oy ta koʼontontike, mu stakʼ loʼlael ta sventa li kʼusi chil ta jpat jxokontike, yuʼun snaʼoj li kʼusi mu meleluke xchiʼuk tukʼ chchapanvan (1Sa 16:7). Jech xtok, li Diose skʼeloj ti muʼyuk tukʼilal liʼ ta balumile xchiʼuk li manbail ta takʼine, jaʼ yuʼun jamal chal ti jutuk xa skʼan «xichʼic nutsel loqʼuel» li chopol krixchanoetike (Pr 2:22).
¿Kʼusitik chlaj skʼoplal kʼalal mi tal li Ajvalilal yuʼun Diose?
5 ¿Kʼusi tspas li Jeovae? Li avie xi ch˗albatik yuʼun Jeova li chopol krixchanoetike: «Comtsanic li be atamojique» (Is 55:7). Akʼo mi jutuk xa tajek skʼan sventa xichʼ lajesel li chopol balumil liʼe, li krixchanoetike muʼyuk to yichʼojik chapanel. Pe kʼalal mi lik li mukʼta tsatsal vokolile, ¿kʼusi van chkʼot ta stojolalik li buchʼutik mu skʼan sutes yoʼontonik xchiʼuk ti lek chilik li chopol balumile? Li Diose yaloj ta jamal ti tstupʼbe skʼoplalik liʼ ta Balumile (kʼelo Salmo 37:10). Li avie oy epal krixchanoetik ti lek xa chanemik ta snakʼel li kʼusi chopol tspasike xchiʼuk nopem xa xaʼiik ti muʼyuk kʼusi chichʼik albele (Job 21:7, 9). Pe xi tsvules ta joltik li Vivliae: «Li Diose yiloj scotol cʼusi tspas li cristianoetique; sqʼueloj scotol li jujujet yacan chanovique. Muʼyuc bu ta tael batsʼi icʼ osil ti mu xa xvinaj, ti xuʼ te tsnacʼ sbaic li bochʼotic chopol cʼusi tspasique» (Job 34:21, 22). Jech oxal, mu buchʼu xuʼ snakʼ sba ta stojolal li Diose. Chil skotol li kʼusitik tspasik li chopol krixchanoetike. Jaʼ yuʼun, lajemik xa ox me skotolik kʼalal mi echʼ li Armajedone. Mi jsetʼuk xa bu chkilbetik satik yan velta (Sl 37:12-15).
Mu me kʼusi smak avok sventa xatsʼakli li Jesuse
19 ¿Mi jech van chkʼot ta pasel li avie? Jech. Ep krixchanoetik chopol chilutik ti muʼyuk ta jtikʼ jbatik ta politikae, tsnopik ti skʼan la jpastik votare. Pe mi jech la jpastike, pʼajbil chaʼi sba li Jeovae (1Sa 8:4-7). Xuʼ van tsnopik ti skʼan jvaʼantik eskuelaetik, ospitaletik o yan kʼusitik sventa xijkoltavane. Tsmak yokik ti jaʼ kakʼoj ta koʼontontik li cholmantale, maʼuk ti kʼuxi xuʼ jchapantik li vokoliletike.
20 ¿Kʼusi xuʼ jpastik sventa mu xmak koktike? (Kʼelo Mateo 7:21-23). Teuk me ta ajol ti jaʼ mas tsots skʼoplal li kʼusi laj yakʼ jbaintik spasel li Jesuse (Mt 28:19, 20). Mu me jaʼuk xavakʼ ti smakot li politika o li xchapanel vokoliletike. Oy onoʼox ta koʼontontik skoltael li krixchanoetike, pe jnaʼojtik ti jaʼ mas tstabeik sbalil mi laj kakʼbetik yojtikinik li Ajvalilal yuʼun Diose xchiʼuk ti lekuk xil sbaik xchiʼuk Jeovae.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
Ta yutsiluk koʼonton jmuyubtatik li Jeovae
3 Kʼalal jaʼo te chloʼilajik xchiʼuk Job li oxib viniketik taje, oy jun kerem ti te yabinoj eke, Eliú sbi. Kʼalal laj yoʼontonik ta loʼile, li Eliue xi laj yalbe li Jobe: «Me tucʼ cʼusi chapase, maʼuc oy cʼusi lec tsta avuʼun noxtoc; maʼuc tsta slequilal avuʼun li Diose» (Job 35:7). ¿Mi jaʼ van la skʼan laj yal Eliú ti muʼyuk sbalil ti kakʼojbetik yipal chijtun ta stojolal li Jeovae? Moʼoj. Yuʼun li Jeovae muʼyuk la stukʼibtas jech kʼuchaʼal li oxib viniketike. Li kʼusi la skʼan laj yal Eliue jaʼ ti mu jaʼuk to lek tspas yabtel Jeova mi chkichʼtik ta mukʼe. Ta melel, muʼyuk onoʼox kʼusi chtun yuʼun ta jtojolaltik. Kʼusiuk ti jpastike, maʼuk xa tspas-o ta jkʼulej o maʼuk xa mas tstsatsub-o kuʼuntik. Maʼuk noʼox, yuʼun skotol li jtalelaltik xchiʼuk li kʼusitik xijtojob spasele jaʼ yakʼojbutik li Diose xchiʼuk jaʼ tskʼel ti kʼu yelan ta jtunestike.
15-21 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JOB 36, 37
Chkʼot ta pasel li kʼusi yaloj Dios ta sventa li kuxlejal sbatel osile
¿Mi stakʼ van xkojtikintik li Diose?
TE OY-O SBATEL OSIL. Li Vivliae chal ti ‹sbatel osil te oy-o› li Diose (Sl 90:2). Jaʼ xkaltik ti muʼyuk slikebe xchiʼuk spajebe, te oy-o sbatel osil. Ta sba jsatike, «li Diose toj echʼem smucʼul, [...] mu xlaj cotquintic; mu xuʼ ta jnaʼbetic sjabilal noxtoc» (Job 36:26).
Kʼuxi ta jtabetik sbalil. Mi laj kojtikintik lek li Diose yaloj ti chakʼbutik kuxlejal sbatel osile (Jn 17:3). Pe mi muʼyuk chkuxi sbatel osil li stuke, ¿mi oy van sbalil jechuk li kʼusi laj yal taje? Taje jaʼ noʼox xuʼ xkʼot ta spasel yuʼun «li Ajvalil ti oy-o sbatel osile» (1Ti 1:17).
Jtojbetik ta vokol Jeova li kʼusitik yakʼojbutike
6 Ta skoj ti lek tajek kʼu snamlej oy li kʼakʼal xchiʼuk li jbalumiltike, xuʼ spas ta yelo li voʼe, xuʼ tsʼanal noʼox o xuʼ spas ta job osil. Ti masuk nopol oy li kʼakʼale, ch˗ul skotol li voʼe, tʼajemik noʼox li osile xchiʼuk chchikʼvan tajek li jbalumiltike. Pe ti masuk nom jutuke tspas ta yelo skotol li voʼe, vaʼun tspas ta yelo spʼejel li balumile. Ta skoj ti lek bu la spʼejan jbalumiltik li Jeovae, xyal xmuy noʼox li voʼe xchiʼuk jaʼ kuxulutik-o yuʼun. ¿Kʼu yuʼun ti xyal xmuy noʼox li voʼe? Yuʼun li kʼakʼale chkʼixna li voʼ ta nabetike xchiʼuk li ta sba balumile, vaʼun tspas ta toketik li sjobe. Ta jujun jabile, ta smiyonal noʼox litro voʼ tspas ta job osil ta skoj li xkʼixnal kʼakʼale. Te chkom lajunebuk kʼakʼal ta vinajel li voʼ taje, vaʼun chyal talel yan velta xchiʼuk te chkʼot ta nabetik o ta yan xa bu chkʼot. Jech-o xyal xmuy li voʼe. ¿Kʼu yuʼun jech la spas li Jeovae? Jaʼ sventa oyuk-o voʼ li ta balumile. Taje chakʼ ta ilel ti toj pʼij xchiʼuk ti oy sjuʼele (Job 36:27, 28; Ekl 1:7).
Tsotsuk-o me li spatobil koʼontontike
16 Ti jpatoj koʼontontik ti xuʼ xijkuxi sbatel osile jaʼ jun mukʼta matanal yakʼojbutik Jeova. Oy xa ta koʼontontik ti xkiltik li kʼusi kʼupil sba jmalaojtike, yuʼun jnaʼojtik ti ta onoʼox xkʼot ta pasele. Li spatobil oʼontonale xkoʼolaj kʼuchaʼal jun ankla, yuʼun tskoltautik sventa stsal kuʼuntik li prevaetike, li kontrainele o ti xkichʼtik milele. Xkoʼolaj xtok kʼuchaʼal smak jolil ti chchabi li jnopbentike xchiʼuk tskoltautik sventa jpʼajtik li kʼusi chopole xchiʼuk ti jaʼuk-o xkakʼ ta koʼontontik li kʼusi leke. Li spatobil oʼontonal chakʼbutik Vivliae tsnopajesutik mas ta stojolal Dios xchiʼuk jaʼ te chakʼ ta ilel ti skʼanojutik tajeke. Ta me jtabetik sbalil mi jech-o tsots li spatobil koʼontontike.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-1˗S paj. 519 par. 2
Spukel batel aʼyej
Li ta voʼnee, jeltos ti kʼu yelan chalbe sbaik li aʼyejetike. Li aʼyejetik ti bu nakalik xchiʼuk li ta namakil lume jaʼ noʼox te chaʼiik kʼalal chloʼilajike (2Sa 3:17, 19; Job 37:20). Li buchʼutik chlikik tal ta yantik lume te chal sloʼilik kʼalal chpajik ta junuk jteklume o kʼalal oy bu chpajik sventa saʼ sveʼelik, yaʼalik o yan kʼusitik chtun yuʼunike. Ta skoj ti te chjelavik ta Palestina li jxanviletik ti chlikik talel Asia, África xchiʼuk Europae, mas anil ta xaʼiik li kʼusitik chkʼot ta pasel li ta namal lumetike. Jaʼ yuʼun, li aʼyejetik te ta slumalik xchiʼuk li ta yantik lumetike te chaʼiik li ta chʼivite.
22-28 YUʼUN ENERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JOB 38, 39
¿Mi chachʼakbe yorail skʼelel li kʼusitik pasbile?
¿Mi ta sjunul koʼontontik ta jmalatik li kʼusi tspas Jeovae?
7 Li Vivliae chal ti kʼalal la spas balumil li Jeovae, «laj yakʼbe spʼisol» xchiʼuk la xchotanbe «li snaklebe» (Job 38:5, 6). Jech xtok, la xchʼakbe yorail sventa snopbe skʼoplal li kʼusitik la spase (Je 1:10, 12). ¿Mi xnop xa noʼox kuʼuntik kʼu yelan laj yaʼi sbaik li anjeletik kʼalal te skʼelojik li kʼusitik tspas Jeovae? Xkuxet van tajek yoʼontonik, yuʼun «lik avanikuk ta muyubajel» (Job 38:7). ¿Kʼusi chakʼ jchantik taje? Jaʼ ti ta smilal xa noʼox jabil meltsaj-o yuʼun Jeova li balumile, li kʼanaletike xchiʼuk li chonbolometike. Vaʼun, kʼalal la skʼel skotol li kʼusitik la spase, «lek tajek laj yil» (Je 1:31).
Li chaʼkuxesele oy kʼusi chakʼ kiltik ta stojolal Jeova
2 Li Jeovae jaʼ baʼyel la spas li Xnichʼone. Laje, jaʼ xa «ta stojolal ti laj yichʼ pasel skotol» li kʼusitik oye, ti te tsakal skʼoplal li epal anjeletike (Kol 1:16). Li Jesuse xmuyubaj tajek ti jmoj abtejik xchiʼuk li Stote (Pr 8:30). Jaʼ jech laj yaʼi sbaik ek li anjeletike, yuʼun laj yil ta sat stukik kʼu yelan la spas vinajel balumil li Jeova xchiʼuk li bankilal j-abtel yuʼune, li Jesuse. ¿Kʼusi la spas li anjeletike? Xi chal li Vivliae: «Lik avanikuk ta muyubajel skotol li anjeletike». Jech-o la spasik jujukoj kʼalal oy kʼusi la spas li Jeovae, mas to kʼalal la spas li krixchanoetike (Job 38:7; Pr 8:31). Skotol li kʼusitik spasojan Diose chakʼ ta ilel ti snaʼ xkʼanvane xchiʼuk ti toj pʼije (Sl 104:24; Ro 1:20).
Chkojtikintik mas Jeova kʼalal ta jkʼelbetik li spasbentake
8 Xuʼ jpat koʼontontik ta stojolal li Jeovae. Li Jeovae la skolta Job sventa masuk to stsatsub li xchʼunel yoʼontone (Job 32:2; 40:6-8). Kʼalal loʼilaj xchiʼuk li Jobe, ep laj yalbe skʼoplal li spasbentake jech kʼuchaʼal li kʼanaletike, li toke xchiʼuk li saksevule. Jech xtok, laj yalbe skʼoplal li chonbolometike jech kʼuchaʼal li teʼtikal tot vakaxe xchiʼuk li kaʼe (Job 38:32-35; 39:9, 19, 20). Skotol li kʼusi akʼbat yil Jobe maʼuk noʼox koltaat sventa xakʼ venta ti toj echʼem sjuʼel li Diose, yuʼun te laj yakʼ venta xtok ti kʼanvaneme xchiʼuk ti toj echʼem spʼijile. Kʼalal jech loʼilajike, mas to la spat yoʼonton ta stojolal Jeova (Job 42:1-6). Kʼalal ta jkʼelbetik skʼoplal li spasbentake, jaʼ tsvules ta joltik ti toj echʼ xa noʼox pʼij li Jeovae xchiʼuk ti oy sjuʼel ti mu xijkoʼolaj xchiʼuke. Jech xtok, xuʼ slajesbe skʼoplal ta j-echʼel li jvokoltike xchiʼuk ta onoʼox spas. Kʼalal jech ta jpastike, jaʼ tskoltautik sventa masuk jpat koʼontontik ta stojolal.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-2˗S paj. 199 par. 3, 4
J˗akʼmantal
Li Jeovae jaʼ li J˗akʼmantale. Li Jeovae jaʼ noʼox stuk xuʼ xakʼ mantal li ta sjunul vinajel balumile. Jaʼ yakʼojbe mantal ti kʼu yelan ch˗abtej li kʼusitik oy ta vinajel balumile, li kʼusitik muʼyuk kuxajtike (Job 38:4-38; Sl 104:5-19) xchiʼuk jaʼ tspas ta mantal li chonbolometike (Job 39:1-30). Li Jeovae jaʼ spasoj li krixchanoetike, jaʼ yuʼun skʼan stsakik ta venta ti kʼu yelan ch˗abtej li kʼusitik oy ta vinajel balumile. Ta skoj ti snaʼik snopel, ti xuʼ xakʼik ta ilel talelaletik xchiʼuk ti oy ta yoʼontonik yojtikinel Diose, skʼan stsakik ta venta li mantaletik sventa talelale (Ro 12:1; 1Ko 2:14-16). Jech xtok, li Jeovae jaʼ jech yakʼojbe mantaletik li anjeletik eke (Sl 103:20; 2Pe 2:4, 11).
Li mantaletik yakʼoj ti kʼu yelan ch˗abtej li kʼusitik oy ta vinajel balumile mi jsetʼuk stakʼ jelel (Jer 33:20, 21). Nabil lek ti mu stakʼ jelel li mantaletik taje xchiʼuk li sientifikoetike yakʼojik venta ti lek tajek ti kʼu yelan ch˗abtej li kʼusitik oy ta vinajel balumile. Jech kʼuchaʼal ti kʼu yelan chanav li lunae, li planetaetike xchiʼuk li yan kʼanaletike. Jech xtok, xuʼ snaʼik kʼu stsatsal chanav ta jun noʼox segundo. Li buchʼu mu stsak ta venta taje xuʼ me xil˗o svokol. Li mantaletik yakʼoj Dios ta sventa talelaletike mu stakʼ jelel xchiʼuk persa skʼan jchʼuntik, yuʼun ti mi mu jechuk la jpastike, chkil me jvokoltik. Akʼo mi muʼyuk chkil jvokoltik ta anil, pe «mu me stakʼ loʼlael li Diose. Yuʼun kʼusiuk noʼox ti yakal tstsʼun li jun krixchanoe jaʼ tstsobbe sat xtok» (Gal 6:7; 1Ti 5:24).
29 YUʼUN ENERO–4 YUʼUN FEVRERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JOB 40-42
¿Kʼusi chakʼ jchantik li Jobe?
«¿Bochʼo xotquinbe cʼusi oy ta sjol li Cajvaltique?»
4 Kʼalal ta jnopbetik skʼoplal li kʼusitik spasoj Jeovae, mu me stakʼ xkaltik ti lek o mi chopol ta skoj li kʼusi ta jnop jtuktike. Taje laj yalbe skʼoplal Jeova ta Salmo 50:21 li kʼusi nopem xkaʼitik spasele: «Laj anop ti jaʼ jech coʼnton ec jech chac cʼu chaʼal avoʼntone». Oy xa ta 175 jabil xi laj yalbe skʼoplal jun vinik ti xchanojbe skʼoplal Vivliae: «Ti kʼuyelan tsnopbeik skʼoplal Dios li krixchanoetike jaʼ jech kʼuchaʼal li mantaletik yakʼoj stukike xchiʼuk ti lek chilike. Jech xtok, ti vaʼ mantaletike jaʼ la jech skʼan xchʼun Dios kʼuchaʼal chchʼun stukike».
5 Skʼan me jkʼel jbatik sventa mu sok ti kʼuyelan chkiltik Dios ta skoj li smantaltak krixchanoetike xchiʼuk li kʼusi ta jkʼan jtuktike. ¿Kʼu yuʼun toj tsots skʼoplal taje? Veno, yuʼun kʼalal ta jchantik li Vivliae xuʼ van muʼyuk bu lek chkiltik jlomuk li kʼusitik spasoj Jeova ta skoj ti oy noʼox spajeb xchiʼuk ti oy spaltail li jnopbentike. Li j˗israeletike jaʼ jech la spasik, jaʼ yuʼun muʼyuk lek kʼusi la snopik ta stojolal Jeova ta sventa li kʼusi tspas ta stojolalike. Jkʼeltik lek avil kʼusi albatik yuʼun li Jeovae: «Jech chavalic li voʼoxuque: ‹Muc tuqʼuil beuc yichʼoj li Cajvaltique›, me xachiique, aʼyo lec avaʼyic israeletic. ¿Me vuʼun muʼyuc tucʼ li be jtamoje? ¿Me muc voʼocoxuc ti batsʼi xotxot li be atamojique?» (Ese 18:25).
6 Mi mu jkʼan xlik kaltik ti lek o ti chopol li kʼusi tspas Jeova ta skoj ti kʼuyelan smantal li krixchanoetike, skʼan me xkakʼtik venta ti oy noʼox spajeb li jnopbentike, bakʼintike chopol chbat ta nopel kuʼuntik xtok. Jun vinik ti jech laj yakʼ ventae jaʼ li Jobe. Kʼalal la snuptan tsots svokole laj yat tajek yoʼonton, jaʼ yuʼun jaʼ bat ta yoʼonton xchiʼuk jaʼ muʼyuk xa la stsak ta venta li kʼusitik mas tsots skʼoplale. Pe li Jeovae ta slekil yoʼonton la skolta sventa xakʼ lek venta li Jobe. Kʼalal mas ta 70 kʼusitik jakʼbat Job ti muʼyuk xtakʼ yuʼune, jaʼ te laj yakʼbe yil ti oy noʼox spajeb li snopbene. Bikʼit laj yakʼ sba xchiʼuk la stukʼibtas li snopbene (kʼelo Job 42:1-6).
Mu me xchʼay ta koʼontontik ti toj tsots skʼoplal li mukʼul pasmantal yuʼun Jeovae
12 Li Jobe yiloj xa ox tajek svokol, jaʼ yuʼun, ¿mi xuʼ van xkaltik ti muʼyuk laj yakʼ ta ilel xkʼuxul yoʼonton Jeova ti jech tsots la skʼopone? Moʼoj, li Jobe mu jechuk laj yil ek. Yuʼun kʼalal echʼem xa ox skotol li svokole, lik yaʼibe smelolal kʼusi ti mas tsots skʼoplale. Jaʼ yuʼun, xi laj yale: «Ta jsutes coʼnton ta atojol; liʼ ta xcacʼ jba ta pucuctic, ta tantic». Jech oxal, li kʼusi albat yuʼun Jeovae la stabe sbalil xchiʼuk patbat tajek yoʼonton (Job 42:1-6). Pe oy jun kerem ti Eliú sbie ayem xa onoʼox sventa tstukʼibtas li Jobe (Job 32:5-10). Li Jeovae toj lek laj yil ti la xchʼam li kʼusi albate, jaʼ yuʼun laj yal ti tukʼ yoʼonton li Jobe (Job 42:7, 8).
«Pato avoʼonton ta stojolal Jeova»
17 Li Jobe maʼuk noʼox stuk ti tsots yoʼonton kuch yuʼun li svokole. Li ta karta la stakbe batel ermanoetik ta Judea li Pabloe laj yal ti oy epal ermanoetik ti kuchem talel yuʼun svokolike xchiʼuk laj yal ti jaʼik epal testigoe (Ebr 12:1). Akʼo mi tsots tajek svokol la snuptanik, tukʼ laj yakʼ-o sbaik ta stojolal Jeova (Ebr 11:36-40). ¿Mi oy sbalil ti tukʼ laj yakʼ sbaike? Oy kʼuxi un. Akʼo mi muʼyuk laj yilik kʼot ta pasel skotol li kʼusi laj yal Jeovae, xchʼunojik ti ta onoʼox xkʼot ta pasele. Jech xtok, ta skoj ti jpʼel ta yoʼontonik ti lek ilbilik yuʼun Jeovae, xchʼunojik lek ti chilik chkʼot ta pasel li kʼusi yaloje (Ebr 11:4, 5). Kʼalal ta jnopbetik skʼoplal li kʼusitik la spasike, tskoltautik sventa jechuk-o jpat koʼontontik ta stojolal Jeova.
18 Li balumile yantik tsok batel (2Ti 3:13). Li Satanase jech-o chakʼ ta preva li yajtuneltak Diose. Mu ventauk li kʼusi ta jnuptantik ta tsʼakale, jechuk-o tunkutik ta stojolal Jeova ta sjunul koʼontontik, «yuʼun jpatoj koʼontontik ta stojolal jun kuxul Dios» (1Ti 4:10). Li kʼusi lek kʼot ta stojolal Job ta tsʼakale chakʼ kiltik «ti toj echʼ xa noʼox snaʼ xkʼanvan xchiʼuk chkʼuxubinvan li Jeovae» (Snt 5:11). Tukʼuk xkakʼ jbatik ta stojolal Jeova jech kʼuchaʼal la spas li Jobe xchiʼuk jpʼeluk ta koʼontontik ti chakʼbe smoton «li buchʼutik ta sjunul yoʼonton tsaʼike» (kʼelo Ebreos 11:6).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-1˗S paj. 377 par. 5
Labanel
Li Jobe tukʼ˗o laj yakʼ sba akʼo mi laj yichʼ labanel. Pe la onoʼox yichʼ tukʼibtasel, yuʼun oy kʼusitik muʼyuk lek bat ta pasel yuʼun. Xi ch˗albat skʼoplal yuʼun li Eliue: «¿Mi oy van yan vinik ti xkoʼolaj kʼuchaʼal li Jobe, ti chuchʼ kʼuchaʼal voʼ li kʼexlaltasele?» (Job 34:7). Li Jobe jaʼ mas bat ta yoʼonton ti jaʼ oy srason li stuke ti jaʼ muʼyuk li Diose xchiʼuk ti jaʼuk mas lek xkom skʼoplale (Job 35:2; 36:24). Li Jobe la snop ti jaʼ chlabanat yuʼun li oxvoʼ xchiʼiltake ti maʼuk chlabanat li Diose. Taje xkoʼolaj ti lek xa laj yaʼi ti chichʼ chopol kʼoptaele xchiʼuk ti chichʼ labanele. Ta mas tsʼakale, li Diose laj yalbe Job ti maʼuk chichʼ labanel li stuke ti jaʼ chlabanat li Diose (Job 42:7). Jaʼtik jech kʼot ta stojolal li Israel eke, kʼalal la skʼanik jun ajvalile. Li Jeovae xi laj yalbe li j˗alkʼop Samuele: «Maʼuk voʼot ti tspʼajoxuke, voʼon ti mu xa skʼanik ti jaʼun ajvalil yuʼunike» (1Sa 8:7). Li Jesus eke xi laj yalbe li yajchankʼoptake: «Chavichʼik pʼajel yuʼun skotol jteklumetik ta skoj jbi [maʼuk ta akojik]» (Mt 24:9). Ti jech chkaʼibetik smelolal li yajtsʼaklomutik Kristoe, jaʼ tskoltautik sventa xkuch kuʼuntik li labanele xchiʼuk ti xuʼ xkichʼ jmotontik mi muʼyuk xijlubtsaje (Lu 6:22, 23.)
5-11 YUʼUN FEVRERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | SALMO 1-4
Akʼo aba ta ventainel ta stojolal li Ajvalilal yuʼun Diose
«Ta jnikes skotol li mukʼtik lumetike»
8 ¿Kʼu yelan yabinoj krixchanoetik li aʼyej taje? Jutuk mu skotolikuke mu skʼan xchikintaik (kʼelo Salmo 2:1-3). «Xvochlajet noʼox li mukʼtik lumetike». Chopol chilik li Ajvalil svaʼanoj Jeovae. Mu xchʼunik ti jaʼ «lekil aʼyejetik» li kʼusi chkaltike. Maʼuk noʼox, yuʼun oy junantik ajvaliletike yalojik ti mu xuʼ jcholtik mantale. Akʼo mi oy ajvaliletik ti yalojik ti chtunik ta stojolal Diose, mu skʼan xiktaik komel li yabtelike. Jech kʼuchaʼal kʼot ta pasel ta skʼakʼalil Jesuse, li avie tskontrainik li buchʼu tʼujbil yuʼun Jeovae. Jaʼ yuʼun, chilbajinbeik li tukʼil yajtuneltake (Ech 4:25-28).
Mu me jtikʼ jbatik li ta politikae
11 Li kʼusitik x-ayan kuʼuntike. Mi jkʼanojtik tajek li kʼusitik x-ayan kuʼuntike, xuʼ me jtikʼ-o jbatik ta politika kʼalal oy kʼusi tsots ta jnuptantike. Jaʼ jech laj yil jun stestigo Jeova ti Ruth sbie. Li ta sjabilaltik batel 1970 laj yil kʼusi la spasik li ermanoetik ta Malaui kʼalal laj yichʼik nutsel lokʼel ta snaik ta skoj ti muʼyuk la stikʼ sbaik ta politikae. Xi chale: «Toj kʼux ta alel, pe ep buchʼutik muʼyuk bu la sjip ta yoʼontonik li kʼusitik x-ayan yuʼunike, akʼo mi koʼol linutsatkutik lokʼel, ta tsʼakale laj onoʼox stikʼ sbaik ta politika sventa sut batel li ta snaike. Yuʼun muʼyuk bu stsʼik yuʼunik ti kʼu yelan li kuxlejal ti bu ay jnakʼ jbakutike». Pe mas ep li yajtuneltak Dios ti tukʼ-o yakʼoj sbaike, akʼo mi xichʼik pojbel li kʼusitik x-ayan yuʼunik xchiʼuk ti chil svokolik ta takʼine (Ebr 10:34).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-2˗S paj. 1085 par. 8-10
Solepal
Li spat xchiʼuk spolvoal sat tsʼunobiletik, li sevada xchiʼuk trigoe te lamal chkom ti bu chichʼ ikʼaele. Li Vivliae chalbe skʼoplal li solepal tsʼunobiletike akʼo mi jaʼ noʼox ta lokʼol kʼop tstunes, pe chakʼ kiltik ti kʼu yelan chikʼaʼik sat tsʼunobiletik li ta mas voʼnee. Mi laj xa ox yichʼ ikʼael li sat tsʼunobiletike, li solepale mu xa kʼusi xtun˗o. Jech oxal, jaʼ jech chichʼ albel skʼoplal li kʼusitik muʼyuk ep sbalile xchiʼuk li kʼusitik mu kʼusi xtun˗o ti skʼan jipel batele.
Baʼyele, li sat tsʼunobile chichʼ majel sventa xichʼ lokʼesbel li spate. Vaʼun, chichʼ jipel muyel sventa xkuch batel ikʼ li solepale sventa jaʼuk xa noʼox xkom li sate (kʼelo AVENTAR). Jaʼ jech chakʼ ta ilel ek ti kʼu yelan tslokʼes jvalopatinej mantaletik ta steklumal li Jeovae xchiʼuk ti kʼu yelan chakʼbe slajeb li chopol krixchanoetik xchiʼuk li jteklumetik ti chkontrainvanike (Job 21:18; Sl 1:4; 35:5; Is 17:13; 29:5; 41:15; Os 13:3). Li Ajvalilal yuʼun Diose bikʼitik tslilin li yajkontratak jech kʼuchaʼal li solepal sat tsʼunobiletik ti chkuch batel ikʼe (Da 2:35.)
Li solepal ti mu xa kʼusi xtun˗oe chichʼ tsobel xchiʼuk chichʼ chikʼel sventa mu xa xkuch talel yan velta li ikʼe xchiʼuk ti xkapij li ta sat tsʼunobile. Jaʼtik jech laj yal li Juan J˗akʼ˗ichʼvoʼ ti kʼu yelan chichʼ lajesel li jecheʼ relijionetike. Yuʼun li buchʼu chikʼaʼ xchiʼuk tstsob li sat trigoe, jaʼ li Jesukristoe, jaʼuk «li solepale ta xchikʼ ta kʼokʼ ti bu mu xtupʼe» (Mt 3:7-12; Lu 3:17; kʼelo TRILLAR).
12-18 YUʼUN FEVRERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | SALMO 5-7
Tukʼ xavakʼ aba ta stojolal Jeova mu ventauk kʼusi spasboxuk li yantike
¿Kʼuxi xuʼ jtabetik lek sbalil kʼalal ta jchan Jvivliatike?
7 ¿Mi oy kʼusi chopol la spasbot junuk avamigo o junuk avutsʼ avalal? Mi jeche, ep chatabe sbalil mi la akʼelbe skʼoplal li kʼusi la spas Absalon ti jaʼ xnichʼon li ajvalil Davide. Li Absalone la skontrain li stote xchiʼuk tskʼan ox tspojbe li yabtel ta ajvalilale (2Sa 15:5-14, 31; 18:6-14).
8 1) Jpastik orasion. Teuk ta joltik li loʼil taje, vaʼun jamal kalbetik Jeova kʼu yelan chkaʼi jbatik ta skoj li kʼusi chopol lijpasbate (Sl 6:6-9). Laj ne, jkʼanbetik koltael Jeova sventa jtatik junuk beiltasel ta Vivlia yoʼ jnaʼ kʼusi ta jpastik.
¡Jpʼeluk ta koʼontontik ti melel li kʼusi jchʼunojtike!
3 Maʼuk noʼox skʼan teutik ta mantal ta skoj ti jkʼanoj jbatik ta jujuntale. ¿Kʼu yuʼun? Jnoptik noʼox ti tspas tsots smul junuk ermanoe, xuʼ van jun mol o prekursor, o chopol kʼusi tspasbutik o tsvalopatin komel mantal xchiʼuk xi chalbutike: «Maʼuk melel li kʼusi achʼunoje». ¿Kʼusi van ta jpastik? ¿Mi ta van xkikta-o jbatik ta mantal? Taje chakʼ kiltik ti skʼan xkamigointik lek Jeova sventa stsatsub li xchʼunel koʼontontike, ti maʼuk jkʼeltik li kʼusi tspas yantike. Li xchʼunel koʼontontike xkoʼolaj kʼuchaʼal jpʼej na ti skʼan lekuk vaʼanbile. Mu jaʼuk noʼox jtsaktik ta venta ti kʼu yelan chkaʼi jbatik ta stojolal Jeova xchiʼuk steklumale. Yuʼun skʼan lekuk tsots jvaʼantik, jaʼ xkaltik, ti jchantik lek li Vivliae, kaʼibetik smelolal xchiʼuk jchajtik ta kʼelel ti melel li kʼusi jnaʼojtik ta stojolal Jeovae. Skʼan jpʼeluk ta koʼontontik ti melel li kʼusi chal Vivliae (Ro 12:2).
4 Li Jesuse laj yal ti oy junantik «xkuxet noʼox yoʼonton» chchʼamik li mantale, pe laj yal xtok ti chkʼunib xchʼunel yoʼontonik mi oy kʼusi la snuptanike (kʼelo Mateo 13:3-6, 20, 21). Yikʼaluk van mu xaʼibeik smelolal ti ta onoʼox snuptan svokolik li yajtsʼaklomtak Kristoe (Mt 16:24). O xuʼ van tsnopik ti puro lekilal chilike. Pe li avie, ta onoʼox xkil jvokoltik. Xuʼ van oy kʼusi ta jnuptantik ta anil ti muʼyuk xa xijmuyubaj-o yuʼune (Sl 6:6; Ekl 9:11).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-2˗S paj. 1005 par. 5
Mukinal
Li ta Romanos 3:13 li jtakbol Pabloe laj yalbe skʼoplal li kʼusi chal Salmo 5:9. Te chal ti xkoʼolaj ta ye mukinal ti jamal stiʼ li yeik chopol krixchanoetik xchiʼuk li jloʼlavanejetike. Jech kʼuchaʼal li mukinal ti jamal stiʼ ti noj ta animaetik xchiʼuk ta choplejale, li chopol krixchanoetike naka chopol kʼusi chlokʼ ta alel yuʼunik xchiʼuk chlajesvan kʼuchaʼal li venenoe (koʼoltaso xchiʼuk Mt 15:18-20).
19-25 YUʼUN FEVRERO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | SALMO 8-10
«Ta sjunul koʼonton ta jkʼupil kʼoptaot»
Epuk sbalil xkiltik ti jaʼutik yutsʼ yalal Jeovae
6 Laj yakʼbutik jun kʼupil sba balumil li Jeovae. Kʼalal jal toʼox tajek skʼan spas Adan li Diose, baʼyel la xchapan li balumile (Job 38:4-6; Jer 10:12). Ta skoj ti toj ep slekil yoʼontone, mu xa noʼox albajuk kʼusitik la spas sventa jkʼupintik (Sl 104:14, 15, 24). Kʼalal la snopbe skʼoplal li kʼusitik la spase, «lek laj yil» (Je 1:10, 12, 31). Laj yakʼ ta ilel ti stsakoj ta mukʼ krixchanoetik kʼalal laj yakʼbe sventain skotol li kʼusitik spasoj ta balumil ti alakʼik sba tajeke (Sl 8:6). Li Diose tskʼan ti jkʼupintik xchabiel ta sbatel osil li kʼusitik spasoje. ¿Mi nopem xkaʼitik stojbel ta vokol Jeova ti jech oy ta yoʼonton chakʼbutike?
Jtojbetik ta vokol Jeova li kʼusitik yakʼojbutike
10 Kʼalal ta jchiʼintik ta loʼil li buchʼutik xchʼunojik ti ta kʼunkʼun kʼataj talel li kuxlejale, xuʼ xkalbetik kʼu yuʼun jchʼunojtik ti jaʼ spasoj Dios skotol li kʼusitik x-ayane. Jaʼ jech chkakʼtik ta ilel ti ta jtojtik ta vokol ti jnaʼ xijkʼopoje (Sl 9:1; 1Pe 3:15). Li buchʼutik jech chchanubtasvanike tskʼanik ti jnoptik ti muʼyuk buchʼu la spas li balumile xchiʼuk ti ta jech noʼox tal li kuxlejale. ¿Kʼusi xuʼ jpastik mi oy buchʼu jech la jtatike? Xuʼ jtunestik Vivlia xchiʼuk li kʼusitik chal li xchanobil liʼe sventa jpakbetik skʼoplal li Jtotik ta vinajele. Jech xtok, xuʼ xkalbetik smelolal kʼu yuʼun jchʼunojtik ti jaʼ la spas vinajel xchiʼuk balumil li Jeovae (Sl 102:25; Is 40:25, 26).
¿Mi lek ta chanel ti kʼu yelan chakʼopoje?
13 Ta sjunuluk avoʼonton xakʼejin. Teuk ta ajol ti jaʼ sventa xkichʼtik˗o ta mukʼ Jeova kʼalal chijkʼejin li ta tsobajeletike. Kalbetik skʼoplal jun ermana ti Sara sbie. Akʼo mi tsnop ti muʼyuk toj lek li yechʼomal yee, oy ta yoʼonton tsmuyubta li Jeovae. Jaʼ yuʼun, kʼalal chchapan sba sventa li tsobajeletike, chchanilan li kʼejojetike xchiʼuk tskʼel kʼuxi snitojbe sba skʼoplal li sletrail kʼejojetik xchiʼuk li kʼusi chichʼ chanel ta tsobajele. Xi chale: «Ti vaʼ yelan ta jpase jaʼ skoltaojun sventa jaʼuk xkakʼ ta koʼonton li sletraile, maʼuk ti kʼu yelan chikʼejine».
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-1˗S paj. 649 par. 10
Sniʼ kʼobil, 1
Li ta lokʼol kʼope chichʼ alel ti Diose la stunes sniʼ skʼob sventa stsʼiba ta chaʼpech ton li Lajuneb mantaletike (Eks 31:18; Dt 9:10), la spas skʼelobiltak juʼelal (Eks 8:18, 19) xchiʼuk la spas li vinajele (Sl 8:3). Li ta Jenesise te chal kʼu yelan laj yichʼ pasel li vinajel balumil ta sniʼ skʼob Diose, taje jaʼ skʼan xal li xchʼul espiritu o li sjuʼel Diose. Yuʼun li juʼelal taje te «xtal xbat ta jujujot li ta ba voʼe» (Je 1:2). Li Tsʼibetik ta Griego Kʼope chchapbe smelolal li lokʼol kʼop taje, yuʼun li Mateoe chal ti ta xchʼul espiritu Dios la slokʼesbe pukujetik ta yoʼonton krixchanoetik li Jesuse, yan li Lukase chal ti ta «ta sniʼ skʼob Dios» la slokʼesanbe pukujetik ta yoʼonton li krixchanoetike (Mt 12:28; Lu 11:20).
26 YUʼUN FEVRERO–3 YUʼUN MARSO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | SALMO 11-15
Nopo ti te xa oyot ta Paraisoe
w06˗S 15/5 paj. 18 par. 3
Li kʼusi mas tsotsik skʼoplal ta slivroal Salmose
11:3. ¿Kʼusi skʼan xal ti muʼyuk ichʼbil ta mukʼ li mantaletike? Taje jaʼ skʼan xal li mantaletik yakʼoj krixchanoetike: ti oyuk jun oʼonton xchiʼuk tukʼilale. Kʼalal muʼyuk chichʼ chʼunele, muʼyuk xa noʼox smelol li krixchanoetik ti bu nakalike xchiʼuk chʼabal xa tukʼilal. Kʼalal jech chkʼot ta pasele, «[skotol] li buchʼutik tukʼike» skʼan spat yoʼontonik ta stojolal Dios (Salmo 11:4-7).
¿Mi ta van xlaj skʼoplal li choplejale?
Li Vivliae chal ti poʼot xa slajesbe skʼoplal choplejal li Diose xchiʼuk ti chakʼbe slajeb ta ‹yorail chapanel› yuʼun Jeova li «krixchanoetik ti toj chopolike» (2Pe 3:5-7). Muʼyuk xa me buchʼu chakʼbe svokol li krixchanoetike. Pe ¿kʼuxi jnaʼtik mi oy ta yoʼonton chakʼbe slajeb choplejal li Diose?
Li Vivliae chal ti «bochʼo jaʼ noʼox puru utsʼintavanej oy ta yoʼntonique, chopol chil o» li Jeovae (Sl 11:5). Li Jpasvanej kuʼuntike jaʼ skʼanoj li kʼusi tukʼe xchiʼuk li jun oʼontonale (Sl 33:5; 37:28). Taje chakʼ jchʼuntik ti muʼyuk bu te skʼeloj-o sbatel osil choplejal li Diose.
Ta sjunuluk me koʼonton jmalatik
15 ¿Kʼu yuʼun ta sjunul yoʼonton la stsʼik o la smala li Davide? Jaʼ te tstakʼbutik stuk li ta Salmo 13 kʼalal chanib to velta la sjakʼbe Jeova bakʼin to chlaj li svokole. Xi laj yale: «Jchʼunoj ti ep cʼuxun ta avoʼntone [o ti tukʼ-o li kʼanelal avuʼun ta jtojolale]; xcuxet noʼox coʼnton, yuʼun jnaʼoj ti chacoltaune. Xilaʼet noʼox ta sqʼuejintael li Mucʼul Diose, yuʼun toj lec li cʼusi la spas ta jtojole» (Sl 13:5, 6). Li Davide spatoj yoʼonton ta stojolal li tukʼil kʼanelal yuʼun Jeovae. Xmuyubaj noʼox la smala xkʼot skʼakʼalil ti xlajesbat li svokole. Jech xtok, la snopbe skʼoplal ti kʼu yelan yichʼoj xa onoʼox koltael talele. Snaʼoj ti mu jecheʼuk noʼox tsmalae.
Li Ajvalilale tspas ta Balumil li kʼusi tskʼan yoʼonton Diose
16 Jun oʼontonal. Ta slajebal une chkʼot lek ta pasel li kʼusi kʼupil sba ti chal ta Isaías 11:6-9. Buyuk noʼox xbatik li viniketik, antsetik xchiʼuk ololetike xuʼ jun yoʼonton chaʼi sba skotolik. Mi jaʼuk krixchanoetik mi jaʼuk chonbolometik xuʼ ch˗ilbajinvanik. Nopo xa noʼox avaʼi ti jaʼ xa ana chavaʼi spʼejel li Balumile, ti xuʼ xanuxinaj ta ukʼumetike, ta tsʼantsʼan voʼetike xchiʼuk li ta nabe; xuʼ xa xaxanav xchiʼuk xalokʼ ta yojtikinel vitstikaltik xchiʼuk stenlejaltik. Jech xtok, muʼyuk kʼusi chaxiʼo mi och akʼobale. Chkʼot ta pasel ta melel li kʼusi chal Ezequiel 34:25: «jun yoʼnton chnaquiic ta teʼtic; jun yoʼnton chvayic ta toyolaltic» li yajtuneltak Diose.
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
¿Mi jelemutik xa?
12 Kʼux ta alel ti jaʼ jech stalelal ek li krixchanoetik ti bu nakalutik jech kʼuchaʼal laj yal Pabloe. Xuʼ van tsnopik ti chʼabal xa sbalil ti chkakʼ ta jkuxlejaltik li mantaletik xchiʼuk li beiltaseletik ta Vivliae. Ep jchanubtasvanejetik xchiʼuk totil meʼiletike muʼyuk noʼox kʼusi mas chopol chilik xchiʼuk chalik ti xuʼ la spas kʼusi tskʼan yoʼonton li krixchanoetike. Jech xtok, chalik ti jaʼ la tsnop stukik li kʼusi lek o li kʼusi chopole. Maʼuk noʼox taje, yuʼun ep buchʼutik ti xchʼunojik Diose chalik ti oy la sderecho tspasik li kʼusi tskʼan yoʼontonike, ti mu la persauk xchʼunbeik li smantal Diose (Sl 14:1). Li nopbenal taje toj xibal me sba ta sventa li melel yajtsʼaklomutik Cristoe. Mi mu xkichʼ jpʼijiltike, xuʼ xkiktatik ta xchʼunel li mantaletik chakʼ s-organisasion Diose, jech xtok xuʼ van xlik kaltik li kʼusi muʼyuk lek chkiltike. O xuʼ van ta jchibal kʼoptatik li tojobtaseletik ta Vivlia ti chkichʼtik albel ta sventa li chʼayob oʼontonale, li Internete o li chanun ta universidade.