Oyuk smukʼul koʼontontik jmalatik li skʼakʼalil Jeovae
«Xavacʼbeic más schiʼil ti achʼunojique [...] jaʼ ti smucʼul avoʼntonique.» (2 PEDRO 1:5, 6, Ti Achʼ Rextomento yuʼun ti Jesucristoe, ta skʼop Chamula [ARJ].)
1, 2. ¿Kʼusi smakoj li smukʼul oʼontonale, xchiʼuk kʼu yuʼun skʼan oyuk kuʼuntik li yajtsʼaklomutik Cristoe?
TOJ NOPOL xa li smukʼta kʼakʼalil Jeovae (Joel 1:15; Sofonías 1:14). Li yajtsʼaklomutik Cristoe ta jkʼantik ti chchaʼta yav li ajvalilal yuʼun Jeovae, pe yoʼto mu xkʼote, ta sjunul koʼontontik ta jkʼantik ti tukʼ kakʼoj jbatik ta stojolal manchuk mi ta jnuptantik pʼajel, kʼexlaltasel, nutsel xchiʼuk manchuk mi xi jcham ta skoj li xchʼunel koʼontontike (Mateo 5:10-12; 10:22; Apocalipsis 2:10). Jaʼ yuʼun skʼan oyuk smukʼul koʼontontik, jaʼ xkaltik, ti xkuchuk kuʼuntik li vokoliletike. Li jtakbol Pedroe xi chalbutike: «Xavacʼbeic mas schiʼil ti achʼunojique [...] jaʼ ti smucʼul avoʼntonique», xi (2 Pedro 1:5, 6, ARJ). Jaʼ yuʼun mu ta chibeteluk ti chtun kuʼuntik li talelal taje, yuʼun li Jesuse xi laj yale: «Li bochʼo ta xcuch yuʼun cʼalal to ta slajebe jaʼ ta xcol», xi (Mateo 24:13).
2 Ta jnuptantik chameletik noxtok, chlaj kutsʼ kalaltik xchiʼuk chkiltik yan vokoliletik. ¡Toj kʼupil me sba chil Satanás ti xchʼay li xchʼunel koʼontontike! (Lucas 22:31, 32.) Akʼo mi jech, ta skoj ti chkoltavan li Jeovae, xuʼ xkuch kuʼuntik kʼusiuk vokolal (1 Pedro 5:6-11). Jkʼeltikik kʼusi kʼotem ta pasel ta xkuxlejal krixchanoetik ti chakʼ kiltik ti xuʼ jpʼel-o xchʼunel koʼontontik xchiʼuk ti xuʼ xkuchuk kuʼuntik ta smalael li skʼakʼalil Jeovae.
Muʼyuk bu xpajesatik-o li chamele
3, 4. Alo kaʼitik junuk skʼelobil ti chakʼ ta ilel ti xuʼ tukʼ chi jtun ta stojolal Jeova manchuk mi oy chameletike.
3 Li avie, li Diose muʼyuk bu chpoxtavan ta skʼelobiltak juʼelal, pe chakʼ kipaltik sventa xkuch kuʼuntik li chameletike (Salmo 41:1-3). Jun ermana ti Sharon sbie xi laj yale: «Ti bu kʼalal xvul ta jole, jaʼ onoʼox jchiʼil-o li jxila ti oy syantaile. Muʼyuk xa onoʼox bu lek ch-abtej li jchinam kʼalal li vokʼe, jech oxal muʼyuk bu la jkʼupin li kʼusitik ta jbikʼtale», xi. Ta sventa ti xojtikin Jeova xchiʼuk ti yaloj ti mu xa bu chi j-ipaj ta tsʼakale jaʼ akʼbat spatobil yoʼonton, manchuk mi vokol chanav xchiʼuk vokol chkʼopoj, pe jaʼ ch-akʼbat-o smuyubajel li chol mantale. Oy xa van ta voʼlajuneb jabile xi laj yal li Sharone: «Yikʼaluk van mas to tstsatsub batel li jchamele, pe li spatobil koʼonton ta stojolal Diose xchiʼuk ti nopol oyun ta stojolale jaʼ tspatbun koʼonton. ¡Xi muyubaj tajmek ti tskoltaun-o li Jeovae xchiʼuk ti te oyun ta steklumale!», xi.
4 Li jtakbol Pabloe xi laj yalbe li yajtsʼaklomtak Cristo ta Tesalonicae: «Tsatsubtasbeic me yoʼnton li bochʼotic muʼyuc stsatsal yoʼntonique», xi (1 Tesalonicenses 5:14). Kʼalal muʼyuk chkʼot ta pasel li kʼusitik smalaoj jun krixchanoe xuʼ svul-o ta jyalel yoʼonton. Li ants ti Sharon sbie xi la stsʼiba ta sjabilal 1993: «Mu xa kʼusi xi tun-o laj kaʼi, xchiʼuk [...] oxib jabil li och tajmek ta tsatsal vul-oʼonton. [...] Li moletike la spatbikun koʼonton xchiʼuk laj yalbikun ti kʼusi xuʼ jpase. [...] Li Jeovae la stunes La Atalaya, sventa tskoltaun ta xkʼuxul yoʼonton ta yaʼibel smelolal kʼusi jaʼ li tsatsal vul-oʼontone. Oy ta yoʼonton ta melel li steklumale xchiʼuk snaʼoj kʼuyelan chkaʼi jbatik», xi (1 Pedro 5:6, 7). Tukʼ yakal chtun ta stojolal Jeova li ermana taje xchiʼuk smalaojbe li smukʼta kʼakʼalile.
5. ¿Kʼusi svinajeb ti xuʼ chkuch yuʼun kʼusiuk vul-oʼontonal li yajtsʼaklomtak Cristoe?
5 Li kʼusitik chopol kʼotem ta stojolalik ta voʼne jlom yajtsʼaklomtak Cristoe xuʼ toj chopol chaʼi-o sbaik. Jech kʼuchaʼal Harley, chopol tajmek chvaychin ta skoj ti laj yil yan sba milbail ta xchibal mukʼta pas kʼop ta spʼejel Balumile. Kʼalal vayale xi ch-avane: «¡Kʼelo abaik! ¡Kʼelo abaik!», xi. Vaʼun balchikʼ tajmek kʼalal chjulave. Jech oxal, xmuyubaj laj yakʼ ta xkuxlejal li smantaltak Diose, vaʼun ta sjalile, mu xa toj chopoluk li kʼusitik chvaychine xchiʼuk mu xa masuk chvaychinaj.
6. ¿Kʼu yelan la snuptan chamel jun yajtsʼaklom Cristo?
6 Jun yajtsʼaklom Cristo ti chil svokol ta chamel ti trastorno bipolar sbie tsots tajmek chaʼi li chol mantale. Akʼo mi jech, muʼyuk bu xikta sba li ta chol mantale, yuʼun snaʼoj ti jaʼ xkuxlejal stuk xchiʼuk xkuxlejal li buchʼutik ta xchʼamik li mantal ta Vivliae (1 Timoteo 4:16). Bateltike, chiʼ kʼalal chbat stijbe stimbreal li nae. Li ermano taje xi laj yale: «Kʼalal echʼ xaʼox kʼuk sjalile ta jpas ta kanal li jchamele, vaʼun chi bat li ta yan nae xchiʼuk chkakʼ persa yan velta noxtok. Li xcholilanel mantale jaʼ laj yakʼ jtsatsal li ta mantale», xi. Kʼalal chbatilan ta tsobajel noxtoke mu toj kʼunuk chaʼi. Ta sventa ti snaʼoj ti toj tsots skʼoplal skʼan stsobilan sba xchiʼuk li yermanotake, chakʼilan yipal sventa teuk li ta tsobajele (Hebreos 10:24, 25).
7. ¿Kʼu yelan kuchem yuʼun ep ermanoetik ti chiʼik kʼalal chkʼopojik ta stojolal epal krixchanoetike o kʼalal chbatik ta tsobajele?
7 Yan yajtsʼaklomtak Cristoe ip chaʼiik xiʼel (fobias), ti oy noʼox jtosuk kʼusi chiʼik-oe o ta skoj ti bu oyike. Jech kʼuchaʼal liʼe, yikʼaluk van chiʼik tajmek kʼalal chkʼopojik ta stojolal epal krixchanoetike o kʼalal chbatik ta tsobajele. Jnoptik xa noʼox avaʼiik ti kʼu to yelan vokol chaʼiik kʼalal chakʼ sloʼilik ta tsobajeletike o kʼalal chakʼ yuni parteik ta Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose. Akʼo mi jech, chakʼik ta ilel ti chkuch yuʼunike, xchiʼuk lek tajmek ta xkiltik ti kʼalal chbatik ta tsobajele o kʼalal chakʼ sparteike.
8. ¿Kʼusi ti mas lek skʼan jpastik sventa xkuch batel kuʼuntik li vul-oʼontone?
8 Ti kʼusi xuʼ xkoltaat-o li krixchano sventa xkuch batel yuʼun li vul-oʼontone jaʼ ti xkux mase xchiʼuk ti xvay mase. Yikʼaluk van lek noxtok ti xpoxta sbae. Pe kʼalal ta jpat koʼontontik ta stojolal Dios xchiʼuk ta jpasilantik orasione mas lek. «Acʼbo sventain Mucʼul Dios scotol li avocole; jaʼ chascoltaot, jaʼ chayicoot. Yuʼun li stuque mu xacʼ yaluc ta lum li bochʼo chchʼunbe smantale», xi chal li Salmo 55:22. Jaʼ yuʼun chaʼa, jpat me sjunul koʼontontik ta stojolal Jeova (Proverbios 3:5, 6).
Kʼalal oy buchʼu chcham kuʼuntike
9-11. 1) ¿Kʼusi tskoltautik sventa xkuch batel kuʼuntik li at-oʼonton ta skoj ti oy buchʼu cham kuʼuntike? 2) ¿Kʼuxi tskoltautik li kʼusi kʼot ta stojolal Anae?
9 Kʼalal chchʼakutik ta kutsʼ kalaltik li lajelale, xuʼ me chakʼ tajmek at-oʼonton. Li Abrahame okʼ ti kʼalal icham li yajnil ti Sara sbie, yuʼun skʼanoj tajmek (Génesis 23:2). Li Jesús ti jaʼ jun tukʼil vinike «lic ocʼuc» ek kʼalal icham li yamigo ti Lázaro sbie (Juan 11:35). Jech oxal chaʼa, stalel onoʼox ti chkat-o tajmek koʼontontik kʼalal tspoj kutsʼ kalaltik li lajelale. Manchuk mi jech, li yajtsʼaklomutik Cristoe jnaʼojtik ti oy chaʼkuxesele (Hechos 24:15). Jaʼ yuʼun muʼyuk chkat koʼontontik jech kʼuchaʼal li buchʼutik muʼyuk kʼusi smalaojike (1 Tesalonicenses 4:13).
10 ¿Kʼu yelan xuʼ xkuch batel kuʼuntik kʼalal oy buchʼu chcham kuʼuntike? Yikʼal van toj jtunel li skoʼoltasobil chkaltik liʼe. Kʼalal chlokʼ batel ta xanbal junuk kamigotike stalel onoʼox ti muʼyuk bu chkat-o tajmek koʼontontike, yuʼun jnaʼojtik ti ta sut tale. Mi jech chkiltik ek kʼalal chcham jun tukʼil yajtsʼaklom Cristoe xuʼ spat koʼontontik, yuʼun jnaʼojtik ti ta xchaʼkuxi tale (Eclesiastés 7:1).
11 Kʼalal ta jpat koʼontontik ta melel ta stojolal li «Dios ti chispatbutic coʼntontique» jaʼ me chkuch-o batel kuʼuntik kʼalal oy buchʼu chchame (2 Corintios 1:3, 4). Jech noxtok, ta me jbalintik kʼalal ta jnopbetik skʼoplal li jun meʼonal ants ta skʼakʼalil Vivlia ti Ana sbie. Cham smalal kʼalal vukub toʼox jabil snupunelike. Akʼo mi 84 xaʼox sjabilal, chkʼotilan-o ta chʼulna sventa chtun ta stojolal Jeova (Lucas 2:36-38, Achʼ Testamento, ta skʼop Chenalhó). Ta skoj ti yichʼoj-o ta mukʼ Diose jaʼ ikoltaat ta stsalel li at-oʼonton xchiʼuk ti stuk tajmeke. Jaʼ me jech ek un, kʼalal ta jpasilantik li abtelaletik sventa yajtsʼaklom Cristoe, jech kʼuchaʼal li chol mantale, jaʼ me tskoltautik stsalel li at-oʼonton ta skoj ti oy buchʼu cham kuʼuntike.
Koltael sventa stsal kuʼuntik yan vokoliletik
12. ¿Kʼusi vokolil ta utsʼ-alalil snuptanojik jlom yajtsʼaklomtak Cristo?
12 Jlom yajtsʼaklomtak Cristoe tsnuptanik tsatsal vokoliletik ta yutsʼ yalalik. Jech kʼuchaʼal liʼe, mi imulivaj li buchʼu oy snup xchiʼile, solel chakʼ ta jyalel at-oʼonton. Li buchʼu laj yichʼ loʼlaele yikʼaluk van chʼabal spajeb ti kʼuyelan ta x-okʼe xchiʼuk ti mu xa van xvay ta skoj ti chopol chaʼi sba xchiʼuk ti toj kʼux chaʼi li loʼlaele. Manchuk mi kʼun noʼox li kʼusi tspase chopol tajmek chaʼi-o sba, mu xa van kʼusi lekuk spas yuʼun xchiʼuk xuʼ van ta syayijes sba. Yikʼal van mu xa skʼan xveʼ, chbakub o xlik yat yoʼonton ti chkʼataj ta chamele. Xuʼ van vokol tajmek chaʼi spasel li kʼusitik tspas yajtsʼaklom Cristoe. ¡Kʼu xa noʼox yepal xuʼ chil svokol li yalab xnichʼnabike!
13, 14. 1) ¿Kʼuxi tspat koʼontontik li orasion la spas Salomón kʼalal ta sba velta la stunesik li chʼulnae? 2) ¿Kʼu yuʼun skʼan jkʼantik li chʼul espiritue?
13 Kʼalal ta jnuptantik vokolil kʼuchaʼal taje, li Jeovae chakʼbutik li koltael chtun kuʼuntike (Salmo 94:19). Chaʼibe s-orasion yajtuneltak li Jeovae, jech kʼuchaʼal chakʼ ta ilel li orasion la spas ajvalil Salomón kʼalal ta sba velta la stunesik li chʼulnae. Li ajvalil taje xi laj yale: «Bochʼouc noʼox chascʼopanot, me jaʼ scotol li ateclumal cʼalal chilic ep svocolique, me tstoy muyel scʼobic ta atojol liʼ ta chʼulnae, aʼibo me scʼopic te ta vinajel ti bu nacalote. Pasbo me perdón li smulique. Jaʼ jech xavacʼbe stojolic ti cʼu xʼelan yabtel jujunique, yuʼun voʼot noʼox atuc avilojbe cʼu xʼelan yut yoʼnton li jujun cristianoe. Jech xuʼ chlic yichʼicot ta mucʼ scotol cʼacʼal ti cʼu sjalil cuxulic liʼ ta cosilalcutic ti laj avacʼbe li jmoltot jyameʼcutic ta voʼonee», xi (1 Reyes 8:38-40).
14 Toj tsots me skʼoplal ti mu xkiktatik skʼanel li chʼul espiritue (Mateo 7:7-11). Li yabtel chʼul espiritue yichʼoj talelaletik kʼuchaʼal kuxetel oʼontonal xchiʼuk jun oʼontonal (Gálatas 5:22, 23). Jaʼ yuʼun chaʼa, kʼalal chakʼbutik xchʼul espiritu li jTotik ta vinajele ti jaʼ jech chkʼot ta stakʼobil li j-orasiontike, lek siket koʼontontik: li vokolile chjel ta kuxetel oʼontonal xchiʼuk li at-oʼontone chjel ta jun oʼontonal.
15. ¿Kʼusi tekstoetik ta Vivlia tskoltautik sventa xjutukaj kuʼuntik li at-oʼontone?
15 Kʼalal chopol tajmek chkaʼi jbatike, stalel onoʼox ti chkat-o koʼontontike. Akʼo mi mu xchʼay kuʼuntik skotol li at-oʼontone, stakʼ jutukajesel mi oy ta joltik li kʼusi xi laj yal Jesuse: «Mu me xloʼilaj avoʼntonic ta sventa cʼu xʼelan chacuxiic, bu chata aveʼelic, xchiʼuc cʼusi chavuchʼic, xchiʼuc bu chata acʼuʼ apoqʼuique. [...] Jaʼ yuʼun tscʼan baʼyuc chavacʼ abaic ta ventainel yuʼun li Diose, xchiʼuc ti chapasic cʼusi tscʼane, jech chayacʼboxuc scotol li cʼusitic ta xtun avuʼunique», xi (Mateo 6:25, 33, 34). Li jtakbol Pedroe tstij koʼontontik sventa xkakʼbetik sventain Dios skotol li sloʼil koʼontontike yuʼun oy ta yoʼonton tskoltautik (1 Pedro 5:6, 7). Melel onoʼox, chkakʼ kiptik sventa ta jchapantik li vokolile. Pe mi laj xaʼox jpastik ti bu kʼalal oy ta kok-jkʼobtike, li kʼusi tskoltautike jaʼ li orasione maʼuk li at-oʼontone. «Acʼbo sventain Mucʼul Dios scotol li cʼusi chapase; chʼuno ta avoʼnton ti xuʼ yuʼune, jech chaspasbot li cʼusi tsots scʼoplal oy ta avoʼntone», xi laj skʼejinta li jtsʼibaej salmoe (Salmo 37:5).
16, 17. 1) ¿Kʼu yuʼun ti mu xchʼay kuʼuntik skotol li at-oʼontone? 2) ¿Kʼu yelan chkaʼi jbatik mi chkakʼ ta jkuxlejaltik li kʼusi chal Filipenses 4:6, 7?
16 Li Pabloe xi la stsʼibae: «Mu me cʼusi xloʼilaj avoʼntonic yuʼun. Me oy cʼusi scʼan avuʼun chavaʼyique, cʼanbeic Dios, vocoletanic ta stojol, xchiʼuc tojbeic ta vocol. Jech chaspasboxuc o ta jun avoʼntonic li Diose. Li jun oʼntonal chacʼ Diose echʼem to xjelov jech chac cʼu chaʼal ta jnop ta jcʼantic li vuʼutique, jaʼ chaxchabiboxuc avoʼntonic xchiʼuc cʼusitic chanopic ta sventa ti avichʼojic ta mucʼ li Cristo Jesuse», xi (Filipenses 4:6, 7). Jamal onoʼox ta alel, ta skoj ti jaʼ snitilulutik li Adane jpas mulilutik jkotoltik, jech oxal mu onoʼox xchʼay kuʼuntik skotol li at-oʼontone (Romanos 5:12). Jech kʼuchaʼal liʼe, «tsots laj yacʼbeic svocol» li tukʼil Rebeca xchiʼuk Isaac li j-itita antsetike, yuʼun jaʼ ikʼotik ta yajniltak li Esaue (Génesis 26:34, 35). Li Timoteo xchiʼuk Trófimo ti jaʼ yajtsʼaklomtak Cristoe laj onoʼox van yat yoʼontonik ta skoj li chamel la snuptanike (1 Timoteo 5:23; 2 Timoteo 4:20). Li Pabloe laj yat yoʼonton ta stojolal li xchiʼiltak ta chʼunolajele (2 Corintios 11:28). Pe li buchʼu chaʼi j-orasiontike, li Diose, ta onoʼox me stsʼetan xchikin ta stojolal li buchʼutik skʼanojike (Salmo 65:2).
17 Yoʼto jmalaojbetik li skʼakʼalil Jeovae jpatoj koʼontontik ti tskoltautike xchiʼuk ti tspat koʼontontik li «Dios ti chacʼ jun coʼntontique» (Filipenses 4:9). Li stuke jkʼuxubinvanej, toj lek yoʼonton, «ta xachʼay ti mulil coloʼile» xchiʼuk «snaʼoj ti cʼu xʼelan pasbilutique; snaʼ ti lum achʼelutic noʼoxe» (Éxodo 34:6; Salmo 86:5, Ch; 103:13, 14). Jaʼ yuʼun chaʼa, kalbetik li kʼusi tskʼan koʼontontike, vaʼun chkaʼitik li «jun oʼntonal chacʼ Diose»: jun kuxetel oʼontonal ti mu xkaʼibetik smelolal kʼuchaʼal krixchanoutike.
18. ¿Kʼu yelan xuʼ «xkiltik» li Dios jech kʼuchaʼal chal Job 42:5?
18 Kʼalal tstakʼ j-orasiontik li Diose, te chkakʼtik venta ti chchabiutike. Kʼalal kuch yuʼun prevaetik li Jobe, xi laj yale: «Leʼ volje chabje tale ta jchiquin noʼox laj caʼay acʼoplal, pero liʼ ta orae ta xquilot lec ta jsat», xi (Job 42:5). Mi ta jnopbetik lek skʼoplale, mi oy xchʼunel koʼontontik ta stojolal xchiʼuk mi ta jtojbetik ta vokol ti kʼuyelan xchabiojutik li Diose, xuʼ «xkiltik» ti mu bu jech kilojtik-oe. Ti nopol tajmek oyutik ta stojolale jaʼ me chakʼbutik jun oʼontonal ta koʼontontik xchiʼuk ta jnopbentik.
19. ¿Kʼusi chkʼot ta pasel mi chkakʼbetik sventain Dios skotol li sloʼil koʼontontike?
19 Mi chkakʼbetik sventain Dios skotol li sloʼil koʼontontike, xuʼ me jun noʼox koʼontontik xkuch kuʼuntik li vokolile, vaʼun jaʼ jech lek-o li koʼontontik xchiʼuk jnopbentike. Li ta yutil koʼontontike muʼyuk xa xiʼel chkaʼitik xchiʼuk chʼabal xa at-oʼonton. Jech noxtok li jnopbentike mu me bu xtal-xbat ta sventa li kʼusi chkʼot ta pasele o ta skoj li at-oʼontone.
20, 21. 1) Li kʼusi kʼot ta stojolal Estebane, ¿kʼusi chakʼ jchantik ti xmuyubaj noʼox ti kʼalal laj yichʼ nutsele? 2) Albo sloʼilal junuk yajtsʼaklom Cristo avi ti jun noʼox yoʼonton kʼalal laj yil prevae.
20 Li yajtsʼaklom Cristo Estebane laj yakʼ ta ilel ti xkuxet noʼox yoʼonton kʼalal laj yil tsatsal preva li xchʼunel yoʼontone. Kʼalal muʼyuk toʼox yaloj li mantal laj yal ta slajebale, stekel li buchʼutik te oyik ta Sanedrine «xcoʼlaj xchiʼuc sat yajʼalmantal Dios laj yilic» li Estebane (Hechos 6:15). Jun noʼox yoʼonton xvinaj li ta sate, jech kʼuchaʼal sat jun anjel, jech kʼuchaʼal sat jun yaj-almantal Dios. Kʼalal jamal laj yalbe li jchapanvanejetik ti sbainojik li slajel Jesuse «isoc sjolic ta jyalel; batsʼi tsots iʼilinic. Xcʼuxet yeic ta stojol». Li Estebane «iventainbat yoʼnton yuʼun li Chʼul Espiritue. La sqʼuel muyel vinajel; laj yilbe xojobal Dios. Laj yil te oy ta sbatsʼicʼob Dios li Jesuse». Ta skoj ti itsatsubtasat li kʼusi laj yile tukʼ-o yoʼonton ti kʼalal ichame (Hechos 7:52-60). Akʼo mi muʼyuk bu ta xkiltik kʼusitik labalik sba li voʼotike, kʼalal chkiltik prevae xuʼ me jpat koʼontontik li ta jun oʼontonal chakʼ Diose.
21 Jnoptik avaʼiik ti kʼuyelan laj yaʼi sbaik jlom yajtsʼaklomtak Cristo ti ichamik ta skʼob jnazietik li ta xchibal mukʼta pas kʼop ta spʼejel Balumile. Kʼalal laj yichʼik chapanel ta nail chapanobbaile, jun ta stekelike xi laj yale: «Lokʼ mantal ti chkichʼ milele. Laj kaʼi, vaʼun lik kal li kʼusi xi laj yal li Kajvaltike “junuk me avoʼonton ta jtojol akʼo mi te cha cham” ti xie, xchiʼuk yantik ti jechtik laj yale, jaʼ to kile jelav xaʼox skotol. Pe taje mu xa tsotsuk skʼoplal. Mu xa naʼik kʼu to yelanil jun tajmek koʼonton xchiʼuk xkuxet tajmek koʼonton», xi. Jkʼeltik avilik noxtok ti kʼusi la stsʼibabe komel stot smeʼ jun chex kerem yajtsʼaklom Cristo kʼalal poʼot xaʼox xtuchʼbeik snukʼe: «X-echʼ xa jutuk oʼlol akʼobal. Pe xuʼ to jel li kʼusi oy ta koʼontone. ¿Pe mi xuʼ to van xi muyubaj yan velta liʼ ta balumil kʼalal mi laj xaʼox jvalopatin komel li Kajvaltike? ¡Mi jsetʼuk! Pe akʼo mi jech, li avie pato avoʼontonik ti xi muyubaj xchiʼuk ti jun koʼonton chkikta li balumil liʼe», xi. Li kʼusitik kʼot ta pasel taje jamal chakʼ ta ilel ti Jeovae tskolta li tukʼil yajtuneltake.
Li voʼote xuʼ xkuch avuʼun li prevae
22, 23. Kʼalal mu to chvul li skʼakʼalil Jeovae, ¿kʼusi xuʼ xa pat-o avoʼonton mi chavakʼ ta ilel ti chkuch batel avuʼune?
22 Li voʼote yikʼaluk van muʼyuk bu chavil vokoliletik jech kʼuchaʼal laj xa kaltike. Akʼo mi jech, oy srason li tukʼil Job kʼalal xi laj yale: «Li bochʼo voqʼuem noʼox ta antse comcom noʼox yorail, xchiʼuc ta vocol noʼox chcuxi», xi (Job 14:1). Yikʼaluk van totilot o meʼilot ti tsots chavakʼ avip sventa cha beiltas ta mantal li akerem o atsebe. Jech li stukik eke skʼan xkuch yuʼunik preva ta chanob vun, jaʼ jun kuxetel oʼontonal chavaʼi ti kʼalal staoj-o yav yoʼontonik ta stojolal Jeova xchiʼuk li ta stukʼil mantaltake. Yikʼaluk van chavil avokol xchiʼuk sujel ta spasel kʼusi muʼyuk lek li ta avabtel eke. Pe kʼusiuk noʼox, xuʼ me xkuch kuʼuntik taje xchiʼuk li yan kʼusitike, yuʼun jujun kʼakʼal ta xkuchbutik batel kikatstik li Jeovae (Salmo 68:19).
23 Yikʼaluk van muʼyuk tsots akʼoplal chavaʼi aba xchiʼuk ti muʼyuk noʼox abalil chavaʼie, pe naʼo me ti muʼyuk ta xchʼay ta sjol Jeova li avabtel ta stojolale xchiʼuk ti akʼanojbe li sbie (Hebreos 6:10). Ta sventa ti chkoltavan Diose xuʼ me xkuch avuʼun li kʼusitik chakʼ ta preva xchʼunel avoʼontone. Jaʼ yuʼun chaʼa, kʼanbo me Dios ti akʼo skoltaot ta spasel li kʼusi tskʼan yoʼontone xchiʼuk tsako me ta venta li ta kʼusitik cha nop cha pase. Mi jaʼ jech cha pase, naʼo me lek ti chakʼbot bendision li Jeovae xchiʼuk ti cha skoltaot yoʼ junuk avoʼonton amalaojbe li skʼakʼalile.
¿Kʼusi cha takʼ?
• ¿Kʼu yuʼun skʼan xkuch kuʼuntik li yajtsʼaklomutik Cristoe?
• Kʼusi tskoltautik sventa xkuch kuʼuntik li chamele xchiʼuk kʼalal oy buchʼu chcham kuʼuntike?
• ¿Kʼuxi tskoltautik li orasion sventa xkuch kuʼuntik li vokoliletike?
• ¿Kʼu yuʼun xuʼ jun koʼontontik jmalatik li skʼakʼalil Jeovae?
[Lokʼol ta pajina 19]
Kʼalal ta jpat koʼontontik ta stojolal Jeovae tskoltautik sventa xkuch kuʼuntik kʼalal oy buchʼu chcham kuʼuntike