XCHANOBIL 51
Chkʼot ta pasel li k’usi amalaoje
«Muʼyuk tsloʼlautik li spatobil koʼontontike» (ROM. 5:5).
KʼEJOJ 142 Jchʼuntik ta melel spatobil koʼntontik
LI KʼUSI TA JCHANTIKEa
1. ¿Kʼu yuʼun mu jecheʼuk noʼox li kʼusi spatoj-o yoʼonton Abraane?
LI Jeovae laj yalbe li yamigo Abraan ti ta stojolal snitilulal tstaik bendision skotol li jteklumetike (Jen. 15:5; 22:18). Ta skoj ti oy xchʼunel yoʼonton ta stojolal Dios li Abraane, xchʼunoj lek ti ta onoʼox xkʼot ta pasele. Pe kʼalal sien xa ox sjabilal li Abraan xchiʼuk ti 90 xa ox sjabilal li yajnile, muʼyuk toʼox junuk yalab xnichʼnabik (Jen. 21:1-7). Pe li Vivliae xi chalbe skʼoplal li Abraane: «Ta sventa li spatobil oʼontonal taje laj yakʼ xchʼunel yoʼonton yoʼ chkʼot ta totil yuʼun li epal lumetik jech onoʼox kʼuchaʼal xi tsʼibabile» (Rom. 4:18). Jech kʼuchaʼal jnaʼojtike kʼot onoʼox ta pasel li kʼusi spatoj-o yoʼontone, yuʼun li Abraane laj yil jun skerem ti Isaak sbie.
2. ¿Kʼu yuʼun jpʼel ta yoʼonton Abraan ti chkʼot onoʼox ta pasel yuʼun Jeova li kʼusi yaloje?
2 Li Abraane xojtikin lek li Jeovae, jech oxal «snaʼoj lek ti spas yuʼun li kʼusi yaloje» (Rom. 4:21). Ta skoj xchʼunel yoʼonton li Abraane, tukʼ ilat yuʼun li Jeovae xchiʼuk kʼot ta yamigo (Sant. 2:23). Jech kʼuchaʼal chal Romanos 4:18, li Abraane oy xchʼunel yoʼonton xchiʼuk spatobil yoʼonton. Jkʼeltik batel kʼusi laj yal jtakbol Pablo ta sventa li spatobil oʼontonal ti te ta jtatik li ta kapitulo 5 ta Romanose.
3. ¿Kʼusi laj yalbe skʼoplal Pablo ta sventa li spatobil oʼontonale?
3 Li Pabloe laj yalbe skʼoplal ti kʼu yuʼun jpʼel ta koʼontontik «muʼyuk tsloʼlautik li spatobil koʼontontike» (Rom. 5:5). Ta skoltautik yoʼ masuk to jpat koʼontontik. Kʼalal ta jkʼeltik batel kʼusi chal li Romanos 5:1-5, nopbo skʼoplal kʼuxi mas to apatoj avoʼonton ta sventa li kʼusi yaloj tspas Diose. Jech xtok, ta jkʼeltik batel kʼusi xuʼ jpastik yoʼ masuk to jpat koʼontontik. Pe baʼyel jkʼelbetik batel skʼoplal li spatobil oʼontonal laj yalbe skʼoplal Pablo ti chkʼot ta pasele.
KʼUPIL SBA SPATOBIL KOʼONTONTIK
4. ¿Kʼusi chalbe skʼoplal li Romanos 5:1, 2?
4 (Kʼelo Romanos 5:1, 2). Li Pabloe jaʼ la stsʼibabe batel li ermanoetik te oyik ta tsobobbail ta Romae. Li ermanoetik taje xojtikinik xa ox li Jeova xchiʼuk Jesuse, oy xa ox xchʼunel yoʼontonik xchiʼuk jaʼik xa ox yajtsʼaklom Kristo. Jaʼ yuʼun, li Diose laj yal ti tukʼ xa chichʼ albel skʼoplalik ta skoj li xchʼunel yoʼontonike xchiʼuk la stʼujan ta xchʼul espiritu. Jech oxal, li vaʼ kʼakʼale oy xa ox spatobil yoʼontonik ti persa chkʼot ta pasele.
5. ¿Kʼusi spatobil yoʼonton tstaik li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajele?
5 Ta mas tsʼakale, li buchʼutik te oyik ta Efeso ti tʼujbil chbatik ta vinajele albatik yuʼun Pablo li spatobil oʼontonal akʼbilik yuʼun Diose. Laj yal ti ch-akʼbat xrextoik «li buchʼutik chʼule» (Efes. 1:18). Jaʼuk li ermanoetik ta Kolosase albatik ti te kʼejbil ta vinajel li spatobil yoʼontonike (Kol. 1:4, 5). Jaʼ yuʼun, li ermanoetik ti tʼujbilike te ta vinajel tsta li spatobil yoʼontonike, ti chchaʼkuxiik xchiʼuk ti chkuxiik sbatel osile, ti jaʼ te ch-ajvalilajik xchiʼuk li Kristoe (1 Tes. 4:13-17; Apok. 20:6).
Li ermano Frederick Franz laj yal ti jpʼel ta yoʼontonik chkʼot ta pasel li kʼusi smalaojik li buchʼutik tʼujbilik chbat ta vinajele. (Kʼelo parafo 6).
6. ¿Kʼusi laj yal jun ermano ti tʼujbil chbat ta vinajel ta sventa li spatobil yoʼontone?
6 Li ermanoetik ti tʼujbil chbatik ta vinajele ep tajek sbalil chilik li spatobil oʼontonal taje. Li ta 1991, xi laj yal li ermano Frederick Franz: «Li spatobil koʼontontike ta onoʼox xkʼot ta pasel. Jkotoltik li 144 mile ta xkiltik chkʼot ta pasel. Toj labal sba maʼ taje, yuʼun mu xkoʼolaj ti kʼu toʼox yelan jnopojbetik skʼoplale». ¿Kʼu yelan laj yaʼi sba ti jal xa tukʼ tunem talel ta stojolal Diose? Xi chale: «Jech-o ep sbalil chkilkutik li spatobil koʼontonkutike. Kʼalal mas chjalije, [ . . . ] mas to ep sbalil chkilkutik. Xlokʼ venta ti jmalae, akʼo mi xjelav jun miyon jabil. Avie mas xa ep sbalil chkil ti mu toʼox jechuk li ta mas voʼnee».
7, 8. ¿Kʼusi spatobil yoʼontonik smalaojik jutuk mu skotoluk li yajtuneltak Diose? (Romanos 8:20, 21).
7 ¿Kʼusi smalaoj tstaik jutuk mu skotoluk li buchʼutik chtunik ta stojolal Jeova avie? Jaʼ li kʼusi smalaoj toʼox Abraan eke, ti xuʼ xkuxiik ta sbatel osil ta balumil mi chventainvan xa ox li Ajvalilal yuʼun Diose (Ebr. 11:8-10, 13). Li Pabloe laj yalbe skʼoplal li spatobil oʼontonal taje (kʼelo Romanos 8:20, 21). ¿Kʼusi mas la stij avoʼonton kʼalal lik achan ta Vivlia li kʼusitik labalik sba tspas Dios ta jelavele? ¿Mi labal sba avaʼi ti xuʼ xakol lokʼel ta mulil xchiʼuk ti xuʼ xakʼot ta tukʼil krixchanoe? ¿Mi la stij avoʼonton ti xuʼ xavil yan velta li buchʼutik chamem avuʼun xchiʼuk ti xakuxiik ta Paraisoe? Koliyal li spatobil oʼontonal chakʼ Diose, toj kʼupil sba li kʼusi xuʼ xata ta jelavele.
8 Jkotoltik oy spatobil koʼontontik ti xijmuyubaj yuʼune, mu ventauk mi ta vinajel o mi ta balumil. Pe ¿kʼuxi xuʼ mas to jchʼuntik ti ta onoʼox xkʼot ta pasel li kʼusi yaloj Diose? Yoʼ xkaʼibetik smelolale, jkʼeltik to batel li kʼusi la stsʼiba Pabloe. Taje jaʼ me tskoltautik sventa jpʼeluk ta koʼontontik ti chkʼot ta pasel li spatobil koʼontontike.
¿KʼUXI XUʼ MASUK TO OY SPATOBIL AVOʼONTON?
Jkotoltik jnaʼojtik ti ta onoʼox xkiltik tsots jvokoltike. (Kʼelo parafo 9, 10).
9, 10. Jech kʼuchaʼal kʼot ta stojolal li Pabloe, ¿kʼusi jnaʼojtik ti chkʼot ta jtojolaltik eke? (Romanos 5:3; kʼelo xtok li lokʼoletike).
9 (Kʼelo Romanos 5:3). Li Pabloe oy kʼusi laj yal ti xuʼ van labal to sba chkaʼitike: kʼalal chkil tsots jvokoltike, mas me oy ta jnopbentik li spatobil koʼontontike. Jnaʼoj jkotoltik ti ta onoʼox xkil tsots jvokoltike. Jkʼelbetik skʼoplal li kʼusi laj yalbe batel ermanoetik ta Tesalonika li Pabloe, xi laj yale: «Kʼalal te toʼox jchiʼukotkutike, chkalkutik onoʼox ti chkil jvokoltike, taje jaʼ jech kʼotem ta pasel jech kʼuchaʼal anaʼojik leke» (1 Tes. 3:4). Jkʼeltik xtok li kʼusi laj yalbe batel jkorintoetike: «Ta jkʼankutik ti akʼo xanaʼik ti laj kil tsots jvokolkutik [ . . . ] ti te xa chichamkutik-o laj kaʼikutike» (2 Kor. 1:8; 11:23-27).
10 Li kʼusitik laj yalbe skʼoplal Pabloe jaʼ jech-o chkʼot ta pasel li avie. Li yajtsʼaklomutik Kristoe jnaʼojtik ti oy kʼusitik tsots ta jnuptantike (2 Tim. 3:12). ¿Kʼusitik anuptanoj ti kʼu xa sjalil atsʼaklioj talel Jesus xchiʼuk ti avakʼoj xchʼunel avoʼonton ta stojolale? Yikʼaluk van tslabanikot o xuʼ van oy kʼusitik chopol spasojboxuk li avamigotak o li avutsʼ avalale. ¿Mi oy anuptanoj avokol ta avabtel ta skoj ti muʼyuk chajutkʼop o ta skoj ti lek atalelal chavakʼ ta ilele? (Ebr. 13:18). ¿Mi oy avichʼoj kontrainel ta stojolal j-abteletik ta skoj ti chachol mantale? Mu ventauk li kʼusitik chanuptane, li Pabloe chal ti skʼan xijmuyubaj noʼoxe. ¿Kʼu yuʼun?
11. ¿Kʼu yuʼun skʼan xkuch kuʼuntik?
11 Xijmuyubajutik kʼalal chkil jvokoltike, yuʼun jaʼ tskoltautik sventa oyuk kuʼuntik li talel chal ta Romanos 5:3 ti xi chale: «Kʼalal oy tsots jvokoltike, jaʼ tskoltautik sventa xkuch kuʼuntik». Skʼan me jpʼeluk ta koʼontontik ti chkuch kuʼuntike, yuʼun jkotoltik ta onoʼox xkil jvokoltik. Jaʼ noʼox me xuʼ jtatik li kʼusi jpatoj-o koʼontontik mi chkuch kuʼuntike. Mu me jkʼantik ti te jkʼoplaltik kʼalal laj yalbe skʼoplal Jesus ti te pʼaj ta tontikaltik li sbekʼ tsʼunobile, yuʼun jaʼ noʼox xmuyubaj chchʼamik li Skʼop Diose, pe kʼalal chil svokolike, ta anil noʼox tsmak yokik (Mat. 13:5, 6, 20, 21). Mu onoʼox jkʼantik ti xkichʼtik kontrainel o ti jnuptantik prevaetike, pe mi kuch kuʼuntike ta me jtabetik sbalil. Jkʼeltik batel ti kʼu yuʼun jech chkaltike.
12. ¿Kʼusi sbalil ta jtabetik mi kuch kuʼuntike?
12 Li jchankʼop Santiagoe laj yal kʼusi sbalil ta jtabetik mi kuch kuʼuntike, xi la stsʼibae: «Mi jech-o chkuch avuʼunike, jaʼ tskoltaoxuk sventa xatsak avipik, jech lek oyoxuk xchiʼuk lek chapaloxuk ta skotol, muʼyukuk me kʼusi skʼan avuʼunik» (Sant. 1:2-4). ¿Kʼusi sbalil ta jtabetik mi kuch kuʼuntike? Jaʼ tskoltautik sventa oyuk smalael kuʼuntik, ti stsatsub mas xchʼunel koʼontontike xchiʼuk ti masuk to jpat koʼontontik ta stojolal Diose. Pe maʼuk noʼox taje, yuʼun oy to kʼusi yan ta jtabetik sbalil.
13, 14. ¿Kʼusi chkʼot ta pasel mi kuch kuʼuntike, xchiʼuk kʼusi sbalil ta jtabetik ta sventa li kʼusi jmalaojtike? (Romanos 5:4).
13 (Kʼelo Romanos 5:4). Li Pabloe chal ti «mi kuch kuʼuntike, jaʼ tskoltautik sventa lek chʼambil xijkʼot» ta stojolal Dios. Taje maʼuk me ti xmuyubaj xa Jeova kʼalal chkil jvokoltike, yuʼun jaʼ xmuyubaj-o kʼalal chil ti chkuch kuʼuntike. ¿Mi mu jechuk ti tspat koʼontontik ti xmuyubaj kuʼuntik Jeova kʼalal tukʼ chkakʼ jbatik xchiʼuk ti chkuch kuʼuntike? (Sal. 5:12).
14 Kalbetik skʼoplal li Abraane. Li stuke lek ilat yuʼun li Diose, yuʼun kuch yuʼun li prevaetike. Kʼot ta yamigo li Jeovae xchiʼuk tukʼ albat skʼoplal (Jen. 15:6; Rom. 4:13, 22). Jaʼ me jech chkʼot ta jtojolaltik ek. Sventa lek xilutik li Diose, mu ventauk li kʼusi jbainojtik ta steklumale xchiʼuk mi jaʼuk li kʼusi jbainojtik ta tsobobbaile, yuʼun jaʼ tsots skʼoplal mi tukʼ chkakʼ jbatik xchiʼuk mi chkuch kuʼuntike. Taje spas kuʼun jkotoltik, mu ventauk jayib jabilaltik, kʼu yelan jkuxlejaltik o kʼusi xijtojob spasel. ¿Mi yakal chanuptan junuk preva? Teuk me ta ajol ti mi tukʼ chavakʼ abae, lek me akʼoplal ta stojolal Dios. Kʼalal jnaʼojtik ti xmuyubaj kuʼuntik li Jeovae, jaʼ me tskoltautik sventa masuk to jchʼuntik ti chkʼot ta pasel li kʼusi jmalaojtike o li spatobil koʼontontike.
«MUʼYUK TSLOʼLAUTIK LI SPATOBIL KOʼONTONTIKE»
15. ¿Kʼusi to mas laj yalbe skʼoplal li Pabloe, xchiʼuk kʼusi van xuʼ jakʼbe jbatik?
15 Jech kʼuchaʼal la jchantik xa tale, li Pabloe laj yal ti lek chilutik Dios mi kuch kuʼuntike. Avie jkʼeltik xa batel li kʼusi mas laj yalbe skʼoplale. Xi laj yale: «Mi lek chʼambil lijkʼote, jaʼ tskoltautik sventa oyuk spatobil koʼontontik, vaʼun muʼyuk tsloʼlautik li spatobil koʼontontike» (Rom. 5:4, 5). Li ta Romanos 5:2, li Pabloe yalojbe xa onoʼox yajtsʼaklomtak Kristo ta Roma ti spatoj yoʼontonik ti chichʼik akʼbel «li smukʼulal Diose». Jaʼ yuʼun, xuʼ van xi ta jakʼbe jbatike: «Mi oy xa ox spatobil yoʼonton li yajtsʼaklomtak Kristoe, ¿kʼu yuʼun laj to yalbe skʼoplal yan velta li Pabloe?».
Mas xa jchʼunojtik ti chkʼot ta pasel li spatobil koʼontontik ti mu toʼox jechuk kʼalal laj kojtikintik mantale. (Kʼelo parafo 16, 17).
16. ¿Kʼuxi xuʼ xkʼot ta yoʼonton jun krixchano ti jaʼ melel li spatobil koʼontontike? (Kʼelo xtok li lokʼoletike).
16 Li kʼusi la skʼan laj yal Pabloe jaʼ ti masuk to jchʼuntik ti chkʼot ta pasel li kʼusi jmalaojtike. Nopo kʼu yelan laj avaʼi aba kʼalal laj avaʼi ta sba velta ti xuʼ xakuxi ta jun Paraiso ta balumil ta sbatel osile. Xuʼ van la anop ti mu xkʼot ta pasele manchuk mi toj kʼupil sba. Pe kʼalal mas laj avojtikin li Jeovae xchiʼuk kʼalal mas la achan li kʼusi chal Vivliae, mas kʼot ta avoʼonton ti ta onoʼox xkʼot ta pasel li spatobil oʼontonal taje.
17. Kʼalal laj xa ox avichʼ voʼe, ¿kʼusi la skoltaot sventa masuk to xachʼun li kʼusi amalaoj chakʼbot Diose?
17 Kʼalal laj xa ox avichʼ voʼe mas to la achʼun ti chkʼot ta pasel li spatobil avoʼontone, yuʼun mas la achan batel li kʼusi chal Vivliae xchiʼuk mas lachʼi ta mantal (Ebr. 5:13–6:1). Jaʼ van jech kʼot ta atojolal li kʼusi chal ta Romanos 5:2-4 ti laj avil avokol xchiʼuk ti laj avakʼ venta ti lek akʼoplal ta stojolal li Jeovae. Ta skoj ti anaʼoj ti xmuyubaj avuʼun li Jeovae, mas to jpʼel ta avoʼonton ti ta onoʼox xkʼot ta pasel li kʼusi yaloje. Avie mas xa jpʼel ta avoʼonton ti chkʼot ta pasel li kʼusi amalaoje. Taje te chvinaj ti kʼu yelan chatsak ta venta avutsʼ avalal, li kʼusitik chkʼot ta nopel avuʼune xchiʼuk li kʼusitik chapas jujun kʼakʼale.
18. ¿Kʼusi jamal yalojbutik Jeova ti chakʼbutike?
18 Kʼalal laj xa ox yalbe skʼoplal Pablo ti tskoltautik sventa oyuk spatobil koʼontontik kʼalal lek jkʼoplaltik ta stojolal li Diose, laj yal xtok ti xuʼ jpʼel ta koʼontontik ti ta onoʼox xkʼot ta pasel li kʼusi jmalaojtike. Yuʼun li Pabloe xi laj yalbe yajtsʼaklomtak Kristo li kʼusi jamal yaloj tspas Diose: «Muʼyuk tsloʼlautik li spatobil koʼontontike; yuʼun li kʼanelal yuʼun Diose malbil xa talel ta koʼontontik ta stojolal li chʼul espiritu ti lij-akʼbate» (Rom. 5:5). Jaʼ yuʼun, xuʼ jpʼel ta avoʼonton ti ta onoʼox xkʼot ta pasel li spatobil avoʼontone.
19. ¿Kʼusi ti jpʼel ta koʼontontik chkʼot ta pasele?
19 Ep me kʼusi ta jchanbetik li Abraane. Yuʼun oy kʼusi jamal albat yuʼun Jeova, lek skʼoplal xchiʼuk kʼot ta yamigo. Kʼot onoʼox ta pasel li kʼusi smalaoj Abraane, yuʼun xi chal li Vivliae: «Kʼalal laj xa ox yakʼ ta ilel Abraan ti stsʼik yuʼune, la sta li kʼusi albile» (Ebr. 6:15; 11:9, 18; Rom. 4:20-22). Jech kʼuchaʼal kʼot ta stojolal li Abraane, xuʼ me jpʼel ta koʼontontik ti muʼyuk bu tsloʼlautik li spatobil koʼontontik mi tukʼ laj kakʼ jbatik ta stojolal Jeovae. Jaʼ yuʼun, persa chakʼ jmotontik li Jeovae. Jech oxal, xijmuyubaj noʼox (Rom. 12:12). Xi la stsʼiba li Pabloe: «Akʼo yakʼboxuk xkuxetel oʼontonal xchiʼuk jun oʼontonal li Dios ti jaʼ chakʼ spatobil oʼontonal ta skoj ti apatoj avoʼontonik ta stojolale sventa x-epaj li spatobil avoʼontonik ta sjuʼel li chʼul espiritue» (Rom. 15:13).
KʼEJOJ 139 Jun kʼupil sba achʼ balumil
a Li ta xchanobil liʼe, ta jkʼelbetik batel skʼoplal li spatobil koʼontontike xchiʼuk ti kʼu yuʼun xuʼ jchʼuntik ti ta onoʼox xkʼot ta pasele. Li ta kapitulo 5 ta Romanose tskoltautik yoʼ xkakʼtik venta ti mas xa jpatoj koʼontontik avi ti mu toʼox jechuk kʼalal laj kojtikintik mantale.