¿Bu xuʼ jtatik li melel patob oʼontonale?
NOPO avaʼi ti sok li areloje, vaʼun chbat asaʼ buchʼu tsmeltsan. Ep buchʼutik chalik ti xuʼ smeltsane, pe jaʼ to avaʼie li alakʼnae xuʼ smeltsanbot ta moton ti jaʼ onoʼox la spas li areloje. Vaʼun, mas xa kʼun chavaʼi bu chba avakʼ ta meltsanel.
Jkoʼoltastik avaʼi li spatob oʼontonal xchiʼuk li reloj laj kalbetik skʼoplale. Mi chavakʼ venta ti yakal xa chchʼay batel li spatobil avoʼontone, ¿bu xuʼ xata koltael? Epal krixchanoetike chalik ti xuʼ skoltaot ta xchapanel li avokole, pe mu jechuk, yuʼun mu xa xanaʼ kʼusi chapas yuʼunik. Jaʼ mas lek ti jaʼ jsaʼtik koltael ta stojolal li Jpasvanej kuʼuntike, yuʼun li stuke chakʼbutik li melel spatobil koʼontontike. Xi chal li Vivliae: «Muʼyuk onoʼox bu nom oy ta jtojolaltik ta jujuntal» xchiʼuk oy ta yoʼonton tskoltautik (Echos 17:27; 1 Pedro 5:7).
Kʼusi to mas smakoj li spatobil koʼontontike
Li Vivliae jaʼ mas lek chchapbe smelolal ta sventa li spatob oʼontonale jaʼ mu sta li doktoretik, sientifikoetik xchiʼuk li psikologoetike. Li spatobil koʼontontik ta Vivliae oy chaʼtos kʼusi smakojbe skʼoplal: baʼyuke, jaʼ ti ta jkʼantik ti lekuk kʼusi xkʼot ta pasele. Li xchibale, jaʼ ti oy lek srasonal kuʼuntik ti ta jchʼuntik ti jech chkʼot ta pasele. Li spatobil koʼontontik chal ta Vivliae jaʼ melel, yuʼun oy lek sprevailtak xchiʼuk xuʼ jchʼuntik.
Li spatobil koʼontontike xkoʼolajtik xchiʼuk li xchʼunel koʼontontike, pe skʼan ti oyuk lek sprevailtake (Ebreos 11:1). Akʼo mi jech, li Vivliae chal ti oy sjelbenal li xchʼunel koʼontontik xchiʼuk li spatobil koʼontontike (1 Korintios 13:13).
Jnoptik noʼox avaʼi ti chakʼanbe vokol junuk avamigo ti apatoj avoʼonton ta stojolale. Apatoj avoʼonton ti chaskoltaote, yuʼun aviloj xa onoʼox ti skoltaojote xchiʼuk ti oy slekil yoʼonton ta atojolale, yuʼun achʼunoj ti tskoltaote. Li xchʼunel koʼontontik xchiʼuk spatobil koʼontontike jmoj te snitojbe sba skʼoplal, pe oy onoʼox sjelbenal jutuk. ¿Kʼusi skʼan jpastik sventa oyuk spatobil koʼontontik ta stojolal li Diose?
Ti bu chlik talel li spatobil koʼontontike
Li Jeovae jaʼ snioʼal li melel spatobil oʼontonale, yuʼun xi laj yichʼ albel skʼoplal ta voʼnee «spatobilot yoʼonton Israel» (Jeremias 14:8, Xchʼul Cʼop Jtotic Dios, ta skʼop Chenalhó). Li j-israeletik ta voʼnee ta sjunul yoʼonton la spat yoʼontonik ta stojolal li Diose, yuʼun jaʼ te likem tal ta stojolal li spatobil yoʼontonike. Ti kʼu sjalil kʼot ta steklumal Dios li Israele, la spas skotol li kʼusi laj yale. Li Josue ti jaʼ jnitvaneje, xi laj yalbe li jteklume: «Anaʼojik lek [...] ti mu jpʼeluk chʼay ta be skotol li kʼusitik lekik laj yalboxuk li Jeova Dios avuʼunike. Kʼot ta pasel skotol ta atojolalik. Mi jpʼeluk chʼay ta be» (Josue 23:14).
Akʼo mi ep xa jabil sjelavel, jech-o xuʼ jpat koʼontontik ta stojolal li Jeovae. Li ta Vivliae te ta jtatik kʼuxi kʼotanuk ta pasel li kʼusi jamal yaloj tspase, ep kʼusitik laj yakʼ ta naʼel li Dios ti xuʼ jpat-o koʼontontike, yuʼun xkoʼolaj ti kʼotemik xa ta pasele.
Xuʼ xkaltik li Vivliae jaʼ li slivroal spatobil koʼontontike. Kʼalal ta jchantik batele, mas to ta jpat koʼontontik ta stojolal Dios xchiʼuk mas to tstsatsub li spatobil koʼontontik ta sventa li kʼusi jamal yaloj ta spase. Xi laj yal li jtakbol Pabloe: «Skotol li kʼusitik laj yichʼ tsʼibael ta voʼnee laj yichʼ tsʼibael sventa jchanubtaseltik, sventa oyuk spatobil koʼontontik ta skoj ti chkuch kuʼuntik xchiʼuk ti tspat koʼontontik li Tsʼibetike» (Romanos 15:4).
¿Kʼusi spatobil koʼontontik chakʼbutik li Diose?
¿Bakʼin van ti skʼan oyuk spatobil koʼontontike? ¿Mi mu jaʼuk van kʼalal chcham kutsʼ kalaltike? Epal krixchanoetike muʼyuk spatobil yoʼonton chaʼiik kʼalal jaʼo chcham junuk yutsʼ yalalike. Xuʼ van jaʼ jech chkaʼi jbatik ta skoj ti muʼyuk kolemutik li ta lajelale xchiʼuk ti mu xuʼ jchaʼkuxestik li buchʼu chamem kuʼuntik ti jkʼanojtike. Li Vivliae chal ti jaʼ kajkontratik li lajelale (1 Korintios 15:26).
¿Mi ta to van xchaʼkuxiik li buchʼutik chamemike? Li ta versikulo la jkʼeltike laj yal ti jaʼ slajeb kajkontratik li lajelale, jech xtok chal ti chichʼ chʼaybel skʼoplale. Li Jeovae jaʼ mas tsots sjuʼel kʼuchaʼal li lajelale, ¿kʼuxi jnaʼojtik? Li Vivliae chal ti laj yichʼ chaʼkuxesel balunvoʼ krixchanoetike.
Jun veltae, li Jeovae laj yakʼbe sjuʼel Xnichʼon sventa xchaʼkuxes Lasaro ti jaʼ yamigo ti oy xa ta xchanibal kʼakʼal xchamele. Ta yeloval krixchanoetik la xchaʼkuxes Lasaro li Jesuse (Juan 11:38-48, 53; 12:9, 10).
Yikʼaluk van xi chajakʼbe abae: «¿Kʼu yuʼun laj yichʼik chaʼkuxesel li krixchanoetik ti molibik onoʼox xchiʼuk ti chamik yan veltae?». Melel onoʼox, pe ti jech laj yichʼik chaʼkuxesel taje jaʼ sventa xuʼ jchʼuntik ta melel ti ta onoʼox xchaʼkuxiik li buchʼutik chamemike, taje jaʼ chakʼbutik melel patob oʼontonal.
Xi laj yal li Jesuse: «Voʼon li chaʼkuxeselune xchiʼuk voʼon li kuxlejalune» (Juan 11:25). Li Jeovae ta xakʼbe sjuʼel Xnichʼon sventa xchaʼkuxes skotol li buchʼutik chamemike. Xi laj yal xtoke: «Chkʼot yorail ti skotol li buchʼutik oy ta smukinalike chaʼibeik yechʼomal ye [li Kristoe], vaʼun chlokʼik tal» (Juan 5:28, 29). Ta xchaʼkuxiik tal skotol li buchʼutik chamemik sventa xkuxiik ta jun nichimaltike.
Li j-alkʼop Isaiase xi la xchapbe smelolal ta sventa li chaʼkuxesele: «Ta xkuxiik li buchʼutik chamem avuʼune. Ta xtotsik talel li animaetik ta jteklumale. ¡Julavanik xchiʼuk avananik ta muyubajel, voʼoxuk ti te oyoxuk ta pukuke! Yuʼun li tsʼujul avuʼune xkoʼolaj kʼuchaʼal tsʼujul ta sob, li balumile chakʼ ti xchaʼkuxiik tal li buchʼutik mu xa kʼusi stakʼ spasik ta lajelale» (Isaias 26:19).
¿Mi mu jechuk ti tspat koʼontontik taje? Li buchʼutik chamemike lek chabibilik, jech kʼuchaʼal lek chabibil te ta chʼutil li jun olol kʼalal skʼan to xvokʼe. Jaʼ jech li animaetik eke te oy ta snopben Jeova ti skotol xuʼ yuʼune, ti xojtikinan ta jujuntale xchiʼuk mi jsetʼuk xchʼay ta sjol (Lukas 20:37, 38). Jutuk xa skʼan xichʼik chaʼkuxesel li buchʼutik chamemike xchiʼuk ti te chmalaatik yuʼun li yutsʼ yalalike, jech kʼuchaʼal ti xijmuyubajutik kʼalal ta jmalatik chvokʼ jun olole. Jaʼ yuʼun, akʼo mi xijchamutik, pe oy spatobil koʼontontik ti chijchaʼkuxiutike. ¿Kʼuxi xuʼ skoltautik li spatobil koʼontontike?
¿Kʼuxi xuʼ skoltautik li spatobil koʼontontike?
Li Pabloe ep kʼusi la xchanubtasutik ta sventa li spatobil oʼontonale. Laj yalbe skʼoplal li abtejebal ta mantale xchiʼuk laj ti li spatobil oʼontonale xkoʼolaj kʼuchaʼal li smak jolile (1 Tesalonisenses 5:8). ¿Kʼusi la skʼan laj yal taje? Li ta voʼnee, li soltaroetik kʼalal chbatik ta paskʼope tslap batel smak sjolik ti pasbil ta takʼine. Li mak jolal taje oy kʼusi tikʼil ta yut sventa mu xlajesvan o tikʼbil nukul. Jaʼ yuʼun, kʼalal oy kʼusi chtenbatik tal ta sjolik li soltaroetike, muʼyuk ta xyayijik. Xkoʼolaj ta smak joltik li spatobil koʼontontike, yuʼun chchabi jnopbentik. Mi oy spatobil koʼontontik ta sventa li kʼusitik yaloj Dios tspase, taje tskoltautik sventa junuk noʼox koʼontontik akʼo mi jnuptantik tsots vokolil. ¿Mi oy la buchʼu mu skʼan jech smak sjol taje?
Laj yalbe yan skʼelobil li jtakbol Pabloe. La skoʼoltas ta s-anklail jkot varko li spatobil koʼontontike. Xi laj yale: «Xkoʼolaj kʼuchaʼal s-anklail jkuxlejaltik li spatobil koʼontontike, yuʼun lek tukʼ xchiʼuk staoj lek yav» (Ebreos 6:19). Ti jech laj yal li jtakbol Pabloe, yuʼun ep ta velta mutʼij svarkoik li ta nabe. Jaʼ yuʼun, snaʼoj ti toj tots skʼoplal li s-anklail jkot varkoe, yuʼun tstsʼunan sba lek yalel kʼalal mi tal tsatsal ikʼaloʼe. Taje jaʼ chkoltaatik sventa mu masuk kʼusi snuptanike.
Jaʼ yuʼun, li kʼusitik jamal yaloj tspas li Diose jaʼ spatobil koʼontontik ti «lek tukʼ xchiʼuk staoj lek [yave]». Jaʼ tskoltautik sventa xkuch kuʼuntik li vokoliletik ta jnuptantik avie. Li Jeovae jamal yaloj ti jutuk xa skʼan slajel li paskʼope, li milbaile, li kʼusitik ta jnuptantike xchiʼuk li lajelale (kʼelo li rekuadro Srasonaltak sventa oyuk spatobil koʼontontik). Li spatobil koʼontontike chchabiutik xchiʼuk tskoltautik sventa jchʼunbetik li smantaltak Diose xchiʼuk ti mu jchanbetik li stalelal balumile.
Li Jeovae oy ta yoʼonton ti xa ta li spatobil avoʼontone. Tskʼan ti junuk avoʼonton xakuxie, jech xtok tskʼan «ti akʼo koluk skotol li krixchanoetike». ¿Kʼuxi ta tael li kolebale? Baʼyuke, «ti akʼo yojtikinik lek li kʼusi melele» (1 Timoteo 2:4). Ta jtijkutik avoʼonton ti xavojtikin li buchʼu laj yakʼ jkuxlejaltik ti jaʼ te ta jtatik li ta Skʼop Diose. Li spatobil oʼontonal chakʼ Diose mu xkoʼolaj xchiʼuk li spatobil oʼontonal chakʼ li sba balumile.
Li spatobil koʼontontike jaʼ tskoltautik sventa mu xijchibajutik. Li Diose chakʼ kipaltik sventa jtatik li kʼusi oy ta koʼontontike, jaʼ noʼox venta mi jaʼ jech oy ta yoʼontone (2 Korintios 4:7; Filipenses 4:13). Jkotoltik ta jkʼantik li spatobil koʼontontike. Mi yakal chasaʼ li spatobil avoʼontone, nichimuk avoʼonton o muyubajan, yuʼun ta me xata.
[Rekuadro]
Srasonaltak sventa oyuk spatobil koʼontontik
Li tekstoetik ta Vivlia liʼe xuʼ skoltaot sventa masuk to xchʼi li spatobil avoʼontone:
◼ Li Diose chal ti xijmuyubaj ta jelavele.
Li ta Skʼop Diose chal ti chkʼataj ta nichimaltik li spʼejel balumile, ti chnoj ta krixchanoetik ti jun noʼox yoʼontonike xchiʼuk ti jmoj noʼox oyike (Salmo 37:11, 29; Isaias 25:8; Apokalipsis 21:3, 4).
◼ Li Diose mu snaʼ sjut kʼop.
Spʼajoj skotol li jutbil kʼope. Li Jeovae toj chʼul xchiʼuk toj sak, mi jsetʼuk snaʼ sjut kʼop (Proverbios 6:16-19; Isaias 6:2, 3; Tito 1:2; Ebreos 6:18).
◼ Chʼabal spajeb sjuʼel li Diose.
Li Jeovae jaʼ noʼox li buchʼu skotol xuʼ yuʼune. Mi junuk buchʼu xmakat ta be sventa xkʼot ta pasel li kʼusi jamal yaloj tspase (Eksodo 15:11; Isaias 40:25, 26).
◼ Li Diose tskʼan ti xijkuxi sbatel osile.
(Juan 3:16; 1 Timoteo 2:3, 4).
◼ Li Diose spatoj yoʼonton ti ta onoʼox jchʼunbetik smantale.
Jaʼ tskʼel li jlekil talelaltike, maʼuk li kʼusi chopol chbat ta pasel kuʼuntike (Salmo 103:12-14; 130:3; Ebreos 6:10). Spatoj yoʼonton ti ta jpastik li kʼusi leke xchiʼuk xmuyubaj mi jech ta jpastike (Proverbios 27:11).
◼ Li Diose tskoltautik ta spasel li kʼusi lek chile.
Mu me jtuktik oyutik li yajtunelutik Diose. Yuʼun tskoltautik kʼalal ta xakʼbutik talel li xchʼul espiritue, yuʼun mu kʼusi xkoʼolaj-o li sjuʼele (Filipenses 4:13).
◼ Sta-o ti jpat koʼontontik ta stojolal li Diose.
Xuʼ ta sjunul koʼonton jpat koʼontontik ta stojolal li Jeovae, yuʼun muʼyuk chijkom ta kʼexlal yuʼun (Salmo 25:3).
[Lokʼol]
Jech kʼuchaʼal lek chchabi joltik li mak jolale, jaʼ jech li spatobil koʼontontik eke chchabi li jnopbentike
[Lokʼol]
Li spatobil koʼontontik ti lek tsʼunule xkoʼolaj kʼuchaʼal jun ankla ti mu xnike
[Stojel ta vokol]
Por gentileza de René Seindal/Su concessione del Museo Archeologico Regionale A. Salinas di Palermo