Li kʼusitik tsjakʼ jkʼelvunetike
¿Kʼusi «snopoj» Dios ti jutuk xa skʼan stikʼbe ta yoʼonton li ajvaliletike?
Li ta Apokalipsis 17:16 xchiʼuk 17, chal kʼuxi chlik li mukʼta tsatsal vokolile, xi chale: «Li lajuneb xulubil laj avile xchiʼuk li jtiʼvanej chonbolome chlik spʼajik li jchonbail antse, lajem xchiʼuk tʼanal chiktaik, tstibeik li sbekʼtale xchiʼuk chchikʼik ta kʼokʼ ta j-echʼel. Yuʼun jech akʼbat ta yoʼontonik yuʼun Dios sventa spasik li kʼusi snopoj Diose. Jech, li kʼusi jmoj snopoj tspasike jaʼo te chvinaj kʼalal chakʼbeik li ajvalilal yuʼunik li jtiʼvanej chonbolome». ¿Kʼu toʼox yelan kabinojbetik smelolal kʼalal chal «li kʼusi snopoj» Dios xie? Li ta jvuntike chichʼ toʼox alel ti jaʼ kʼalal tstikʼbe ta yoʼonton ajvaliletik sventa slajesbeik skʼoplal skotol li jecheʼ relijione.
Pe skʼan jeltik ti kʼu yelan kabinojbetik tal smelolale. Yuʼun li «kʼusi snopoj» Dios ti tstikʼbe ta yoʼonton li ajvaliletike jaʼ ti «chakʼbeik li ajvalilal yuʼunik [o yabtelik] li jtiʼvanej chonbolome». ¿Kʼuxi chkʼot ta pasel taje? Sventa xkaʼibetik smelolale, ta jkʼeltik batel jayibuk sjakʼobiltak.
¿Buchʼutik te chalbe skʼoplal li ta albil kʼope? Chalbe skʼoplal «li jchonbail antse» ti ojtikinbil xtok kʼuchaʼal «Mukʼta Babiloniae», taje jaʼ skʼoplal li jecheʼ relijionetik ta spʼejel balumile. «Li jtiʼvanej chonbolom ti kuxul tsoj skolorale» jaʼ skʼoplal jun organisasion ti lik ta 1919 ti jaʼ li Sociedad de Naciones ti tskʼan ti oyuk jun oʼontonal ta spʼejel balumile, avie ojtikinbil kʼuchaʼal Organización de las Naciones Unidas (Apok. 17:3-5). «Li lajuneb [xulubile]» jaʼ skʼoplal skotol li ajvaliletik ti tskoltaik li jtiʼvanej chonbolome.
¿Kʼu yelan xil sbaik li jchonbail ants xchiʼuk li jtiʼvanej chonbolom ti kuxul tsoj skolorale? Li jchonbail antse «te chotol ta sba» li jtiʼvanej chonbolome, taje chakʼ ta aʼiel ti tskolta li jtiʼvanej chonbolome xchiʼuk ti tskʼan tspas ta mantale.
¿Kʼusi chkʼot ta stojolal li jchonbail antse? Li jtiʼvanej chonbolom xchiʼuk li lajuneb xulubil ti spasoj ta jmoj sjolike «chlik spʼajik li jchonbail antse». Ta skoj taj une, tspojbeik li skʼulejale xchiʼuk jamal chakʼik ta ilel ti toj chopole. Vaʼun, tslajesbeik skʼoplal ta j-echʼel jech kʼuchaʼal yaloj xa onoʼox li Jeovae (Apok. 17:1; 18:8). Te chlaj skʼoplal skotol li jecheʼ relijionetike. Pe kʼalal skʼan toʼox xkʼot ta pasel taje, li Jeovae oy kʼusi chakʼbe spas li ajvaliletik ti muʼyuk bu jech ilbil-oe.
¿Kʼusi chakʼ akʼo spas ajvaliletik li Jeovae? Jech kʼuchaʼal laj xa kiltike, tstikʼbe ta yoʼonton li lajuneb xulubil li «kʼusi snopoj» tspase, jaʼ xkaltik, li ajvaliletike «chakʼbeik jtiʼvanej chonbolom li sjuʼelik xchiʼuk li yabtelike», taje jaʼ skʼoplal li Naciones Unidase (Apok. 17:13). Nopbo avaʼi skʼoplal taje. ¿Mi chlokʼ van ta yoʼonton stuk ajvaliletik ti jech tspasike? Muʼyuk, yuʼun li albil kʼope chal ti jaʼ chtijbat yoʼontonik yuʼun li Jeovae (Prov. 21:1; koʼoltaso xchiʼuk Isaias 44:28). ¿Mi ta kʼunkʼun van chakʼbeik sjuʼel li jtiʼvanej chonbolome? Moʼoj, yuʼun ta anil noʼox. Vaʼun, kʼalal jaʼtik toʼox akʼbil sjuʼel li jtiʼvanej chonbolome, tslajesbe skʼoplal sbatel osil li jecheʼ relijionetik jech kʼuchaʼal yaloj xa onoʼox li Jeovae.
¿Kʼusi jmalaojtik chkʼot ta pasel ta jelavel? Mu jnoptik ti persa chlokʼ ta notisia ti mas xa tskoltaik Naciones Unidas li ajvaliletike. Yuʼun li kʼusi jmalaojtike jaʼ ti ta anil noʼox chtikʼbat ta yoʼontonik yuʼun Jeova sventa xakʼbeik sjuʼel li jtiʼvanej chonbolome. Mi laj kiltik ti jech xa chkʼot ta pasele, jnaʼojtik ti jutuk xa tajek skʼan xlik li mukʼta tsatsal vokolile. Pe yoʼ to mu xkʼot yoraile, skʼan «julavemukutik-o xchiʼuk jkʼel me jbatik lek», ¡yuʼun oy kʼusi poʼot xa xkʼot ta pasel ti ta anil chtale! (1 Tes. 5:6).