¿Kʼu yelan skʼan jpas orasion? ¿Mi jaʼ jech skʼan jpas kʼuchaʼal li padrenuestroe?
Li kʼusi chal Vivliae
Li Jesuse laj yakʼ ta chanel li padrenuestroe, yuʼun xi la skʼan li yajchankʼoptake: «Kajval, chanubtasunkutik kʼuxi ta pasel orasion» (Lukas 11:1). Jaʼ yuʼun chaʼa, li orasion ti padrenuestro sbie, te chakʼ jchantik li kʼusi xuʼ xkaltike xchiʼuk ti kʼu yelan skʼan jkʼantike. Veno, pe li orasion ti padrenuestro sbie o li orasion la spas Kajvaltike, maʼuk noʼox me chchikinta li Diose,a jaʼ noʼox me jun skʼelobil li orasion ti lek chaʼi li Diose.
Li ta mantal liʼe ta jkʼelbetik skʼoplal liʼe:
¿Kʼu yelan li orasion padrenuestroe?
Li orasion padrenuestroe te tsakal li ta Mateo 6:9-13. Xuʼ van xjel jutuk li kʼusi chal li ta jeltos Vivliaetike. Liʼ oy chib skʼelobile:
Xi chal li Xchʼul Kʼop Dios sventa Achʼ Balumile: «Jtotik ta vinajel, akʼo yichʼ chʼultajesel li abie. Akʼo taluk li Ajvalilal avuʼune. Akʼo kʼotuk ta pasel avuʼun li kʼusi tskʼan avoʼonton ta sba balumil jech kʼuchaʼal ta vinajele. Akʼbun jveʼelkutik ta sventa li avi kʼakʼale xchiʼuk pasbunkutik perton kilkutik jech kʼuchaʼal ta jpasbekutik perton ek li buchʼutik oy yil kuʼunkutike. Jech xtok, mu me xavakʼ xiyalkutik ta mulil, jaʼ lek koltaunkutik sventa mu xi-ochkutik ta skʼob li Satanase».
Xi chal Xchʼul C’op Jtotic Dios ta Chenalhó: «Jtotic Dios, te oyot ta vinajel, ichʼbiluc ta mucʼ abi. Acʼo sta yorail chapas mantal, acʼo pasuc cʼusi tscʼan avoʼnton liʼ ta banamil jech chac cʼu chaʼal te ta vinajele. Acʼbun jveʼelcutic ta sventa li jun cʼacʼal liʼi. Pasbuncutic perdón yuʼun jmulcutic jech chac cʼu chaʼal jpasojbecutic perdón li bochʼotic oy smul cuʼuncutique. Mu me xavacʼ stsaluncutic li sujel ta mulile. Coltauncutic loqʼuel ta scʼob li pucuje».b
¿Kʼusi smelolal li padrenuestroe?
Li kʼusi laj yakʼ ta chanel li Jesuse te onoʼox lokʼem tal ta Vivlia, jaʼ yuʼun jaʼ tskoltautik Vivlia ta yaʼibel smelolal li padrenuestroe.
«Jtotik ta vinajel»
Ta skoj ti jaʼ la spasutik xchiʼuk laj yakʼ jkuxlejaltik li Diose sta-o ti xi xkalbetike: «Voʼot Jtototkutik» (Isaias 64:8).
«Akʼo yichʼ chʼultajesel li abie»
Li sbi Diose jaʼ Jeova. Ta skoj ti toj chʼul li biil taje skʼan xkichʼtik ta mukʼ xchiʼuk ti jchʼultajestike. Taje jaʼo jech ta jpastik kʼalal chkalbetik yantik ti kʼu yelan stalelale xchiʼuk li kʼusi oy ta yoʼonton tspase (Salmo 83:18; Isaias 6:3).
«Akʼo taluk li Ajvalilal avuʼune»
Li Ajvalilal taje te oy ta vinajel. Li buchʼu ch-ajvalilaje jaʼ li Jesuse. Li Jesuse laj yal ti jkʼantik akʼo sventain balumil li Ajvalilal taje (Daniel 2:44; Apokalipsis 11:15).
«Akʼo kʼotuk ta pasel avuʼun li kʼusi tskʼan avoʼonton ta sba balumil jech kʼuchaʼal ta vinajele»
Li ta vinajele muʼyuk kʼusi chopol xchiʼuk muʼyuk buchʼu chcham. Jaʼ Jech tskʼan Dios ti xkʼot ta pasel li ta balumile. Ti junuk koʼonton xi jkuxiutik jkotoltike (Salmo 37:11, 29).
«Akʼbun jveʼelkutik ta sventa li avi kʼakʼale»
Li kʼusi laj yal Jesuse tsvules ta joltik ti jaʼ chakʼ jveʼeltik xchi’uk li kʼusi chtun kuʼuntik jujun kʼakʼal li Jpasvanej kuʼuntike (Echos 17:24, 25).
«Pasbunkutik perton kilkutik jech kʼuchaʼal ta jpasbekutik perton ek li buchʼutik oy yil kuʼunkutike»
Kʼalal «kilkutik» xi liʼe, jaʼ skʼoplal li jmultike (Lukas 11:4). Jkotoltik ta jpas jmultik, jaʼ yuʼun jkotoltik chtun kuʼuntik li pertone. Mi ta jkʼantik tspasbutik perton li Diose, skʼan jpasbetik perton li yantik eke (Mateo 6:14, 15).
«Mu me xavakʼ xiyalkutik ta mulil, jaʼ lek koltaunkutik sventa mu xi-ochkutik ta skʼob li Satanase»
Li Jeovae muʼyuk onoʼox bu tstikʼ ta koʼontontik spasel li kʼusi chopole (Santiago 1:13). Pe li Satanase tstikʼ ta koʼontontik li kʼusi chopole, jaʼ yuʼun J-akʼvanej ta preva sbi (1 Juan 5:19; Mateo 4:1-4). Kʼalal jech chkalbetik li Jeovae, jaʼ jech ta jkʼanbetik ti akʼo skoltautik ta xchʼunbel smantale xchiʼuk ti mu xijyal ta mulile.
¿Mi skʼan jaʼ xkalilan-o li orasion padrenuestro li ta j-orasione?
Li kʼusi oy ta yoʼonton Jesuse jaʼ ti jchantikuk ti kʼu yelan skʼan jpastik orasione, maʼuk ti jchaʼaltik ta jujupʼele. Kʼalal mu toʼox chakʼ ta chanel li padrenuestroe, xi pʼijubtasvan li Jesuse: «Kʼalal chapas orasione, mu me xachaʼalilan li kʼusi avaloj [xae]» (Mateo 6:7). Ta yan velta kʼalal chanubtasvan ta spasel orasione, jelel xa ti kʼu yelan laj yale (Lukas 11:2-4).
Ti kʼu yelan toj lek jpastik orasione, jaʼ ti xlokʼuk ta koʼontontike xchiʼuk ti jchapbetik li kʼusi ta jnoptike xchiʼuk ti kʼu yelan chkaʼi jbatike (Salmo 62:8).
¿Kʼu yelan skʼan jpas orasion?
Li orasion padrenuestroe jaʼ jun skʼelobil ti kʼu yelan li orasion chchikinta li Diose. Kʼelavil yan tekstoetik ta Vivlia ti jmoj kʼusi chal xchiʼuk li orasion liʼe.
Jaʼ noʼox skʼan jkʼopontik li Diose
Kʼusi tekstoal: «Mu me kʼusi xavul-o avoʼontonik jsetʼuk, jaʼ lek albeik Dios ta orasion li kʼusi chavul-o avoʼontonike, ta sjunul avoʼontonik xakʼanik vokol xchiʼuk tojik ta vokol kʼalal chapasik orasione» (Filipenses 4:6).
Li kʼusi skʼan xale: Kʼalal «Jtotik», xi li ta orasion liʼe, chakʼ jchantik ti jaʼ noʼox skʼan jkʼopontik li Jeova Diose, maʼuk ta jkʼopontik li Jesuse, li Mariae mi jaʼuk li santoetike.
Jaʼuk jkʼantik ta j-orasiontik li kʼusi oy ta yoʼonton Diose
Kʼusi tekstoal: «Kʼusiuk noʼox ti ta jkʼanbetike chaʼibutik mi jech ta jkʼanbetik jech kʼuchaʼal tskʼan yoʼontone» (1 Juan 5:14).
Li kʼusi skʼan xale: Kʼalal «akʼo kʼotuk ta pasel li kʼusi tskʼan avoʼonton» xi li Jesuse, te laj yakʼ ta ilel ti tsotsuk skʼoplal xkiltik li kʼusi tskʼan yoʼonton Diose. Jaʼ yuʼun, kʼalal ta jpastik orasione jaʼ chkalbetik skʼoplal li kʼusi tskʼan yoʼonton Diose. Sventa jnaʼtik kʼusi tskʼan Dios ta sventa li balumil xchʼuk ta sventa li krixchanoetike, skʼan jchantik li Vivliae.
Stakʼ xkaltik li kʼusi ta jkʼan jtuktike
Kʼusi tekstoal: «Akʼbo sbain Jeova li avikatse, vaʼun jaʼ chikot» (Salmo 55:22).
Li kʼusi skʼan xale: Oy ta yoʼonton Dios ti kʼu yelan chkaʼi jbatike, jaʼ yuʼun li ta orasion padrenuestroe te laj yalbe skʼoplal Jesus li kʼusitik yan xuʼ jkʼantike. Jaʼ jech, xuʼ jkʼanbetik Jeova li kʼusitik chtun kuʼuntik jujun kʼakʼale, ti sbeiltasutik kʼalal oy kʼusi tsots skʼoplal ta jpastike, ti skoltautik kʼalal oy kʼusi tsots ta jnuptantike xchiʼuk ti spasbutik perton li jmultike.c
a Li Jesus xchiʼuk li yajchankʼoptake la spasik yan orasion ti mu jechuk tajek laj yalik kʼuchaʼal li padrenuestroe (Lukas 23:34; Filipenses 1:9).
b Ta jlom Vivliaetike, jech kʼuchaʼal li ta Reina-Valerae, yichʼoj tal jchol tsʼib li orasion padrenuestro ti doxología sbie (yichʼobil ta mukʼ Dios): «Jaʼ avuʼun li ajvalilale, li juʼelale, li avutsilale, ta skotol li sigloetike. Jechuk». Xi chal jlik vun ti Comentario Bíblico “San Jerónimo” sbie: «Li ta [tsʼibetik] ti jpatoj lek koʼontontik yuʼune, muʼyuk te talem li doxología chalike».
c «Jlom krixchanoetike snaʼojtik ti chtunik yuʼun li pertone, pe ta skoj ti toj tsots chaʼi li smulike mu skʼan spasik orasion. Akʼo mi jech, xi ch-albatik yuʼun li Jeovae: «Laʼik, jchapantik li jkʼoptike» (Isaias 1:18). Muʼyuk onoʼox tsjalanbe perton li buchʼutik tskʼanik perton ta sjunul yoʼontonike.